Arhitektonski simpozij u Raši

Arhitektonski simpozij u Raši

U Raši je 5. i 6. listopada održan prvi Simpozij o modernoj i postmodernoj arhitekturi kao znanstveni prilog obnovi tog najmlađeg istarskog grada, rudarskog naselja podignutog 1937. prema zamisli arhitekta G. Pulitzera Finalija. Simpozij su inicirali, uz potporu mjesnih vlasti i načelnika Raše Branka Miletića, agilni istarski arhitekti Antonio Rubbi i Berislav Iskra, koji je i vodio skup. Prvi dan su izlagali, s naglaskom na istarski prostor, Antonio Rubbi, tršćanski kritičar Sergio Molesi, te Jugo Jakovčić i Tulio Vorano, dok je vlastite stihove kazivao Daniel Načinović. Sintezu je iznio Tomislav Premerl svojim promišljanjima o modernoj arhitekturi, nakon čega je uslijedila zanimljiva rasprava. Drugoga su dana predavanja o utjecaju tradicije na moderni arhitektonski izričaj održali Iva Körbler, Krešimir Galović, Vinko Penezić i Krešimir Rogina, a pročitan je i prilog Radovana Ivančevića. Kako je naglašeno, simpozij je svojevrstan uvod u formiranje Regionalnog centra u Raši sa zadaćom dokumentiranja i valorizacije istarske moderne i suvremene arhitekture. Nakon što su ideju poduprle i županijske vlasti, Centar bi mogao zaživjeti već sljedeće godine, čime će započeti pripremni radovi obnove Raše. Kao jedinstveni spomenik moderne arhitekture, Raša će tako postati muzej na otvorenom, s gradskom toplanom preuređenom u Muzej suvremene arhitekture. Predviđeno je da simpozij postane tradicionalna manifestacija međunarodnog karaktera uz sudjelovanje stručnjaka iz susjednih zemalja.

Golijat ruši Wembley

Početkom mjeseca započeli su radovi na izgradnji novoga supermodernog stadiona na lokaciji legendarnog londonskog Wembleyja. No prije izgradnje novoga potrebno je najprije srušiti staro zdanje hrama engleskog nogometa, čiji će znameniti par tornjeva zamijeniti impozantna konstrukcija luka visine 133 metra što će nositi pomični krov. Za rušenje Wembleyja proizveden je posebni rovokopač Golijat s kliještima na dugim teleskopskim rukama koje mogu prodrijeti duboko u unutrašnjost građevine bez opasnosti za svoje operatere. Nakon rušenja, koje će potrajati godinu dana, do 2006. izgradit će se prema ideji Normana Fostera novi stadion sa devedeset tisuća sjedećih mjesta, vrijedan 750 milijuna funti, koji su u engleskom nogometnom savezu opisali kao buduću najsjajniju svjetsku nogometnu pozornicu.

Obnova Meštrovićeva paviljona

U tijeku je obnova Doma hrvatskih likovnih umjetnika na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, popularne Džamije. Obnovom se važnom spomeniku hrvatske arhitekture između dva svjetska rata, izvedenom 1934-39 prema zamisli Ivana Meštrovića uz autorsku suradnju grupe arhitekata (Ibler, Zemljak, Horvat, Bilinić, Kalda) želi vratiti izvorna funkcija izložbenoga prostora likovnih umjetnosti čišćenjem od svih vanjskih i unutarnjih devastacija nastalih tijekom dviju prethodnih adaptacija — prve izvedene 1941-43, kada je Dom pretvoren u džamiju i druge u pedesetim kada je adaptiran u Muzej revolucije. Planom je predviđeno uklanjanje unutarnje dograđene konstrukcije prstenastoga zida i kupole, te sanacija krovne plohe kupole sa skidanjem slojeva izolacije izvedenih preko staklenih prizmi u stijenci kupole koje su davale dnevno osvjetljenje izložbenog prostora. Dosadašnji radovi otkrili su smionu armiranobetonsku konstrukciju kupole, debljine samo 57 milimetara, koja je promjerom od 19 metara bila tada najveća takva konstrukcija na tlu Europe, te inventivno rješenje instalacija smještenih unutar dvostrukoga zidnog platna. Izveden je i uzorak sanacije vanjske površine kupole posebnom svjetlopropusnom hidrobrtvenom membranom što će omogućiti dnevnu zenitalnu rasvjetu kroz krovne luksfere. Nakon uklanjanja naknadnih intervencija i građevinske sanacije slijede radovi na tehnološkom uređenju Doma (instalacije, oprema) sukladno suvremenim zahtjevima izložbene namjene, a dinamika izvedbe ovisi o pritjecanju novca. Program obnove vodi kuratorij čiji je predsjednik Radovan Ivančević, a stručni savjetnik arhitekt Andrija Mutnjaković.

Kengo Kuma u Finskoj i u Zagrebu

Kengo Kuma (1954), nova japanska arhitektonska zvijezda globalnog značenja, dobitnik je prestižne nagrade Duh prirodnog drva. Nagrada udruge Drvo u kulturi u iznosu od pedeset tisuća eura, koju sponzorira Zaklada finskih šuma, dodjeljuje se ove godine drugi put (u svom premijernom izdanju 2000. pripala je Renzu Pianu) kao priznanje japanskom arhitektu za kreativnost i invenciju u iskazivanju ljepote i odlika prirodnog materijala drveta i njegovoj primjeni, obično u kombinaciji s drugim materijalom, u arhitektonskim realizacijama naglašene kontekstualnosti, poput pozornice Kazališta Noh u Toyomi (1993) ili Muzeja Hiroshige Anda u Batou (2000). Kengu Kumi nagrada je uručena na svečanosti u Lahtiju 21. rujna, nakon što je prethodnog dana u Helsinkiju održao izlaganje o svom stvaralaštvu, a uskoro će se japanski arhitekt predstaviti i zagrebačkoj publici predavanjem u sklopu drugih Dana Orisa, koji se održavaju 26. i 27. listopada u Dvorani Lisinski.

Vinko Penezić