Časoslov opatice Čike

U Crkvi sv. Marije, u organizaciji Matice hrvatske Zadar i časnih sestara benediktinki samostana sv. Marije, 30. listopada, svečano je predstavljena knjiga dr. Marijana Grgića Časoslov opatice Čike. Okupljene goste pozdravili su Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske Ivan Prenđa, zadarski nadbiskup, i Ana Lovrin, zamjenica gradonačelnika. U pozdravnoj riječi Igor Zidić pobliže se osvrnuo na lik opatice Čike u kontekstu vremena u kojem je živjela: »Lik opatice Čike jedan je od najljepših likova hrvatske povijesti, tiha, mirna, postojana kao i ove časne sestre benediktinke proizašle iz njezina morala i osjećaja za domovinu. Jedna je od onih koja je kroz burna vremena sačuvala hrvatsku kulturu.« Autor ovog iznimnog liturgijskog i kulturološkog izdanja, pokojni dr. don Marijan Grgić, istraživač je najstarije hrvatske glazbene baštine i povijesti umjetnosti Zadra, koji je proučavao povijest samostana Sv. Marije u Zadru, čije sestre benediktinke već devet stotina godina čuvaju riznicu zlata i srebra, pisanu dokumentaciju te sakralnu i kulturnu baštinu Zadra i okolice. Svoje proučavanje kulturne povijesti Zadra zaokružio je u doktorskoj disertaciji Časoslov opatice Čike. Uz disertaciju objavljen je i suvremeni prijepis Časoslova opatice Čike, čiju je transkripciju izradio Marijan Grgić, doslovnim prijepisom latinskog izvornika, fototipsko izdanje Oxfordskog rukopisa te u malom formatu latinski tekst.

Časoslov su predstavili dr. Josip Kolanović, dr. fra Bernardin Škunca, dr. Vesna Jakić-Cestarić i akademik Josip Bratulić. Dr. Josip Kolanović, koji je djelo i priredio za tisak, istaknuo je da je riječ o prvom časoslovu takve vrste u Europi. Izrađen je u skriptoriju Svetog Krševana u Zadru, to je prva knjiga na hrvatskom tlu pisana, u obliku molitava, u ženskom rodu. Analiza pokazuje izvornost književne vrste osobnog časoslova koja nastaje u 11. stoljeću. Naveo je i činjenicu Čikina i Vekenegina značenja za samostan Sv. Marije i kazao da se reforma koju su provodile opatice Čika i Vekenga očituje u jačanju materijalne moći samostana, u učvršćivanju unutrašnje stege i u podizanju kulturne i duhovne razine samostana. Značenje Čikina i Vekengina časoslova je u tome što oni svjedoče kako je u vrijeme kad su izrađeni, primorski dio Hrvatske bio u središtu europskoga kulturnog i duhovnog zbivanja. Dva najstarija sačuvana osobna časoslova nisu mogla nastati u nekom zabitom kraju svijeta. To se moglo dogoditi samo u istaknutom kulturnom središtu kakvo je Zadar bio u 11. stoljeću. Igor Zidić naglasio je kako Časoslov opatice Čike svjedoči da hrvatska kultura nije mala kultura, između ostalog i zato što ima ovaj časoslov, te da nam danas — kao i prije deset stoljeća, nitko ništa neće darovati ako se sami za ono što želimo ne izborimo.

A.Č.-K.