Svačićeva poruka

Svačićeva poruka

Pod počasnim pokroviteljstvom Matice hrvatske, a u organizaciji Grada Drniša i miljevačke župe od 13. do 15. rujna u Miljevcima je održana svečana manifestacija obilježavanja 900. obljetnice smrti hrvatskoga kralja Petra Svačića, posljednjega samostalnog vladara ranosrednjovjekovne Hrvatske. Petar Svačić, rođen na obali rijeke Krke u gradu Kamičku u tjesnacu između Roškog slapa i Visovačkog jezera, poginuo je na planini Gvozd 1097. godine, kada se sukobio s ugarskom vojskom, pokušavši se oduprijeti Kolomanovu osvajanju Hrvatske. Uz vidikovac nadomak otočiću Visovcu otkriven je monumentalni spomenik kralju Petru Svačiću, izliven u bronci, visok 2,7 m, rad akademskoga kipara Kažimira Hraste, lijevan u Ljevaonici umjetnina u Zagrebu. Pogleda uprta u Krku kralj, koji u jednoj ruci drži mač, a u drugoj štit, simbolizira stradanje za domovinu. Kipar Kuzma Kovačić, predsjednik Matice hrvatske Hvar, i sam tvorac brojnih antologijskih radova, prokomentirao je rad Kažimira Hraste: »Kralj je autorovim poznatim kiparskim postupkom doveden do jasnoće simbola, ljudi to obično označavaju pojmom modernistički, ali mene se osobito dojmilo što je taj modernizam istodobno i veoma duhovan.«

U nazočnosti oko dvije tisuće uzvanika, otkrivajući spomenik, Ivo Padovan, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, istaknuo je kako je kralj Petar Svačić osobnom žrtvom bio prvi u nizu hrvatskih uglednika koji su se odupirali tuđinskom osvajanju domovine i podsjetio na ulogu HAZU u rasvjetljavanju uloge, mjesta i značenja kralja Petra Svačića u povijesti hrvatskoga naroda, naročito na rad Franje Račkoga i Tadije Smičiklasa.

Zidić: Hrvatima treba sloga

Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, u nadahnutu govoru kazao je: »Nije slučajno da se ovaj spomenik, kao i neki drugi, podiže u vrijeme kada je moderno omalovažavati nacionalnu povijest, junake i vođe, tvorce države, one ili ove svejedno. Nije slučajno da s devetsto godina zakašnjenja podižemo ovaj spomenik. Glas naroda pokazuje da, što je pritisak veći, spomenici su veći. Narodnom pamćenju neće nestati nitko tko je narod zadužio, tko je na njega mislio, tko je narod sačuvao... Ovo je spomenik velikom hrvatskom gubitniku, ali takvom koji je znao odabrati stranu. Kralj Petar Svačić gorak je lik: morao se suprotstaviti i Mađarima i Hrvatima koji nisu bili za hrvatsku vlastitu državu, tuđinu, ali i svojima... I to je aktualna poruka mrtvoga kralja: ovom narodu treba sloga ako ne želi nestati! Pomoći nema nego u nama samima. Vrijeme je planetarnih promjena, pri čemu veliki ne vode računa o malima, stoga se moramo naučiti brinuti se sami o sebi samima... U vremenu kada je moderno omalovažavati one koji su stvorili i obranili državu kralj Petar Svačić nam poručuje: ujedinite se!

O doprinosu odupiranja tuđinskoj vlasti kralja Petra Svačića govorila je i Jasna Skelin Duboković, najstarija članica Vijeća za obilježavanje ove visoke obljetnice. Pored spomenika izvedena je opera-oratorij u jednom činu Petar Svačićskladatelja Jakova Gotovca, za koju je libreto napisao Zlatko Tomčić. Pod ravnanjem Nikše Bareze nastupili su članovi Simfonijskoga orkestra i Mješovitoga zbora HRT-a te više uglednih solista HNK iz Zagreba — Ratomir Kliškić, Neli Manulienko, Hrid Matić. Unatoč jakoj buri koja se uvlačila pod kožu, maestralno su uprizorili Petra Svačića praćeni dugim pljeskom nazočnih.

Pri otkrivanju spomenika prof. Marko Menđušić, predsjednik Matice hrvatske Šibenik, i prof. Vinko Ivić predstavili su spomen-knjigu Kalj Petar Svačiću kojoj je sabrano sve ono što su o Petru Svačiću pisali August Šenoa, Antun Gustav Matoš, Vladimir Nazor, Fran Galović, Ante Tresić-Pavičić, Zlatko Tomčić i brojni drugi.

U povodu obljetnice izdana je prigodna marka s likom kralja Petra Svačića.

U župnoj crkvi Imena Isusova na Miljevcima misu za hrvatske kraljeve predvodio je gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović.

A. Č.-K.