110 godina Graditeljske tehničke škole

110 godina Graditeljske tehničke škole

Zagrebačka Graditeljska tehnička škola ovog mjeseca proslavlja jubilej, 110. godišnjicu osnutka. Škola u kojoj su srednju stručnu naobrazbu iz područja arhitekture i građevinarstva stekli mnogi hrvatski arhitekti i inženjeri, vuče korijene od Graditeljske škole pokrenute 1892. u okviru znamenite Obrtne škole, koju je od osnutka 1882. do 1914. vodio Herman Bollé. Tako i Škola primijenjenih umjetnosti, baštinik tradicije Obrtne škole, slavi ove godine jubilej, naime 120. godišnjicu osnutka. Graditeljsku školu pohađali su mnogi poznati arhitekti koji su gradili Zagreb i druge hrvatske gradove, posebno u početku dvadesetog stoljeća, kada se Zagreb ubrzano razvija, poprimajući fizionomiju srednjoeuropske metropole, te ravnopravno sudjeluje u suvremenim arhitektonskim kretanjima. Maturanti prve generacije Graditeljske škole 1896. bili su između ostalih i Vjekoslav Bastl te Stjepan Podhorsky, a iza njih slijede Alarad Baranyai, Slavko Benedik i Dionis Sunko (1899), autori vrijednih zagrebačkih secesijskih vila i palača. Na popisu bivših učenika nalaze se i Aleksandar Freudenreich (ispit zrelosti 1911), Juraj Denzler i Mladen Kauzlarić (1915), Juraj Neidhardt i Stjepan Planić (1920), Antun Ulrich (1921) i Drago Galić (1926), vodeći arhitekti iz razdoblja hrvatske moderne arhitekture između dva svjetska rata. Neki od njih postali su profesori na Tehničkoj visokoj školi, iz koje je izrastao Arhitektonski fakultet, na kojem je do umirovljenja prije nekoliko godina predavao i akademik Miroslav Begović, maturant (1944) tadašnje Srednje tehničke škole, a danas na fakultetu djeluju profesori Nikola Filipović i Ivan Crnković, također nekadašnji učenici Graditeljske tehničke škole, koju su pohađali i poznati suvremeni zagrebački arhitekti Tomislav Premerl i Branko Silađin.

Milanski velesajam

U Milanu, na lokaciji nekadašnje Agipove rafinerije u zapadnom dijelu grada, na površini od 1,4 milijuna četvornih metara, započela je gradnja novoga Milanskog trgovačkog sajma, budućega najvećeg europskog izložbenog centra. Investitori su odabrali poznatoga talijanskog arhitekta Massimiliana Fuksasa za projektanta kompleksa, čije žarište čini horizontalni sustav komunikacija, poveznica ortogonalnoga rastera stakleno-čeličnih hala. Dvoetažna kralježnica kompleksa (jedan kat za posjetitelje, a drugi za izlagače) spaja »počasni« ulaz s kongresnim centrom, a natkrivena je laganim krovom promjenjive visine i oplemenjena vodom i drvećem. Fuksas je opisuje kao »emotivno angažiranu sekvencu, dvostruko višu od pročelja izložbenih hala, koja daje novi identitet zaboravljenoj gradskoj zoni«. Prema najavama novi velesajam trebao bi biti finaliziran do 2005. godine, za kada je planiran i završetak pristupnih cesta, željeznice i brze gradske linije.

Herzog & de Meuron izlažu u Montrealu

U Kanadskom arhitektonskom centru (CCA) u Montrealu do 6. travnja 2003. godine postavljena je izložba znamenitog arhitektonskog tandema Jacquesa Herzoga i Pierrea de Meurona pod naslovom Arheologija uma. Švicarski arhitekti, koji su 2001. nagrađeni najčuvenijom arhitektonskom nagradom Pritzker, arhitekturi pristupaju prvenstveno s artističkih pozicija. U svojim ostvarenjima, od kojih je napoznatija Tate Modern u Londonu, istražuju nejasna graničja između stvarnosti i mašte, proze i poezije. Gostujući kurator Philip Ursprung postavio je, u suradnji s arhitektima, unutar izložbenoga prostora neku vrstu imaginarnog muzeja u kojem se posjetitelji susreću s opsežnim prikazom dokumentacije iz arhiva arhitekata i drugih kolekcija kao i radovima suvremene umjetnosti, koji u međuigri stvaraju perceptualni model svijeta koji Herzog & de Meuron nastanjuju i nastoje izmijeniti.

Bijenale dizajna u Saint-Étienneu

U Saint-Étienneu, gradu u središnjoj Francuskoj u blizini Lyona, održan je od 16. do 24. studenoga Bijenale dizajna, međunarodna izložba suvremenog svjetskog dizajna na kojoj među sudionicima iz osamdeset zemalja sudjeluju i naši predstavnici. Industrijsko središte smješteno u rudarskoj regiji posljednjih se godina zahvaljujući i toj manifestaciji sve više pretvara u centar francuskoga dizajna s uglednom školom. Osim očekivana repertoara brojnih izložbi i popratnih događanja vezanih uz suvremeno oblikovanje, Bijenale je koncipiran kao bogati urbani festival što je tijekom tjedan dana cijeli grad pretvorio u pozornicu na kojoj se odvijaju performansi, filmske projekcije, jazz-koncerti, glazbeni festival, modne revije, simpoziji i okrugli stolovi, a za arhitekte su svakako veliki magnet i dva remek-djela Le Corbusiera u okolici, znameniti samostan La Tourette i kompleks u Firminyju. Stoga ne čudi da je i jedno od najposjećenijih događanja bio 2. međunarodni susret arhitekata sa temom Le Courbusier i mi na kojem su sudjelovale i svjetske arhitektonske zvijezde Winy Maas i Kengo Kuma. Kao gosti bijenala dizajna uz proslavljenoga portugalskog arhitekta Alvara Sizu nastupili su i hrvatski arhitekti Penezić i Rogina samostalnom izložbom pod naslovom Seven lamps u zasebnom spektakularnom prostoru industrijskoga zdanja ulaza u rudnike s početka stoljeća, danas Muzeju rudarstva.

Vinko Penezić