Rasap vrednota

»Društvena istraživanja«, br. 58-59, god. 11 (2002), br. 2-3, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2002.

»Društvena istraživanja« je znanstveni časopis u kojem se objavljuju radovi iz različitih društvenih i humanističkih disciplina, poput sociologije, politologije, psihologije, ekonomije, itd., a unatoč tome što broji već jedanaesto godište, rijetko se o njemu piše. Razmjerno reputaciji svih specijaliziranih znanstvenih časopisa, koji su uglavnom potpuno nezanimljivi i dosadni široj publici, i ovaj je časopis u medijskom prostoru uglavnom nedovoljno zastupljen. U ovom broju nalazi se desetak znanstvenih radova, a glavna je tema broja psihosocijalni profil hrvatskih adolescenata na kraju devedesetih godina. Časopis je dijelom bilingvalan, a sve sažetke donosi na engleskom i njemačkom jeziku. Teorijsku perspektivu za ovaj tematski blok (nastao kao empirijsko istraživanje provedeno na reprezentativnom broju srednjoškolaca) čine modeli socijalne i razvojne psihologije, a odnose se na socijalizaciju mladih, njihove vrednote i vrijednosne orijentacije te socijalne devijacije i antisocijalna ponašanja. Autori su uglavnom suradnici Instituta Ivo Pilar. S obzirom na znanstveni (tj. tablični i statistički) pristup obradi dobivenih podataka i odgovora, taj blok može biti zanimljiv tek stručnjacima, no kao tema trebalo bi zainteresirati i ostale. Naime, u posljednje vrijeme u medijima vrlo često nailazimo na istraživanja o vrijednosnim orijentacijama mladih te njihovim stajalištima o društvu u kojem žive. Iako takve novinske i televizijske ankete nisu osobito studiozna istraživanja, rezultati su vrlo slični te izrazito pesimistični. Svjedoci smo potpunoga moralnog, intelektualnog i materijalnog rasapa društva i sustava vrednota, koji sada ima potpuno drugu hijerarhiju. Sva istraživanja pokazuju, a može se vrlo lako provjeriti i u svakidašnjim situacijama, kako mladi sebe uglavnom ne prepoznaju u društvu u kojem žive, ne vide nikakvu perspektivu i odabiru isključivo profitabilna zanimanja. Takva istraživanja dosad su beziznimno ukazivala na negativne trendove, a kako se čini, malo je vjerojatno da će stvari krenuti na bolje.

I opet Sizif

Ovaj temat bavi se različitim aspektima poput već navedenih vrijednosnih orijentacija i ponašanja adolescenata, a u ostalim radovima riječ je o posljedicama izloženosti ratnim događanjima, korištenju slobodnog vremena, sklonosti prema antisocijalnom ponašanju te ponajviše o problemima ovisnosti. Sociodemografska obilježja u pripadajućoj metodologiji uglavnom su vezana uz socioekonomski status obitelji (materijalne prilike), školsku spremu roditelja, odnose s okolinom, itd. Iako je — s obzirom na gustoću teksta, pripadajuću metodologiju te činjenicu da je riječ o desetak autora — teško naći zajedničku crtu svih radova, ovakva psihologijska istraživanja mladih (s naglaskom na njihov multidisciplinarni aspekt) ipak ukazuju na jednu zajedničku činjenicu, a ona se može sažeti ovako: istraživanja ne vrijede ništa ako se u praksi ne primijene na odgovarajući način, tj. ako ne posluže pri »kreiranju odgovarajućih normativnih okvira«. Ne ulazeći u polemiku s autorima istraživanja, čini se da je oblikovanje strategije mladih u kontekstu donošenja odgovarajućih programa, zapravo Sizifov posao. Njegova uzaludnost trenutačno proizlazi iz veoma nepovoljne društvene klime u kojima se mladi nalaze, a čak ni ovako pedantna istraživanja ne mogu mnogo promijeniti ako promjena ne dolazi s najviših mjerodavnih instanci. Dakako, svrha radova u nekom znanstvenom časopisu i nije zakonodavna, pa se empirijskim istraživanjima može pripisati ocjena valjanosti utemeljena isključivo na usko znanstvenim kriterijima. Osim toga, autora ovog teksta mnogo više zanimaju istraživanja o psihosocijalnom profilu studentske populacije s pripadajućim hijerarhijskim vrednotama, zbog toga što je riječ o socijalno svjesnijoj, potencijalno demografski i radno produktivnijoj skupini. Uz navedenu glavnu temu, ovaj časopis objavljuje i druge manje temate, pojedinačne tekstove te informativno-kritičke priloge. U ovom broju vrijedi izdvojiti studije o fenomenu globalizacije, o pojmu oblikovanje u hrvatskoj kulturi pedesetih godina, te uvijek aktualnu temu o važnosti komunikacije u liječnikovu djelovanju. Časopis je dvomjesečnik, a produkcija od šest brojeva godišnje čini se sasvim solidnom kvotom za neku znanstvenu publikaciju.

Tonči Valentić