U znaku mladih članova

Kutinski dani znanosti i umjetnosti

Matica hrvatska Kutina i njezino povjereništvo u Popovači u sklopu višednevne priredbe Kutinski dani znanosti i umjetnosti u petak 11. listopada u Gornjoj Jelenskoj posvetila je pozornost kršćanskoj filozofiji i etici, a u srijedu 16. listopada znamenitim osobama za Kutinu, dr. Gustavu Baronu i dr. Josipu Buturcu. Vrijednost događaja je i u tome što su im osobiti ton dali i mladi članovi MH.

O kršćanskoj filozofiji i etici

Treći Kutinski dani znanosti i umjetnosti počeli su s počasti nedavno preminuloj Zori Križanić (1911-2002) rođenoj u moslavačkom selu Gornja Jelenska. Kao poznata pedagoginja radila je na Oglednoj školi u Sarajevu, Pučkoj u Virju, Državnoj učiteljskoj školi u Petrinji, te na karlovačkoj Učiteljskoj školi. Radni vijek završila je kao knjižničarka Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dokazala se i kao filozofski pisac, zaduživši posebno knjigom Antun Bauer i njegova filozofija (naklada Kršćanska sadašnjost, 1986) upozorila je u ime Matice hrvatske, povjereništva Popovača, prof. Marija Bilić-Prcić. Uz filozofiju zagrebačkoga nadbiskupa Antuna Bauera Zora Križanić podsjeća na njegova razmišljanja o Božjem postojanju. Marija Bilić-Prcić upozorila je na knjižnu ostavštinu Zore Križanić, odnosno njezina supruga Kamila 1986. petrinjskoj Srednjoj školi, posebice na zbirku posvećenu Beethovenu. Prigodom darivanja iskazana je molba da se jedan kutak posveti tom svjetskom umjetniku glazbe. Prema svemu sudeći ta ostavština postat će još jedna u nizu suradnje ogranaka Petrinje i Kutine.

Knjigom Kršćanska etika Fausta Vrančića kao filozofija života znamenitoga Šibenčanina, prirodoznanstvenika, ali i biskupa, približio je mr. Krešimir Čvrljak, arhivist u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Vrančić, više kulturnoj javnosti blizak kao tehnički izumitelj, a manje i filozof, poput Leonarda da Vincija potvrđuje da matematika zapečaćuje sliku prirode, koju su renesansni prirodoznanstvenici i filozofi priželjkivali, ljubeći savršenu objavu vječne moći, spomenuo je između ostaloga Čvrljak. Upozorio je i na Vrančićev Politički dekalog, u kojemu poučava kršćanskog vladara primjerice »da budno pazi koje će ljude postavljati na odgovorna mjesta, a pri tome recimo slavan rod nije bitan; da se okruži oštroumnim, ali samozatajnim suradnicima, da u svakoj prilici ostane pravedan i nepotkupljiv, te podavanja i daće u većoj mjeri prebaci na teret imućnijih.« Složili su se sudionici toga filozofsko-etičkog skupa kako je riječ o uvijek aktualnim i danas potrebnim poukama. S više skladbi tijekom priredbe, te pjevanom misom zadušnicom u crkvi sv. Ivana Krstitelja koju je u spomen Zori Križanić predvodio vlč. Mato Mihaljević, nastupio je Mješoviti pjevački zbor kutinske župe, koju nosi ime Gustava Barona, u čijem su sastavu i članovi MH.

I delnički pjesnički pohod Gornjoj Jelenskoj

Iste večeri u Gornjoj Jelenskoj predstavljena je i pjesnička zbirka mladog Delničanina Davora Grgurića (1978) pod naslovom Pogrešna vrata (Ceres, Zagreb). Riječ je o već afirmiranu mladom pjesniku, čija je prva zbirka Raspukline prije dvije godine na Goranovom proljeću izazvala zanimanje do te mjere da je brzo rasprodana. Istu sudbinu mogla bi doživjeti, rečeno je, i nova knjiga, javnosti prvi put predstavljena baš u Moslavini. Naime, Grgurćev stih lako komunicira sa čitateljima, ima svoju blisku priču, a kojoj ne nedostaje ironije. Mladi pjesnik, inače član MH Delnice i Mladeži MH Rijeka, sam je kao kipar-amater ilustrirao spomenutu zbirku. Grgurićje osvojio slušatelje govoreći stihove i na goranskoj kajkavštini, podsjetivši Gornjojelenčane na pretke koji su prije više od dva stoljeća došavši iz Delnica nastanili taj dio Moslavine.

Spomen Gustavu Baronu i Josipu Buturcu

Posebno obilježje Kutinski dani znanosti i umjetnosti imali su 16. listopada u svom matičnom središtu Kutini. Mladi istraživači kutinskog ogranka Matice hrvatske svoje su teme u Međunarodnoj godini kulturnog nasljeđa posvetili znamenitim osobama vezanim uz njihov grad. Studentica Marija Brajdić podsjetila je na odgajatelja mladih, crkvenoga dostojanstvenika dr. Gustava Barona, rođena na današnji dan prije 155 godina u Kutini, a u drugoj polovici 19. stoljeća i rektora Sveučilišta u Zagrebu. (Prije dvije godine Matica hrvatska podigla mu je spomenik.) Iskazala je posebno njegov humani i donatorski prinos rodnoj Kutini. Maturanti Danko Balog i Mirela Krkajlić istražili su djelo poznatog arhivista i povjesničara dr. Josipa Buturca (1905-1993). Posebno je predstavljena njegova knjiga o povijesti kutinske župe, objavljene prije dvadeset i pet godina. O autoru prve kutinske povjesnice govorio je i njegov brat Lojzo Buturac, a na veze s Kutinom upozorio župnik msgr. Željko Slonjšak. Znanstveno događanje glazbom je oplemenila svirajući na gitari Ivana Tucaković. Vrijedno je spomenuti kako je riječ o mladim članovima suradnicima MH, a Danko Balog, koji je bio i predstavljač knjige Kutina Josipa Buturca, odnedavno je i član-radnik. Zanimljivo je spomenuti da su Kutinski dani znanosti i umjetnosti održani u novoj zgradi Srednje škole Tina Ujevića, kao prvi kulturni čin nakon useljenja ove školske godine. U razgovoru s ravnateljem Jakovom Novokmetom dogovoreno je da knjižnica te škole ubuduće bude mjestom događanja MH, a posebno kada temama dominiraju mladi. Kutinska Matica knjižnicu je u znaku Mjeseca hrvatske knjige darivala knjigama, a iz nakladništva MH najavljeno i dalje obogaćivanje knjižnoga fonda te srednjoškolske ustanove, kao i pretplata na Matičina periodična izdanja.

Dragutin Pasarić