Vijenac 226

Maticahrvatska

Sandra Cekol

Kugla magičnih boja

Dragana Milih, Grimizno podnebesje, Matica hrvatska Opatija, Opatija, 2002.

Kugla magičnih boja

Dragana Milih, Grimizno podnebesje, Matica hrvatska Opatija, Opatija, 2002.

Dragana Milih je pjesnikinja, dječji prozni pisac i novinarka. Njezina djela objavljivana su u časopisnoj periodici i kao samostalni naslovi (do sad pet naslova od kojih je jedan doživio dva izdanja). Knjige Dragane Milih prisutne su u eminentnim knjižnicama diljem svijeta, uvrštena je u zbornik Sto hrvatskih pisaca 1991. te u nekoliko leksikona i antologija.

Najnovije djelo Dragane Milih, nedavno tiskana knjiga za djecu Grimizno podnebesje, prvo je nakon petogodišnje izdavalačke pauze, za vrijeme koje autorica nije prekidala svoj stvaralački kontinuitet nego se posvetila samostalnim književnim i grupnim umjetničkim gostovanjima kao i nastupima u programima televizije i radijskih postaja.

Grimizno podnebesje vrlo je uspjela knjiga namijenjena djeci, u kojoj je Milih svoje stručno znanje (diplomirala je na studiju pedagogije) i iskustvo te literarni dar umješno spojila u skladnu cjelinu, te koristeći motive poznatih priča za djecu stvorila samostalno autorsko djelo blisko dječjem svijetu, u koje je — kao i u sve prave bajke, uneseno mnogo topline. Grimizno podnebesje odašilje svojim malim čitateljima mnoštvo poruka o vrlinama i manama svijeta koji ih okružuje.

Kao osnova Grimiznog podnebesja poslužio je temeljni motiv Čarobnjaka iz Oza — putovanje nepoznatim krajem prema čarobnjaku koji će uslišati sve molbe. Skupina najdražih lutaka lutkarskog virtuoza gospodina Borne, vlasnika kazališta koje je zbog financijskih poteškoća pred zatvaranjem, odluči mu pomoći i tako i sebi osigurati krov nad glavom. Skupinu sačinjavaju: veliki debeli klaun Teofil; ljupka, lijepo odjevena optimistična Eni; mršavi, pesimistični Ciprijan u urednom bankarskom odijelu; intuitivni i maštoviti Dominik nepokolebljiva držanja i, najmanji od njih, dobroćudni robotić Hpy-13 koji na sebi ima mnoštvo raznobojnih žaruljica. Tijekom puta neobična će se skupina povećati i pridružit će joj se osamljena bezimena Djevojčica (tek na samom kraju knjige saznat ćemo da je njezino ime Sanja); kraljević Šum — gospodar ugroženih zelenih šuma, i sova koja je izgubila svoje magične naočale zahvaljujući kojima je izabrana za kraljicu ptica. Kad šaroliko društvo stigne do dvora nebesnice Lee usred grimiznog podnebesja, ona im otkrije da je uzrok svih njihovih nevolja Jal i uputi ih kako doći do kamena mudraca kojim će ga pobijediti. Na put, usprkos velikim razlikama među njima, mora krenuti cijela skupina zajedno, jer samo slogom, pronicavošću i hrabrošću mogu ostvariti svoj cilj.

Za potku priče Milih je iskoristila mnogobrojne motive koje je s ljubavlju utkala u nježno, meko, djeci blisko i razumljivo tkanje priče koja je podijeljena u sedam dijelova od kojih svaki posjeduje više-manje zaokruženu formu, što omogućuje čitanje knjige u nastavcima.

Jedina ilustracija knjige jest ona na naslovnici, koja daje putokaz kojim djeca mogu krenuti u svijet mašte i u njoj do kraja oblikovati izgled junaka priče što je i bila autoričina nakana.

Budući da u rukopisu ima nekoliko djela pripravnih za tisak, nadajmo se da do iduće knjige Dragane Milih njezini mali čitatelji neće ponovo čekati dugih pet godina.

Sandra Cekol

Ispravak

U 225. broju »Vijenca« u tekstu o monografiji slikara Alfreda Petričića autora Antuna Travirke, na jednom je mjestu krivo navedeno ime gospodina Petričića. Ovim putem ispričavamo se gospodinu Alfredu Petričiću zbog nenamjerna propusta.

Vijenac 226

226 - 31. listopada 2002. | Arhiva

Klikni za povratak