Reportažno iz udruga Matice hrvatske

Minulih četrnaest dana osobito su bili aktivni ogranci na području središnje Hrvatske. Garešnički okupio je brojne ogranke iz drugih krajeva. U Koprivnici je obilježena Galovićeva jesen, a u Zaprešiću Jelačićevi dani. Kutinski ogranak otvorio je pak kulturne veze s udrugama Čeha i Slovaka.

Garešnica: Skup 23 Matičina ogranka

Ogranak MH Garešnica bio je u znaku Mjeseca hrvatske knjige 25. listopada domaćin jedinstvenog okupljanja čak 23 ogranka MH iz domovine i susjednih zemalja. Uživo ili darivanjem knjiga bili su prisutni: Petrinja, Rijeka, Zaprešić, Metković, Trogir, Poreč, Novska, Koprivnica, Đ urđevac, Grubišno Polje, Mrkopalj, Gospić, Daruvar, Bjelovar, Kutina, Orahovica, Osijek, Zadar, Nova Gradiška, Novalja, Čitluk, a domaćina je, što je osobito toplo primljeno, u ime izaslanstva subotičke MH pozdravio predsjednik Milovan Miković. U garešničkoj gradskoj galeriji oni su se predstavili svojom zapaženom nakladničkom djelatnošću i tom prigodom domaćinu darovali brojne naslove (tristotinjak). Na primjerenu odazivu i iskazanu jedinstvu u zajedničkom djelovanju ogranaka u ime domaćina zahvalio je Zvonko Farago, predsjednik MH Garešnica. Darovane knjige, dakako obogatit će knjižni fond moslavačkoga grada koji od 1990. vrednuje djelo svoga zavičajnika, pjesnika Đ ure Sudete. Na otvaranju izložbe govorili su Stjepan Sučić, potpredsjednik MH, koji je pohvalio inicijativu Garešničana, ali i podsjetio na prve dane djelovanja ogranka na čelu s agilnom Ružom Brleković Lenac. Nakon što su u umjetnički program uvele sopile s otoka Krka, oduševljenje što Matičina knjiga na ovaj način nadahnjuje kulturni život Garešnice iskazao je i potpredsjednik Društva hrvatskih književnika Anđelko Novaković. Sadržajnije od drugih ogranaka predstavio se riječki, o čijem je djelovanju na skrbi o nacionalnoj kulturi na Kvarneru govorio njegov predsjednik Darko Deković. Iz tog pomorskog grada dan je i zanimljiv prikaz o arktičkoj ekspediciji 1872, 1874. U njoj su, a što je malo poznato hrvatskoj javnosti, od 23 osobe 12 s hrvatske obale podsjetio je predavač i zagovornik populariziranja te teme Miljenko Smokvina. Oduševila je i priredba u Hrvatskom domu, u kojoj su sudjelovali klapa Luka iz Rijeke, zatim KUD Garešnički zdenac i domaći Tamburaški orkestar Đ uro Sudeta KUD-a Antun Radić.

Koprivnica: Bogata Galovićeva jesen

Na spomen lika i djela pjesnika moderne Frana Galovića s više kulturnih zbivanja u listopadu održana je 9. Galovićeva jesen. Njegovim stihom, ali i primjerenim kazivanjem o vrijednosti njegova književna djela, kao i drugim sadržajima, govorilo se na neobično bliskom Spomenku u Peterancu, rodnom mjestu pjesnika, i u Koprivnici. Priredba je održana pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a u organizacije MH Koprivnice, Grada Koprivnice i Društva hrvatskih književnika. Na središnjoj svečanosti održanoj u koprivničkom Domoljubu ovogodišnjem laureatu Vladimiru Korotaju iz Varaždina uručena je Galovićeva nagrada za djelo pod naslovom Gosenica za vratom. Povelju Fran Galovići deset tisuća kuna uručili su koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić i zamjenica ministra kulture RH dr. Biserka Cvjetičanin. Dodijeljena je i nagrada Mali Galovićza likovne i literarne radove te za interpretaciju. Mladim stvaraocima na temu njihova zavičajnog pjesnika nagrade su uručili književnici Pajo Kanižaj i Božo Prosenjak. Predstavljeno je i novo izdanje Galovićeve zbirke Z mojih bregov, a koja je objavljena u nakladi koprivničke MH i pod uredničkom brigom njezina predsjednika Dražena Ernečića. On je i autor vrijedne izložbe o Franu Galoviću, kao i urednik kataloga uz zanimljive izloške iz pjesnikove ostavštine postavljene u Muzeju grada Koprivnice. Zbirku Z mojih bregov predstavio je autor predgovora i Galovićeva životopisa dr. Milivoj Solar, najavivši i pokretanje izdavanja sabranih Galovićevih djela u pet knjiga.

Zaprešić: Jelačićevi dani, tradicija u suvremenosti

U listopadu su uz Dan grada Zaprešića — pod pokroviteljstvom Vlade RH održani i Jelačićevi dani. Upozoreno je kako se briga o prošlosti i tradiciji može i mora utkati u suvremeni život. U tom osobito prednjači ogranak MH toga grada. On najpopularnijem građaninu ne iskazuje samo prigodničarsko poštovanje, nego se zalaže i za sustavno istraživanje njegova života i djela, a posebno za revitalizaciju prostora u kojemu je poznati ban i vojskovođa Josip Jelačić živio. U utorak 22. listopada MH Zaprešić priredila je iznimno vrijedan znanstveno-umjetnički program u kojemu su gostovala i posebno uvažena imena hrvatske kulture (na slici), među kojima i počasni članovi tog ogranka, Dragutin Tadijanović, Vice Vukov, Zlatko Crnković, a od ove godine i poznati hrvatski slikar Ivan Lacković Croata, koji je primio spomen-tanjur Ogranka, te Puhački orkestar Rozga, ovogodišnji dobitnik zahvalnice dobrotvora MH. Uz riječi uvaženih istraživača hrvatske prošlosti i književne riječi Anđelka Mijatovića i Josipa Bratulića o elementima života bana Josipa Jelačića posebno govori Zaprešićki godišnjak 2000-2001. Na čak 736 stranica uredio ga je Stjepan Ljaljak. Uz njegove tekstove uglavnom vezane uz oporučne teme Josipa Jelačića tu su i prigodnice u njegovu čast. Andrija Tomašek autor je prikaza koji je u glazbeno-povijesnoj verziji nazvan Glazbena Jelačićijana. O banu kao dramatičaru piše Nikola Batušić. Zanimljivo je da Vrela spomenutog godišnjaka donose i neobjavljenu Jelačićevu dramu Rodrigo i Elvira (u prijevodu A. Harambašića). Osim toga tu je i dramska kronika Pismo bana Jelačića Josipa Kovačevića, čije je ulomke u prigodi ove zapažene zaprešićke večeri kulture izvela Seljačka sloga iz Buševca. Inače likovno dobro opremljen Godišnjak donosi i akvarelni prijedlog preuređenja dvorca Novi dvori 1851, koji se pripisuje Bartolu Felbingeru.

Kutina: Anketa o gradu i tribina sa Česima i Slovacima

Kutinski ogranak MH za potrebe monografije o svom gradu, čiji je izlazak najavljen za prosinac ove godine, naručio je sociološko istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba o nekim elementima života u gradu Kutini. Prvi rezultati objavljeni su u utorak 5. studenoga, a na njih je osobito ukazao voditelj projekta prof. dr. Ivan Rogić. Riječ je o reprezentativnu uzorku, jer praktički na tražena pitanja od 14 814 stanovnika odgovorio je svaki 13. punoljetni stanovnik najvećega moslavačkog naselja. Čak 87 posto stanovnika smatra se Kutinčaninom. Za to opredjeljenje nije im nužno da li je građanin rođen u Kutini ili je u nju doselio, nego da li se zauzima za poboljšanje gradskih prilika, za što se izjasnilo čak 93,l posto anketiranih. Njih 83,7 posto želi trajno živjeti u Kutini. Samo bi ih se 6,3 posto odselilo. Ocjenjuju kako je Kutina grad sigurne svakodnevice, a stambenim uvjetima zadovoljno je 63,8 posto ispitanika. U velikom postotku ponosni su na uspjehe u sportu i kulturi, a uz prepoznatljive vrijednosti Kutine: baroknu crkvu sv. Marije Snježne i zgradu Muzeja Moslavine, žele u budućnosti uređeniji središnji Trg kralja Tomislava. Uz apsolutno većinsko uvjerenje da je Petrokemija sinonim razvoja Kutine, za raznolikiju su gospodarsku sliku grada te razvoj poljoprivrede u gradskoj okolici. Smatraju kako bi to stvorilo i pouzdanije temelje za skrb o mladima. Čak 83 posto misli da se na tom području ne čini dovoljno.

Za potrebe monografije MH Kutina organizirala je 6. studenoga i tribinu Česi u kutinskom kraju. Tema je bila vezana i uz 125. obljetnicu poziva vlastelinstva Erdödy Česima da »nasele pustoseline Moslavine«. Pred mnogima zainteresiranima istraživanja iz tog područja iznio je novinar i publicist Karel Blaha, inače aktivan član daruvarske MH, ali i Češke besede. Uz zanimljive podatke o životu prije dolaska Čeha u ovaj najzapadniji dio zapadne Slavonije i najistočniji grada Kutine, među kojima je uz starosjedilački hrvatski živalj kontinuitet župe od prije 270 godina (1733), poslužio se i zapisom učitelja Lavoslava Kovačevića. On je 1883. zapisao da Međurić ima 570 duša, od čega dvije trećine starosjedioca. Ostali su »Česi i Moravci«. U knjigama prvo je upisano dijete doseljenika s imenom Johanes Bukač (24. studenoga 1876), što znači da je već pojedinačnih doseljavanja bilo i prije spomenutoga poziva. Slovaci koji također žive u Međuriću, a članovi njihove Matice bili su također nazočni ovoj tribini počeli su se doseljavati 1890. godine, naglasio je Blaha. Inače godine 1900. na kutinskom području živio je znatan broj Čeha, od čega u Velikoj Ludini čak 54, 3 posto. Međurić je pak jedino mjesto koje je do danas zadržalo češku većinu, a 30 posto stanovnika mlađe je od devetnaest godina. Osjetilo se to i u glazbeno literarnom programu, koji su dakako na češkom izveli mladi toga mjesta. MH Kutina na toj neobično značajnoj kulturnoj vezi Čeha, Slovaka i Hrvata zahvalili su Josip Šoufek, tajnik Češke besede Međurić, Ivan Sladović, predsjednik gradskog vijeća Grada Kutine i Željko Uzel, zamjenik gradonačelnika Kutine. Domaćinu je na iznimno dobrom prijamu u ime kutinske MH zahvalio njezin potpredsjednik Mladen Mitar.

Dragutin Pasarić