Vijenac 225

Glazba

GLAZBENI GLOBUS

Mariss Jansons u Amsterdamu

GLAZBENI GLOBUS

Mariss Jansons u Amsterdamu

Amsterdam Sva je vjerojatnost da će Mariss Jansons preuzeti mjesto šefa dirigenta amsterdamskoga orkestra Royal Concertgebouw. Ponuda mu je upućena po odluci da nakon sezone 2003/04. siđe s mjesta umjetničkoga ravnatelja Simfonijskog orkestra iz Pittsburgha. Prihvati li ponudu na tome će mjestu naslijediti Riccarda Chaillyja: http://www.pittsburghsymphony.org/index.html.

Marko Letonja u Baselu

slikaSlovenski dirigent i česti zagrebački gost putuje u švicarski Basel, gdje će preuzeti umjetničko vodstvo tamošnje operne kuće i simfonijskog orkestra. Letonja (41), koji je pristao na trogodišnji ugovor od sezone 2003/04, naslijedit će Marija Venzagu; on, pak, preuzima Simfonijski orkestar iz Indianapolisa. Letonjin švicarski raspored uključivat će do šest koncerata i dvije operne produkcije godišnje.

Natjecanja: Maazel/Vilar Competition

slikaNew York Dvadeset mjeseci, pet kontinenata, tristo šezdeset dva kandidata iz četrdeset i tri zemlje te pet milijuna američkih dolara trebalo je da se proglasi pobjednik prvoga natjecanja za mlade dirigente Maazel / Vilar. Zapravo, dva pobjednika, s obzirom da je prva nagrada pretvorena u dvije istovjetne prve nagrade koje uključuju četrdeset i pet tisuća dolara gotovine, stipendiju te Maazelovim potpisom preporučene nastupe širom svijeta. Pobjednici natjecanja su Kineskinja Xian Zhang i Tajlanđanin Bundit Ungrangsee. Natjecanje su pokrenuli dirigent Lorin Maazel i ljubitelj glazbe milijunaš Albert W. Vilar. Natjecanje je otvoreno siječnja 2001. godine. Maazel je preslušao tisuće video- i audiokaseta, te odabrao pedeset i šest kandidata koji su nastupili na šest regionalnih natjecanja: u Japanu, Poljskoj, Velikoj Britaniji, Brazilu, Australiji i Sjedinjenim Državama. Na taj je način dobiveno osam finalista koji su stigli u New York 20. rujna. Završna večer održana je 29. istog mjeseca u Carnegie Hallu: http://www.maazel-vilar.org/.

Festivali: Raspisan poziv za Svjetske dane glazbe 2004.

Hongkong Od 11. do 19. listopada u tome su gradu održani ovogodišnji Svjetski dani glazbe Međunarodnoga društva za suvremenu glazbu (ISCM). Petnaestoga listopada u Koncertnoj dvorani Lee Hysan pri Kineskom sveučilištu u Hongkongu na rasporedu je bilo i jedno djelo hrvatskog autora — Geste za glasovir Dubravka Detonija: http: //www. iscmhongkong. com/. Istodobno je raspisan i poziv za partiture za Svjetske dane glazbe 2004. godine, koji će se održati od 3. do 12. studenoga u Švicarskoj. Festival nosi naslov Trans-it, a detaljni podaci mogu se dobiti na internetskoj adresi: http://www.wnmd2004.ch/.

Nagrade: »Opernwelt« proglasio opernu kuću godine

Stuttgart Staatsoper Stuttgart proglašena je opernom kućom godine, odlučilo je vijeće sastavljeno od pedeset najuglednijih njemačkih glazbenih kritičara okupljenih u okrilju utjecajnoga njemačkog magazina »Opernwelt«. To je četvrti put u pet godina da je ta opera osvojila uglednu nagradu. Magazin ističe dvije štutgartske operne produkcije: Die Gezeichneten F. Schrekera i Normu V. Bellinija. Berlinska Deutsche Oper proglašena je, pak, najgorom njemačkom opernom kućom godine: http://www.staatstheater.stuttgart.de/, http://www.opernwelt.de/.

Diskografija: Gramophone Awards 2002

London Nagrade su dodijeljene na svečanosti u londonskome Barbican Centreu. Snimka pet glasovirskih koncerata C. Saint-Säensa u izvedbi Stephena Hougha uz City of Birmingham Symphony Orchestra pod ravnanjem Sakaija Orame (Hyperion) album je godine, dok je violinist Maksim Vengerov proglašen umjetnikom godine. Nagrada za životno djelo dodijeljena je sopranistici Mirelli Freni: http://www.gramophone.co.uk/.

Glazbena arheologija: Praizveden neobjavljeni Sibeliusov stavak

slikaSimfonijski orkestar iz Lahtija i njegov šef dirigent Osmo Vänskä prvi su put izveli treći stavak takozvane Yale trostavačne verzije Sibeliusove simfonijske pjesme Aallottaret, op. 73. Praizvedba se dogodila 19. rujna na 3. međunarodnom Sibeliusovu festivalu u Lahtiju. Skladbu je Sibelius objavio kao jednostavačno djelo, no izvorno je, kad je 1914. počeo sa skladanjem, najvjerojatnije planirao tri stavka. Drugi su i treći stavak preživjeli u djelomično orkestriranim skicama. Sibeliusova zaklada dala je orkestru dopuštenje za izvedbu stavka. To nije prvi slučaj da orkestar iz Lahtija otkriva Sibeliusovu glazbu — ansambl je objavio i album na kojemu se paralelno pojavljuju originalne i prve verzije simfonijske pjesme En saga, op. 9, Violinskoga koncerta, op. 47 i 5. simfonije, op. 82: http://www.lahti.fi/Symphony/.

Borko Špoljarić

Vijenac 225

225 - 17. listopada 2002. | Arhiva

Klikni za povratak