Nestaju mali izdavači

Nestaju mali izdavači

Došlo je do smanjenja broja izlagača od 15 posto, što organizatori obrazlažu ukupnom situacijom knjižarske i izdavačke branše u svijetu, ali i nestajanjem mnogih malih izdavača — barem u Njemačkoj u branši se mogu zapaziti procesi koncentracije koji preživljavanje malih izdavača čine sve težim

Svake godine Frankfurt tjedan dana postaje grad knjige, kako je to na otvaranju 54. međunarodnog sajma knjige rekla frankfurtska gradonačelnica Petra Roth. No, za najveće svjetsko sastajalište međunarodne knjižarske i izdavačke branše, počelo je razdoblje transformacije — ova je godina bila obilježena smanjenjem broja izlagača, kao i novim direktorom sajma.

Sajam, naviknut na uspjeh, a uspjeh se mjeri i brojem izlagača, po prvi put mora zabilježiti korak unatrag. No, Međunarodni sajam u Frankfurtu ipak je još najvažniji na svijetu — on je najvažniji i za englesko i španjolsko govorno područje, a to su dva najveća tržišta. Na sajmu je od 9. do 14. listopada izlagalo 6375 izlagača iz 110 zemalja oko 337 000 novih naslova. Prva zemlja po broju izlagača bila je Njemačka, zatim Velika Britanija, SAD, Italija, Francuska i Nizozemska. Organizatori su procijenili da je na sajam došlo oko 250 000 posjetitelja iz cijeloga svijeta. No, ipak je došlo do smanjenja broja izlagača od 15 posto, što organizatori obrazlažu ukupnom situacijom knjižarske i izdavačke branše u svijetu, ali i nestajanjem mnogih malih izdavača — barem u Njemačkoj u branši se mogu zapaziti procesi koncentracije koji preživljavanje malih izdavača čine sve težim. Uza sve jadikovke, poput smanjenja zarade na beletristici, koje su se čule ove godine, dobre vijesti iz Frankfurta, barem među njemačkim izdavačima, mogu ponijeti nakladnici stripova i dječjih knjiga — trenutno književnost za djecu u Njemačkoj iznosi oko 22 posto ukupno izvezenih naslova. Osim toga, kako tvrde izdavači, ubuduće se očekuje i velik porast e-learninga, na što računaju kuće poput Langenscheidta, koji je predstavio i program jezičnog i leksikografskog softvera.

Možda je nesigurnosti pridonijela i kasna promjena u vodstvu sajma — Volker Neumann, koji je uskočio na mjesto otpuštenoga prethodnika, Lorenza Rudolfa, namjerava modernizirati već, kako tvrdi, pomalo zastarjeli koncept sajma. Kako kaže, zabrinjavaju ga otkazivanja izlagača, od kojih ih je većina zbog financijskih razloga, odnosno ekonomske krize, odustala od skupih nastupa u Frankfurtu, dok su drugi svoje štandove smanjili. Najmanji štand u Frankfurtu, velik dva puta dva metra, stoji oko 600 eura, plus struja i oprema — previsoka cijena za mnoge male izdavače.

Manje čuvenih gostiju

Ali, novi čovjek na pramcu sajma nije odmah sve obnovio. Konačno, Neumann je na položaj došao tek 2. rujna — pet tjedana prije otvaranja sajma — tako da ovaj sajam još ne nosi njegov potpis. Ipak, na svom prvom javnom nastupu, sredinom rujna, već je iznenadio najavom da se namjerava držati koncepta tematskog težista određenih zemalja, koncepta čiji se kraj najavljuje već godinama. Jer, Frankfurtski sajam, objašnjava se, treba značiti ne samo ekonomski vrhunac knjižarske branše nego bi trebao biti i kulturni događaj za javnost. Sljedeće godine zemlja gost bit će Rusija.

Istodobno, ubuduće sajam treba imati sadržajna težišta. Početak ove godine čini tema Bridges for a World Divided, koja se bavi pitanjima globalizacije. U sklopu toga težišta održan je i slavnim osobama popunjen kongres o budućnosti Frankfurt Futura Mundi — pojedinci iz kulture, gospodarstva, politike, znanosti, novinarstva i religije raspravljali su o stanju i budućnosti svijeta. Jednodnevna priredba treba sajam knjige, prema namjerama organizatora, »iznova pozicionirati kao platformu međunarodnog dijaloga«, a nastavak sličnih foruma planira se za svaku godinu. Na dnevnom redu bile su teme poput Globalno upravljanje i globalne vrijednosti, Kulturni identitet kao globalni izazov i Jednakost u eri biotehnologije. Među sudionicima diskusija iz šesnaest zemalja bili su Alžirka Assia Djebar, direktorica Unicefa Carol Bellamy, izraelski autor Amos Oz, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Daniel Cohn-Bendit, kanadska autorica Naomi Klein i slovenski filozof Slavoj Žižek.

Inače, čuvenih gostiju ili uzbudljivih novih izdanja ove je godine bilo manje. Razlog što su bivši američki predsjednik Bill Clinton, bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, autor bestsellera Paulo Coelho i glumac Peter Ustinov bili u Frankfurtu na dodjeli jedne nagrade, ali dva dana prije otvaranja sajma, kako tvrdi Neumann, leži u slabosti dogovaranja između grada Frankfurta i sajma. Da je dodjela nagrade i otvaranje sajma bilo isti dan, to bi zasigurno podiglo sjaj sajma. Jer, nigerijski autor Chinua Achebe, kojemu je na sajmu dodijeljena Mirovna nagrada njemačkog knjižarstva, za većinu je nepoznanica.

Oko 2500 priredbi s više od 300 njemačkih i stranih autora ispunili su ovogodišnji sajamski kalendar. Od poznatih na sajmu, program je išao od njemačkog nobelovca Güntera Grassa, koji je predstavio PEN-ovu zbirku pod naslovom, In einem reichen Land, koja obuhvaća četrdeset reportaža o Njemačkoj, pa sve do pop-zvijezde Dietera Bohlena. U duhovno nešto višim sferama kreće se kardinal Karl Lehmann, koji je u petak predstavio prvu biografiju o sebi, Der Kardinal. Tu su bili i glumac-pisac Ethan Hawke, Hans-Olaf Henkel, Jostein Gaardner, Antonio Skármeta i mnogi drugi. I mađarski štand, i izdavači Rowohlt i Suhrkamp, proslavili su dodjelu Nobelove nagrade Imri Kertészu — Rowohlt je bio njegov prvi njemački izdavač, nakon čega je prešao u Suhrkamp, a trgovanje autorskim pravima počelo je i oko prvog dijela memoara Gabriela Garcíje Márqueza, Vivir para contarlo, koji je izašao za vrijeme sajma.

Nastavak slijedi — Litva

Pod motom Nastavak slijedi predstavila se zemlja gost Litva s autorskim čitanjima i kulturnim okvirnim programom, na samom sajmu i u muzejima i kazalištima u gradu. Od prvobitne namjere da se sve tri baltičke zemlje pozovu kao zemlje gosti ostala je samo Litva. Postkomunistička zemlja sa oko 3,5 milijuna stanovnika morala je svoje predstavljanje organizirati pod velikim vremenskim pritiskom i s malim budžetom — oko 1,7 milijuna eura. Usporedbe radi — Grčka, prošlogodišnji gost, imala je na raspolaganju 6,1 milijuna eura.

Iz Frankfurta Iva Krtalić-Muiesan