Interes za knjigu ipak raste

Interes za knjigu ipak raste

Nedjeljko Fabrio govorio je o utjecaju povijesti na hrvatsku književnost i književnost drugih naroda. Dok Bora Ćosić traži da se, uz organizacije za zaštitu okoliša i ljudskih prava, osnuju i »pokreti za zaštitu knjige« te napada trivijalnu književnost, Jurica Pavičić upravo u žanrovskoj literaturi vidi prostor, Sibila Petlevski navodi povezanost književnosti s novinarstvom, a Edo Popović piše prozu koja se bavi sadašnjošću; dakle »surovi hrvatski realizam«

Na četrdesetak četvornih metara manje nego prošle godine i s manjim budžetom, na Sajmu knjiga u Frankfurtu predstavilo se pedesetak hrvatskih izdavača — opet bez Durieuxa i Feral Tribunea, koji su ove godine sudjelovali na mješovitom štandu s izdavačima iz Pečuha, Beča i Krakova.

»Ovo je kontinuitet prezentacije hrvatske knjige, a njegov je smisao u sljedećem: to je da u zadnje tri godine imamo po oko četristo naslova više i da se na neki način stabilizira polje izdavaštva u Hrvatskoj, da dakle dospijevamo u jednu situaciju u kojoj želimo da, nakon vrlo snažnog poticaja od strane države, izdavači na neki način sami zažive komentirao je ministar kulture Antun Vujić.

Okrugli stol

Središnji događaj u tom smislu bila je srijeda, dan Hrvatske na Frankfurtskom sajmu, kada je uz koncert Lidije Bajuk održan okrugli stol o trenutnom stanju u hrvatskoj književnosti. Njega su predstavili Nedjeljko Fabrio, Bora Ćosić, Sibila Petlevski, Jurica Pavičić i Edo Popović — kako kaže organizator Srećko Lipovčan, presjek različit i generacijski i poetički, pa i politički. »Mogu reći koje su pretpostavke za takvu jednu tribinu, i u čemu je podržavam, a to je da se pokaže da u Hrvatskoj postoje različita mišljenja o stvarima, i drugo da su sva ona legitimna, a ne samo jedno«, rekao je ministar Vujić.

A kakva je trenutna situacija, barem sudeći po tribini? Nedjeljko Fabrio govorio je o utjecaju povijesti na hrvatsku književnost i književnost drugih naroda. Dok Bora Ćosić traži da se, uz organizacije za zaštitu okoliša i ljudskih prava, osnuju i »pokreti za zaštitu knjige« te napada trivijalnu književnost, Jurica Pavičić upravo u žanrovskoj literaturi vidi prostor, Sibila Petlevski navodi povezanost književnosti s novinarstvom, a Edo Popović piše prozu koja se bavi sadašnjošću; dakle »surovi hrvatski realizam«. Mi Hrvati volimo govoriti o povijesti, a povijest nam je već i zadnji gol na Nogometnom prvenstvu. Ali, nekako slabo smo talentirani za sadašnjost i život kojeg živimo u sadašnjem trenutku«, kaže Popović, koji je na Sajmu predstavio svoju novu knjigu Koncert za tequilu i apaurin. Od književnosti se još uvijek ne može živjeti, ali »...situacija se popravila, interes za knjigu je porastao. To nisu nikakvi spektakularni pomaci, ali jesu pomaci«, kaže Popović.

Priče iz davnine

A kako kažu organizatori, zadovoljni publikom od četrdesetak zainteresiranih, okrugli stol bio je uspjeh u smislu sklapanja poslova. »Ne treba imati iluzija, ali ja vjerujem da je ovo pridonijelo tome da se sazna da i naša zemlja — ali prvenstveno književnost, postoji u različitim oblicima i mišljenjima, koji su možda vrijedni da se prevedu«, kaže Srećko Lipovčan, koji dodaje da je to bio osnovni koncept organiziranja i tribine i izložaba na štandu, i to i od strane Zajednice nakladnika i knjižara, kao i Ministarstva kulture, koje je i financiralo veći dio nastupa.

Dan nakon okruglog stola predstavljena je biblioteka »Relations« DHK-a, sa trinaest dvojezičnih knjiga o povijesnim i suvremenim odnosima hrvatske kulture s drugim narodima. »Vrlo je različito, i autorski i redakcijski, ali to je pokušaj ne da se prezentiramo u svijetu kao svjetsko čudo, ali da iznesemo činjenice prema kojima je Hrvatska s tim zemljama već odavno održavala kulturne veze«, pojašnjava Srećko Lipovčan. Stalni program na štandu obuhvatio je izložbu hrvatskih ilustratora Pike Vončine, Andreje Petrlik Huseinović i Svjetlane Junaković, te predstavljanja Slavka Mihalića, Nedjeljka Fabrija i Dragutina Tadijanovića. Program je ove godine uključivao i nekoliko novosti, primjerice video-projekcije CD-roma Priče iz davnine, izložbe Tri pisma-tri jezika i turističkih filmova.

Iz Frankfurta Iva Krtalić-Muiesan