Za suvremene metode marketinga

Za suvremene metode marketinga

Mnogi od članova mišljenja su da je nužnost okretanja pokrajinama kako bi se njima nešto dalo, ali i kako bi i one same nešto dale. Ogranci bi trebali davati sugestije i prijedloge jer se u njima krije velik kapital, te se treba voditi načelom decentralizacije, ali i prihvaćati i poslušati prijedloge usmjerene na očuvanje razine kvalitete rada

Prva sjednica Glavnog odbora Matice hrvatske u novom sastavu članstva održana je u petak, 4. listopada u novoj zgradi MH. Sjednicom je predsjedao novi predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, koji je nakon pozdravne riječi u kratku govoru naglasio važnost Glavnog odbora u samoj Matici, te izrazio želju da ona bude i veća jer su u njemu okupljeni članovi Matice s raznih strana domovine, čime se pokazuje i raznovrsnost i zajedništvo, što je posebno važno u današnje doba, koje traži žrtve i prilagodbe, a važno je i bogatstvo njihova iskustva.

Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić potom je pročitao popis članova Glavnog odbora, koji su glasovanjem izabrani 29. lipnja, njih dvadeset i šest, čime je i konstituiran Glavni odbor. Odbor čine Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Vlaho Bogišić, Tonko Maroević i Stjepan Sučić potpredsjednici, Vedran Šošić gospodarski tajnik, Zorislav Lukić, glavni tajnik, te članovi Glavnog odbora Josip Bratulić, Zvonimir Bartolić, Vlaho Benković, Željka Čorak, Branimir Donat, Nedjeljko Fabrio, Dunja Fališevac, Miljenko Foretić, Jelena Hekman, Renata Husinec, Mladen Klemenčić, Ive Mažuran, Ivo Pranjković, Darko Polšek, Zvonimir Jakobović, Josip Muselimović, Antun Onsea, Davor Salopek, Ernest Fišer i Šime Batović.

Potom je uslijedila rasprava o programu rada Matice hrvatske koji bi trebao na što bolji način integrirati različita stajališta. Kako je i sam predsjednik rekao, Glavni odbor pravo je mjesto za takvu raspravu jer se tu nalaze predstavnici svih krajeva Hrvatske te ih je pozvao da iznesu svoja različita mišljenja.

Odmah na početku istaknuto je da treba razdvojiti program djelovanja Matice u njezinu unutrašnjem ustrojstvu i program djelovanja prema van, a istaknuto je i da je najvažnije djelovanje Matice hrvatske njezino djelovanje prema van.

Pitanje nakladništva

U daljem tijeku rasprave posebnu pozornost svih članova zaokupilo je pitanje nakladništva kao središnje Matičine djelatnosti. Jedno od pitanja bilo je ima li Glavni odbor utjecaja na Matičina izdanja, kao i to da li bi Glavni odbor trebao birati njihove glavne urednike. Iznesena je i ideja o stvaranju komisija koje bi usmjeravale nakladničku djelatnost i utvrđivale prioritete. Posebno je upozoreno na izdavačku djelatnost Matičinih ogranaka, koja nije posve ujednačene kvalitete, a u tom kontekstu pitanje treba li biti dopuštena sloboda u tom segmentu njihova djelovanja ili središnjica treba utvrditi prioritete za pojedine ogranke. Dotaknut je i problem Nakladnog zavoda Matice hrvatske i vezano uz njega pitanje što bi on trebao biti u budućnosti kao vlasništvo Matice hrvatske. Izneseno je i mišljenje, vezano uz nakladu Matice hrvatske, da joj danas treba pristupiti na drugačiji način jer su vremena nova i tomu se treba prilagoditi. Mnogi su ustvrdili kako je Matica mjesto gdje bi se tiskale monografije, a vezano uz njih neki su iznijeli mišljenje o njihovu suvremenijem izgledu za što danas postoje brojne mogućnosti. To bi proširilo mogućnosti prodaje, a u Matici bi se trebale tiskati i nove knjige vezane uz hrvatsku povijest, književnost i jezik, kao i druga kapitalna djela. Prioritet je svakako i dovršenje ciklusa Pet stoljeća hrvatske književnosti, nakon pažljiva izbora djela koja je potrebno tiskati. Javila se i ideja o pokretanju godišnjaka ili biltena u kojem bi se registrirala djelatnost Matice hrvatske. Čulo se da uz središnjicu i ogranci imaju impresivan popis objavljenih knjiga, među kojima ima onih skromnijih, ali i reprezentativnih izdanja. Trajan ostaje u svakom slučaju problem distribucije i prodaje izdanja ogranaka Matice hrvatske.

Na sjednici je kao jedan od važnijih problema dotaknut i problem odnosa središnjice i ogranaka. Mnogi od članova mišljenja su da je nužnost okretanja pokrajinama kako bi se njima nešto dalo, ali i kako bi i one same nešto dale. Ogranci bi trebali davati sugestije i prijedloge jer se u njima krije velik kapital, te se treba voditi načelom decentralizacije, ali i prihvaćati i poslušati prijedloge usmjerene na očuvanje razine kvalitete rada. Nije potrebno, međutim, ustrajati na dosadašnjoj praksi objedinjavanja po svaku cijenu, povezivanja svih segmenata Matice i dogovaranju isključivo zajedničkih projekata. Izneseno je i mišljenje kako je Matica mjesto gdje bi se trebale organizirati proslave obljetnica, razne rasprave i predavanja, te simpoziji o temeljnim problemima kulture, ali bez Matici nepotrebne dnevne politizacije.

Matica i mediji

Kao jedan od problema istaknut je i odnos Matice i medija. Rad Matice u medijima prikazuje se vrlo škrto pa javnost nije upoznata s njezinim radom, a trebala bi biti, stoga se Matica na tome mora angažirati, primijeniti suvremene metode marketinga i slično. To je i jedan od putova za pridobivanje mladih u članstvo. Isto tako mora se više povezati s prirodoznanstvenim i društvenim znanstvenim područjem, jer je kultura danas širi pojam nego što je to bio u 19. stoljeću, i na to treba obratiti pozornost, a na tu činjenicu upućuje i sastav Glavnog odbora, gdje su se okupili ljudi s različitih područja. Jedan od segmenta rada Matice hrvatske trebala bi biti i njezina otvorenost prema svijetu, međunarodna komunikacija, čime bi se slika o Matici mijenjala. Predstavnik Bosne i Hercegovine u tom je kontekstu upozorio na stanje Matice hrvatske u toj državi, gdje je međunarodna zajednica uzela sve u svoje ruke, pa se članovi Matice diskvalificiraju. Istaknuo je nužnost suradnje Matica dviju država, kao i povezivanje ogranaka Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini radi boljeg djelovanja.

Jedan od osobitih potencijala Matice njezina je novosagrađena zgrada, koja očekuje znatno intenziviranje događaja. U tom smislu očekuje se i da će novi prostor privući i novu publiku, posebno mladu. Čuli su se i prijedlozi za poboljšanje rada i ponude knjižare MH.

Na sjednici su promovirana i Pravila Matice hrvatske koja su izašla iz tiska, a donesena su na Glavnoj skupštini Matice hrvatske na zasjedanju 29. lipnja 2002. u Zagrebu.

Antonija Vranić