Vijenac 227

Književnost

Američka proza / poezija

Spoj romantike i brutalnosti

Sam Shepard, Motelski zapisi/Mjesec jastreba, Šareni dućan, Koprivnica, 2002.

Američka proza / poezija

Spoj romantike i brutalnosti

Sam Shepard, Motelski zapisi/Mjesec jastreba, Šareni dućan, Koprivnica, 2002.

Iako nastale u različitim vremenima, Motelski zapisi i Mjesec jastreba dvije su Shepardove zbirke koje se već ustaljenom izdavačkom praksom najčešće predstavljaju kao jedinstveno izdanje. Valjani razlozi za to postoje i u činjenici da se tako na jednom mjestu nalaze svi Shepardovi nedramski tekstovi do Krstarenja rajem, i u njihovoj idejnoj i formalnoj srodnosti, što je rezultiralo rijetko uspjelom kombinacijom. O atipičnosti ovih prozno-poetskih zapisa moglo bi se govoriti tek s obzirom na to što Sheparda uglavnom (pre)poznajemo kao dramskoga pisca, no čitanjem ovih tekstova postaje jasno da je tek njihova forma ono neuobičajeno dok Shepardove spisateljske preokupacije ostaju gotovo jednake. Utoliko ove zbirke postaju još zanimljivije jer prikazuju razvoj ideja koje će kulminirati u nekim njegovim najpoznatijim dramama, kao i filmskim scenarijima — a Motelski zapisi neposredno su nadahnuće Wendersovu kultnom filmu Paris Texas.

On-the-road filozofija

Sam pisac možda je ponajbolje izrekao smisao i ideju ovih tekstova: »Odredišta: Od jednog do drugog mjesta. Ali stvari se događaju između.« Djelujući kao zbirke sličica (različitih formi — pjesama, poetskih i proznih minijatura, monologa, od kratkih tek nabačenih literarnih krokija do dorađenih pripovijesti) prikupljenih na putovanjima, što sugerira i naslov prve zbirke, Shepardovi zapisi postaju literarni iskazi jedne on-the-road-filozofije, u kojoj odredišta postaju tek imaginarne točke prema kojima se ide i od kojih se kreće dalje — tek poticaji kretanju kao modusu življenja. Ideja da se ono bitno i zanimljivo događa na prijelazima, na onome između, ne ostaje samo na tematskoj razini nego će kao vodeća misao utjecati i na sve ostale slojeve ovoga djela, pa sam pojam između postaje pogodan termin za interpretaciju različitih aspekata koji se ovdje pojavljuju.

Realno putovanje postaje temelj brojnim imaginarnim putovanjima, kojima će zajedničko odredište biti u pokušaju određenja vlastitog identiteta, pretvarajući te zapise u svojevrsnu potragu za samim sobom. Kako na cesti ništa nije stalno ta će se potraga odvijati jedino u neprestanim mijenama, realizirajući se u protoku svih zapažanja, usputnih događaja, slučajnosti i sjećanja kroz jedinstvenu piščevu svijest, u kojoj će se zadržati tek onoliko dugo koliko mu je potrebno da svaki zapaženi detalj iscrpe u odnosu na sama sebe, a zatim ga otpusti otvarajući prostor nadolazećim dojmovima kako bi kroz njih istražio nove mogućnosti i oblike egzistencije. Uzimajući ulogu neutralna promatrača, zapisivača, a ne komentatora zbivanja oko sebe, suprotstavljajući vanjskoj šarolikosti unutarnju tišinu, Shepard stvara osobit identitet obilježen prolaznošću, trenutkom, prepuštajući okolini i slučajnosti da posve odrede njegovo trenutno ja izvještavajući nas o njemu samo kroz percepciju tog izvanjskog. Način istraživanja vlastitih granica postavljanjem uporišta u promjenjivosti ponovno rezultira jednim između — između zbilje i fikcije. Ne pristajući na točna određenja, Shepard briše prepreke između stvarnog i izmišljenog, pa će ovi, zapravo autobiografski zapisi, nerijetko sadržavati dijelove u kojima realni događaji bivaju nadograđeni raznolikim fantazijama. Brojni likovi iz mašte, američki idoli kao i stvarne osobe iz Shepardova života koegzistiraju na ovim stranicama, ponekad se susrećući u istome tekstu, čime Shepard ostvaruje začudne spojeve.

Jedno od važnijih inspirativnih polazišta i odredišta Shepardovih putovanja, posebice u Motelskim zapisima, nalazi se u njegovu djetinjstvu. Odrastanje u doba prelamanja Amerike i mijene starih i novih vrijednosti snažno je obilježilo Shepardovo stvaralaštvo, što je vidljivo i u ovim tekstovima u kojima tematiku crpe s obje strane (ponovo između — prošlosti i sadašnjosti), pa će se ovdje tradicionalna Amerika miješati s modernom, prastari mitovi supostavljeni su mitovima današnjice: magija, indijanski obredi pročišćenja i nepregledna prerija susrest će magiju Hollywooda, prizore nasilja i urbanu svakodnevicu, što će se stilski ogledati u osobitom spoju romantike i brutalnosti tih zapisa. Shepardov odnos spram suvremenih američkih mitova kretat će se između krajnjih točaka štovanja i razaranja pa će tako obitelj u jednom trenutku prikazana kroz nesebičan odnos i ljubav već u drugoj priči biti raznesena usred idile pripravljanja tradicionalnog roštilja. U Shepardovu se pisanju ističe potreba za pronalaženjem vlastitih idola. No, dopuštanje Americi da upisivanjem svojih obilježja posve određuje identitet pojedinca dovest će do nužna nadilaženja osobne razine, pa veličanje idola postaje potraga za simbolima kao potvrdama narušene veličine Amerike i uspostavom nepromjenjivih vrijednosti. U Motelskim zapisima, u kojima se potraga kreće unatrag ka korijenima, takav će ideal pronaći u liku tradicionalnoga kauboja, dok će ga u Mjesecu jastreba veća usredotočenost na sadašnjost navesti da uzore pronađe u novim, urbanim kaubojima — rock-muzičarima, pa tu zbirku možemo čitati i kao Shepardovu posvetu rocku, također važnu segmentu njegova života.

Autentičnost osobna iskustva ovdje je nadopunjena osobitim smislom za isticanje detalja, zaigranim kombinacijama motiva kojima se ostvaruju vješti prijelazi iz fiktivnog u realno. Nepretencioznim bilježenjem vlastitih zapažanja Shepard razinu svakodnevnih banalnosti uspijeva, bez očite želje za time, izdići do one umjetničke, pružajući nam i u ovome žanru dokaze svog osebujnog stvaralaštva. Uz napomenu da je ovo izdanje obogaćeno sa više od 250 ilustracija, pohvale treba uputiti i izdavaču, Šarenom dućanu, koji je i ovaj put potvrdio umijeće u izboru onih djela koja ujedinjuju umjetničku kvalitetu s prihvatljivošću za širi krug čitatelja.

Ljubica Anđelković

Vijenac 227

227 - 14. studenoga 2002. | Arhiva

Klikni za povratak