KRONIKA DOGAĐAJA

U povodu Mjeseca hrvatske knjige, u Prvoj osnovnoj školi Čakovec, Matica hrvatska Čakovec predstavila je knjigu za djecu spisateljice Vere Zemunić Što radi sunce na livadi, koju je ilustrirao Boris Jeđud.

U čakovečkom Centru za kulturu otvorena je izložba hrvatskoga slikara Vladimira Vrljića Ankina. Izložbu je otvorio i posjetiteljima predstavio autora Enes Quien, likovni kritičar.

Čitluk

Manifestacija Dani Matice hrvatske u Brotnju, koja je, u organizaciji Matice hrvatske Čitluk, započela 15. rujna, završila je 3. studenog u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku s Večeri poezije i glazbe i koncertom prof. Josipa Zubca s učenicima Osnovne glazbene škole iz Brotnja (klavir, violina, flauta i gitara). Uz zdravicu i zahvalu organizatora Udruga vinogradara i vinara Hercegovine organizirala je i prigodnu degustaciju mladoga vina.

Daruvar

Najstarije razdoblje hrvatske književnosti i jezika, uz knjigu Slovo iskona Stjepana Damjanovića, bilo je tema predavanja koje su u Daruvaru održali akademik Josip Bratulić i prof. dr. sc. Stjepan Damjanović. Predavanje koje je pripremila Matica hrvatska Daruvar održano je u pastoralnom centru župe Presvetoga Trojstva i privuklo Daruvarčane u velikom broju.

Dubrovnik

U prigodi Mjeseca hrvatske knjige, 29. listopada u organizaciji Matice hrvatske Dubrovnik organizirano je predavanje dr. Slavice Stojan pod naslovom Vjernost i nevjera u starih dubrovačkih pisaca. Ishodište teme temeljilo se na juridičkim arhivskim izvorima i literarnim djelima starih dubrovačkih pisaca u razdoblju od 1600. godine do pada Dubrovačke Republike. Autorica je u izlaganju iznijela niz intrigantnih i bizarnih situacija brakolomstva i nevjere, sa često drastičnim posljedicama ali i sudskih presuda i kazni zbog nevjere zabilježenih u arhivskim rukopisnim serijama, uspoređujući ih s djelima pisaca suvremenika poput Junija Palmotića, Đ iva Bunića-Vučića, Lukrecije Bogašinović, Stijepa Giorgija i dr. Brojnost događaja kao socijalnu stvarnost te istodobno književnu inspiraciju smatra podudarnom s padom gospodarske moći Grada, a time i obiteljskih odnosa, društvenih i moralnih normi.

Do 15. studenoga u predvorju Narodne knjižnice Matica hrvatska Dubrovnik nudi, u povodu Mjeseca hrvatske knjige, prigodno, po sniženim cijenama knjige i časopis Dubrovnik. Uz istu prigodu, dubrovačka Matica darovala je komplet svojih izdanja knjižnicama Državnog arhiva u Dubrovniku, osnovnoj školi u Orašcu i Kuni na Pelješcu.

Đ akovo

U Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljena je 21. listopada u organizaciji Matice hrvatske Đ akovo, Gradske knjižnice i Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj knjiga profesora makedonskoga jezika i književnosti Blagoja Jovanovskog Hrvatsko-makedonski odnosi kroz stoljeća. Urednik knjige Damir Svoboda autora, koji je najsnažniji promicatelj makedonske kulture u Hrvatskoj i hrvatske kulture u Makedoniji, naziva »Makedoncem rođenjem, a hrvatskim državljaninom dugogodišnjim radom i životnim opredjeljenjem«. Knjiga je nastala na temelju feljtona objavljivanih tri godine u »Glasu Slavonije« i izazvala je veliku pozornost i hrvatske i makedonske javnosti. Knjigu su predstavili prof. dr. Milorad Nikčević, prof. Zdenko Samardžija, prof. Mirko Ćurić i Damir Svoboda. Prilikom predstavljanja knjige posebno je istaknuto djelo đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je omogućio tiskanje kapitalne knjige makedonske kulture Zbornika braće Miladinovih, a na svoj način njihovo djelo danas nastavlja i Blagoje Jovanovski.

Gospić

U dvorani Pučkog otvorenog sveučilišta u Gospiću predstavljena je knjiga Željka Holjevca Gospić u Vojnoj krajini. Ranko Šimić, predsjednik gospićke Matice konstatirao je da je ta knjiga prva kompletna studija o Gospiću u vremenima kada se grad formirao. O knjizi su govorili dr. Dragutin Pavličević, dr. Dragutin Feletar, Petra Feletar i biskup dr. Mile Bogović, koji je istaknuo kako su ga ugodno iznenadili neki dijelovi knjige u kojoj se vrijeme od 1689. do 1713. naziva »protukrajina«. Željko Holjevac posebno je zahvalio Matici hrvatskoj i gospodinu Ranku Šimiću, koji su inicirali tu studiju i njezino predstavljanje.

Imotski

U organizaciji Matice hrvatske Imotski, u Gradskoj vijećnici, predstavljena je knjiga akademika Ive Petrinovića Mile Budak — portret jednog političara. Voditelj promocije prof. Stjepan Puljiz istaknuo je činjenicu da je Imotski treći grad, nakon Zagreba i Splita, u kojem je održana promocija te knjige. Autor knjige istaknuo je kako u knjizi ne govori o Budaku kao književniku, nego samo kao o političaru, o jednoj kontroverznoj osobi s tragičnim krajem. O knjizi su govorili prof. dr. Andrija Dujić i akademik Davorin Rudolf.

Osijek

Dvadeset i trećega listopada, u ciklusu redovitih mjesečnih predavanja o aktualnim temama i u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, u studijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice, predsjednik Matice hrvatske Osijek prof. dr. Stanislav Marjanović održao je predavanje s temom Hrvatski književno-jezični standard i govorni jezik u medijima i administrativnoj praksi. Tijekom predavanja govorio je o standardima koje smo prihvatili kao normalne, a koji nikako ne odgovaraju hrvatskom književnom jeziku, kao i o potrebi kultiviranja jezika. Dr. Marjanović posebno je upozorio na sve češće grubo kršenje hrvatskog književnoga standarda u medijima, osobito među sportskim komentatorima.

Dvadeset i osmoga listopada, u sklopu obilježavanja 160. godišnjice Matice hrvatske Osijek, u Svečanom foyeru Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, u organizaciji Matice hrvatske Osijek, predstavljena je najnovija knjiga, zbirka priča Slavice Tomičić Cvrčak na kartonu, koju je objavila Mozaik knjiga. Uz autoricu, knjigu su predstavili Julijana Matanović, književnica te Milovan Tatarin i Kristina Peternai, književni kritičari. Odlomke iz zbirke pročitao je glumac Željko Koenigsknecht.

Knin

U organizaciji Matice hrvatske Knin, 18. listopada, u Domu hrvatske vojske Kralja Zvonimira, na priredbi za učenike kninskih osnovnih škola gostovali su književnici Dubravko Horvatić, Josip Laća i Šime Storić pred svojim najmlađim čitateljima. Najburnije je bio pozdravljen pjesnik Dubravko Horvatić, kojemu to nije bio prvi susret s kninskim osnovcima, pogotovo kada je kninskim osnovcima pročitao nekoliko pjesama iz svoje knjige Stanari u slonu. Istoga dana trojica književnika nastupila su i u Osnovnoj školi u Storićevoj rodnoj Čistoj Velikoj, kao prvi književnici uopće koji su pohodili u ovom ratu teško stradalo selo u vodičkom zaleđu. Tom prigodom predali su školi sto i pedeset knjiga, dar zagrebačkih nakladnika.

Višednevni kulturni program u povodu Mjeseca knjige priređen u Šibensko-kninskoj županiji, pod naslovom Krkom nizvodno od Knina do Skradina završio je u Kninu. Pjesničku večer, koju je uz potporu kninskog Poglavarstva priredila skradinska Matica, otvorio je kninski pjesnik Ante Tadić Šutra stihovima posvećenim kraljevskoj prijestolnici Zvonimira Dobrog i gradu Kninu.

Koprivnica

U sklopu 9. Galovićeve jeseni dr. Milivoj Solar predstavio je novu knjigu Matice hrvatske Koprivnica Z mojih bregov Frana Galovića.

Mostar

Projekt Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine predstavljen je u Mostaru, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače. To je, do sada, najopsežniji kulturološki projekt bosansko-hercegovačkih Hrvata, koji će u tri sveska na više od dvije tisuće i petsto stranica obuhvatiti više od dvadeset tisuća pojmova s tisuću i petsto ilustracija. Na projektu radi više od sto i pedeset intelektualaca iz javnog, kulturnog, vjerskog i političkog života Bosne i Hercegovine, Hrvatske i iseljeništva. Glavni je i odgovorni urednik Leksikona, čija se promocija očekuje potkraj ove godine, prof. dr. Jakov Pehar.

Matica hrvatska Mostar, u suradnji s Medicinskim fakultetom i Hrvatskim zborom liječnika, organizirala je, u Hrvatskom domu Stjepana Kosače multimedijsko predstavljanje znanstveno-istraživačkoga rada Osteoporoza. Predstavljači su bili doc. dr. Zdenko Ostojić i prof. dr. Dragica Babinac.

Rovinj

U povodu Mjeseca hrvatske knjige u hotelu Sol Park predstavljeno je drugo prošireno izdanje knjige humorističke proze Remiđa Sošića Smih je smihu smih. Knjigu su predstavili Dubravka Medak i Denis Kontošić, a u ime izdavača govorio je Goran Zgrabljić, predsjednik rovinjske Matice.

Skradin

Matica hrvatska Skradin, Hrvatski studiji, šibenska Gradska knjižnica Juraj Šižgorić i Narodna knjižnica Knin zajednički su organizirali znanstveni skup Fra Petar Knežević i njegovo vrijeme u povodu tristote obljetnice rođenja ovoga pjesnika i skladatelja, koji je održan na Visovcu, u Skradinu i Kninu, a na kojem je sudjelovalo jedanaest hrvatskih stručnjaka i znanstvenika. Fra Petar Knežević jedan je od marginaliziranih, ali za razvoj hrvatske književnosti bitnih književnika. Djelovao je u šibenskom zaleđu tijekom protureformacije u osamnaestom stoljeću, a svojim je djelima utjecao na prihvaćanje narodnoga jezika u hrvatskoj književnosti, koja je tada bila rezervirana samo za plemenitaše. Njegovo najpoznatije djelo pisano u osmercu Muke gospodina našega Isukrsta i plač matere njegove objavljeno u Veneciji 1753, zajedno s održanim predavanjima, bit će objavljeno u zborniku. Cilj je znanstvenoga skupa rasvijetliti razdoblje pisane hrvatske baštine koje je ponekad bilo i prešućivano, premda je riječ o autoru koji je ostavio dubok trag u širenju i razvoju hrvatskoga jezika.

Varaždin

U Gradskoj knjižnici, u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2002, u organizaciji Matice hrvatske Varaždin, Gradske knjižnice, Kajkavskog spravišča i Čakavskog sabora, priređena je zanimljiva pjesnička večer pod naslovom Susret čakavske i kajkavske književne riječi. Voditelj susreta bio je prof. dr. Joža Skok, koji je podsjetio na nekoliko elemenata koji vežu čakavski i kajkavski jezik, od zajedničke povijesti ugrađene u temelje standardnog književnog jezika do zajedničke sudbine, jer su u jednom trenutku žrtvovani za umjetni jezik i postali — narječje. Na Susretu je sudjelovalo jedanaest istaknutih književnika obaju govornih područja. Svojim su se stihovima, u prepunoj knjižnici, predstavili čakavci Vlado Pernić iz Roča, Vlasta Juretić iz Grobnika, Marija Trinajstić iz Opatije, Boris Biletić i Aleksa Ladavac, koji je istaknuo kako suradnja Čakavskog sabora i Kajkavskog spravišča traje već trideset godina, a potrebno ju je još dodatno unaprijediti, osobito znanstvenim izučavanjem kajkavskog i čakavskog jezika. U kajkavskom dijelu večeri stihove su govorili domaćini Božica Pažur, Ivo Kalinski, Zvonko Kovač, Ernest Fišer, Denis Peričić i Tomislav Ribić. U ime domaćina govorio je Tomislav Ribić. Primanje za sve sudionike priredio je varaždinski gradonačelnik dr. Ivan Čehok, i sam pjesnik, koji je rekao kako razlike obogaćuju našu zemlju te da je jedna sredina onoliko bogata koliko zna živjeti sa svojim razlikama.

Zadar

Dvadeset i trećega listopada u Dvorani Matice hrvatske Zadar akademik Dalibor Brozović održao je zapaženo i aktualno znanstveno predavanje pod naslovom Hrvatski jezik danas. Predavanje je posvetio pitanjima shvaćanja porijekla hrvatskoga jezika i pravopisa u današnjim političkim i društvenim okvirima. Hrvatski je jezik opisao kao složenu lingvističku pojavu u svijetu, kakve ni jedan drugi narod nema. Govoreći o vrstama pravopisa istaknuo je kako je dobar pravopis jedino onaj koji odgovara prirodi jezika za koji je napravljen, a kao glavni zadatak hrvatskoga jezikoslovlja izdvojio je uklanjanje svega onog što je u pravopisu nametnuto, u prvom redu neutraliziranje odupiranja procesu raščišćavanja u pravopisu i dekroatizaciji. Iako je zaključio da pravopis nije sređen u svim svojim pojedinostima, akademik Brozović drži kako je jedanaest desetljeća, koliko s njime živimo, dovoljno vremena da se spozna kako zaokret u njemu nije niti potreban. Otkloniti naslage koje je jugoslavensko razdoblje nametnulo i koje je šestojanuarska diktatura htjela nametnuti, pokušavši objediniti dva jezika, ono je što se u budućnosti treba i mora učiniti.

Dvadeset i osmoga listopada Geografski rječnik profesora Alfonsa Cvitanovića i prof. dr. sc. Ante Kalogjere s Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru, predstavili su prof. dr. sc. Damir Magaš, rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Šime Batović, predsjednik Matice hrvatske Zadar, doc. dr. sc. Martin Glamuzina, predstojnik Odsjeka za geografiju.

A. Č.-K.