Dva zadarska skupa u listopadu

Ove godine u listopadu održana su u Zadru dva slavistička skupa od iznimne važnosti za hrvatsku slavistiku. Prvo je od petnaestoga do osamnaestoga listopada održavan III. hrvatski slavistički kongres, a onda se od 21. do 26. održavao radni sastanak dijela urednika i suradnika Općeslavenskoga lingvističkog atlasa. Tim danima valja, naravno, dodati još dane dolaska i odlaska, tako da se može reći kako je u Zadru, hrvatskome sveučilišnom gradu, puna dva tjedna, bar u onoj kulturnoj i onoj znanstvenoj javnosti, vladala slavistička atmosfera.

Preko 200 referata

Kongresi hrvatskih slavista organiziraju se svake treće godine, a priprema ih poseban organizacijski odbor imenovan od Hrvatskoga filološkog društva. Prvi je kongres održan u Puli, drugi u Osijeku. U Zadru je čitano preko 200 referata svrstanih u osam sekcija prema osam hrvatskih filoloških tematskih okvira, to jest po četiri takva okvira s područja znanosti o jeziku i s područja znanosti o književnosti: Hrvatski jezik u 18. stoljeću, Normativni problemi hrvatskoga jezika u drugoj polovici 20. stoljeća, Filološka djelatnost Dragutina Antuna Parčića i Hrvatski idiomi i poredbeno jezikoslovlje, kao i Kulturološki aspekti hrvatske književnosti, Modernost hrvatske književnosti 20. stoljeća, Dva stoljeća hrvatske znanosti o književnosti (kritika, teorija, estetika) i Franjo Marković (posljednje su dvije teme bile uže povezane).

Za svaki hrvatski slavistički kongres određuju se okvirne tematske cjeline kako bi se rad mogao na njih usredotočiti. Teme četvrtoga kongresa (za tri godine, možda u Varaždinu?) nisu još izabrane, ali sigurno će i one odgovarati aktualnim potrebama hrvatske filološke znanosti, uzimajući u obzir i aktualne godišnjice (ovaj put Dragutin Parčić i Franjo Marković).

Na hrvatskim slavističkim kongresima uvijek se dodjeljuju tri nagrade za zasluge u hrvatskoj filologiji. To su nagrada »Antun Barac« za znanost o književnosti, nagrada »Stjepan Ivšić« za znanost o jeziku i nagrada »Vatroslav Jagić« za stranu kroatistiku. Te se nagrade sastoje od medalje s likom onoga velikog hrvatskog slavista po kojem je nagrada prozvana i od brošure s biobibliografijom pojedinoga nagrađenika. Izbor su još u travnju izvršili Predsjedništvo Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatski slavistički komitet. U Zadru je nagrada »Vatroslav Jagić« dodijeljena nedavno preminulomu američkom slavistu Henriku Birnbaumu (zastupala ga je supruga), nagrada »Antun Barac« Miroslavu Šicelu, a nagrada »Stjepan Ivšić« piscu ovih redova.

Zadarski je kongres bio skupom hrvatskih slavista, ali može se reći da je imao i međunarodni karakter. Nastupilo je s hrvatskim temama nekoliko desetaka kroatista i drugih slavista iz 17 zemalja, iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Bugarske, Poljske, Ukrajine, Rusije, Austrije, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Australije, USA, Kanade, Italije, Madžarske i Finske.

Zadarsko zasjedanje OLA

Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) zasnovan je na Međunarodnome slavističkom kongresu u Moskvi još godine 1958. i već je sljedeće godine održan u Pragu prvi radni sastanak. Od svih sudionika toga praškog sastanka ja sam još jedini u životu. Do sredine 1970-ih godina OLA je bio najveći lingvistički pothvat u svijetu, a tada je organiziran Europski lingvistički atlas (Atlas linguarum Europae — ALE), koji je, naravno, sada najveći. Prvih dvadesetak godina održavala su se dva godišnja sastanka OLA: svakoga proljeća sastanak uredništva u jednoj od slavenskih zemalja (i to, još prije 1990, uz Bugarsku i Poljsku, u nacionalnim republikama SSSR i SFRJ, u Češkoj i u Slovačkoj, kao i u Lužici), a svake jeseni radni sastanak u Moskvi, gdje je sjedište OLA. To je bilo potrebno kako bi se prije terenskih istraživanja izradio Upitnik s više od 3 tisuće pitanja koja će se postavljati na terenima i kako bi se sastavio popis naseljenih punktova, njih više od 800, koji će se obrađivati u cijelome slavenskom svijetu. Bilo je potrebno izraditi i općeslavensku fonetsku transkripciju kojom će se zapisivati odgovori iz svih punktova.

Za terenska istraživanja potrošeno je nekoliko godina, a tada je počeo rad na uređivanju i izdavanju pojedinih svezaka samoga atlasa. Od tada se sastanci ne održavaju više od dva puta u godini, nego samo jednom i to u pojedinim zemljama po dogovorenom rasporedu. Ove je godine bila na redu Hrvatska i sastanak je održan u Zadru, u hotelu »Kolovare«, gdje su sudionici imali smještaj i prehranu kao i pogodne radne prostorije za plenarna zasjedanja i za sekcije OLA (leksičko-tvorbena, fonetsko-gramatička, morfonološko-transkripcijska i kompjutorska). Bile su organizirane i dvije ekskurzije, jedna u Nin i Pag, druga za dio sudionika u Šibenik, kao i stručno vođeno razgledavanje Zadra uz posjete znanstvenih i kulturnih institucija i muzeja.

U međuvremenu je izdano nekoliko svezaka OLA. U leksičko-tvorbenoj sekciji pojavili su se svesci Životinjski svijet (Moskva 1988), Stočarstvo (Warszawa 2000), Biljni svijet (Minsk 2000). U fonetsko-gramatičkoj seriji obrađuju se u svescima suvremeni refleksi praslavenskih glasova, a pripremaju se i svesci s gramatičkom problematikom. Do sada su izašla izdanja Refleksi jata (Beograd 1988), Refleksi nosnoga e (Moskva 1990), Refleksi nosnoga o (Wroclaw 1990), Refleksi diftongâ poluglas + r, l (Warszawa 1994). U pripremi je niz svezaka (Čovjek, Seosko gospodarstvo, Refleksi o, Refleksi e, Refleksi poluglasova, Refleksi r, l + poluglas, a rade se još neki). Ta buduća izdanja, od kojih su neka pred samim izlaskom, pripremaju se u Bratislavi, Budimpešti, Brnu, Kijevu, Moskvi, zajednički u Beogradu i Skoplju. U Zagrebu je pri koncu svezak s poluglasima.

U zadarskome zasjedanju OLA sudjelovalo je više od 30 predstavnika i suradnika nacionalnih akademija znanosti iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Češke, Slovačke, Poljske, Ukrajine, Bjelorusije i Rusije kao i iz Lužičkosrpskoga instituta iz Budyšina (Bautzena). Iz organizacijskih i financijskih razloga nisu došli predstavnici Srpske akademije i Akademije BiH, iako se do posljednjega momenta činilo da će se naći rješenja. Bugarska akademija već neko vrijeme ne sudjeluje u radu OLA zbog koncepcijskih razloga, ali već su poduzeti potrebni koraci za bugarski povratak u taj veliki znanstveni pothvat.

Zadarsko zasjedanje OLA, prema izjavama svih sudionika, bilo je u svakom pogledu uspješno i ostat će svima u najboljoj uspomeni.