Peti element

»Književna Rijeka«, časopis za književnost i književne prosudbe, gl. ur. Darko Gašparović, br. 2 (ljeto 2002)

Da je riječka scena jedna od najaktivnijih, i to na svim kulturnim područjima, već je općepoznata činjenica, koja se očituje i u povećem izboru kulturnih časopisa najrazličitijeg profila. »Književna Rijeka«, baš kao što se to naslućuje iz njezinog naslova i podnaslova, izabrala je onaj — književni. Ljetno izdanje, tako, u dobroj mjeri ispunjava novija domaća i strana književna produkcija, no na samom početku ističe se esej Romana Karlovića intrigantna naslova, Što gimnazijalci znaju o književnosti?. Nažalost iza zanimljiva pitanja skriva se tek klasična zamjerka ubacivanju književnika i njihovih djela u određene povijesno-stilske okvire, što zapravo često pomaže gimnazijalcima da lakše svladaju poveći broj različitih pisaca.

Strani književni blok otvara Sam J. Lundwall — legenda švedskoga SF-a i, prema riječima jednog od urednika časopisa, veliki prijatelj Hrvatske (za neke od naziva u svojim djelima čak povremeno koristi i hrvatske riječi). Ovdje nam je predstavljen ulomkom iz romana King Kong Blues, čija je priča smještena u nedaleku budućnosti — 2018. godinu. Odmah do njega tekst je »ruske Agathe Christie« — Aleksandre Borisovne Marinine, čija je popularnost naglo opala nakon što se počela baviti ozbiljnom prozom. Pomoću ulomka iz Privida grijeha, prema kojem je čak snimljen i uspješan film, čitatelji se mogu uvjeriti u njezine proslavljene detektivske sposobnosti. Od domaćih pokušaja, pak, treba istaknuti dojmljivu priču Silvije Benković Ala mića spat, ispisanu na čakavskom dijalektu iz perspektive petogodišnje djevojčice.

Što se tiče poezije, ovaj broj »Književne Rijeke«, nudi zaista raznovrsne pristupe — od pucačkoga raspoloženja Damira Sirnika, lirskih opisa suvremenih pejsaža Tomislava Kovačevića, do minimalizma Josipa Gabrića i intimističkog kamovanja Igora Večerine. No, posebno je zanimljiv projekt dvojice aliasa — Nenada Bunjca i Tomislava Žurkovića. Svaki od njih napisao je po šest pjesama okupljenih pod zajedničkim naslovom — Luna majmuna. No, iz napomene na kraju bloka o tome kako su pjesme rađene tehnikom cut up ostaje malo nejasno da li se to odnosi samo na pjesme drugoga ili pak obojice autora.

Jedno od najzanimljivijih poglavlja ovog broja svakako je i Peti element s izborom tekstova pjesama riječkih bendova iz protekla tri desetljeća. Uspješan pokušaj predstavljanja rokerskih uspješnica kao poezije donosi pjesme nekih od najpoznatijih riječkih bendova (Paraf, Termiti, Let 3, Urban & 4), kao i one nešto manje eksponiranih glazbenih imena (Drill Skillz, Sulud III...). Ljetnu književnu ponudu zaključuje šest recenzija, uglavnom autora ili izdavača s riječkoga područja. Unatoč povremeno pretjerano detaljnim analizama (ponajprije poezije), u većini se tekstova mogu pronaći prilično zanimljive i manje poznate informacije o autorima i/ili njihovim djelima. Da je »Književna Rijeka« osjetljiva i na druge kulturne teme, dokazuju i dva veća osvrta na proteklu kazališnu sezonu — prosuđuje se repertoar riječkog HNK-a te 9. međunarodni festival malih scena. Tu je, također, i kratki dramski tekst kontroverznog američkog crnog dramatičara Eda Bullinsa.

Unatoč, dakle, relativno uskoj usmjerenosti na, uglavnom, riječku kulturnu scenu, pohvalan je pokušaj da se dijelu domaće javnosti predstave i neki moderni, zanimljivi i u domovini popularni strani autori. Uz njihove tekstove obavezno je u ponudi i kratka biografija s osvrtom na dosadašnji piščev rad, što je praksa koju neki od popularnijih časopisa nerijetko zanemaruju.

Jelena Gluhak