Natječaj za lokaciju WTC-a

Natječaj za lokaciju WTC-a

Više od četiristo arhitektonskih tvrtki iz tridesetak zemalja sa svih kontinenata uključilo se u utrku za izbor projektanta najprestižnijeg zadatka u sljedećem desetljeću — kompleksa zgrada na zemljištu srušenog Svjetskog trgovačkog centra (WTC) u New Yorku. Nakon što je javnost odbacila šest inicijalnih ideja kao dosadne i monofunkcionalne, vlasnici zemljišta, lučke vlasti New Yorka i New Jerseyja i stručno tijelo sa zadaćom praćenja obnove Donjega Manhattana raspisali su prošlog mjeseca natječaj na koji su aplicirale i vodeće svjetske zvijezde poput Fostera, Renza Piana i američkih arhitekata Philipa Johnsona i Roberta Sterna. U prvom krugu eliminacije broj mogućih kandidata sveden je na dvadeset između kojih će investitori odabrati nekolicinu i pozvati ih da predlože ideje uz odgovarajuće obeštećenje. Konačni pobjednik natječaja bit će poznat do proljeća 2003, a početak gradnje planiran je za drugu obljetnicu terorističkoga napada na New York.

Gehryjeva izložba u Helsinkiju

U Muzeju finske arhitekture u Helsinkiju u tijeku je izložba posvećena projektu Koncertne dvorane Walt Disney u Los Angelesu, najnovijeg ostvarenja Franka Gehryja, »arhitekta iznimna dara koji u svom radu vješto balansira na tankoj liniji između arhitekture i arta«, a predstavljen je i presjek njegova opusa originalnim izlošcima što su pristigli izravno iz arhitektovog ureda. Koncertna dvorana Walt Disney, kapaciteta 2275 mjesta, uskoro novi dom Filharmonije Los Angelesa i važan čimbenik u urbanoj obnovi grada, maštovitim oblikovanjem barokne raskoši podsjeća na Gehryjev Guggenheim u Bilbau. Nakon što je vidio zdanje muzeja, prije konačne odluke o nastavku projekta investitor je inzistirao da se eksterijer dvorane (mješavina Bilbaa i Sydneyske opere) umjesto pločama kamena obloži metalom, stoga ne čudi da je ona već prozvana djetetom Bilbaa iako je idejno rješenje nastalo desetljeće prije. Izložba će potrajati do 17. studenog.

Majstor arhitektonskih crteža

Retrospektivna izložba Helmuta Jacobyja (1926), najpoznatijeg autora arhitektonskih perspektiva 20. stoljeća, postavljena je u Art institutu u Chicagu do 27. listopada. Jacoby je 1951. iz Njemačke emigrirao u SAD, gdje nakon arhitektonske diplome na Harvardu postaje profesionalni crtač perspektiva. Njegov je portfolio svojevrstan pregled povijesti američke arhitekture druge polovice 20. stoljeća i uključuje prostorne prikaze za zgradu John Hancock u Chicagu (SOM) i Zakladu Ford u New Yorku (Roche i Dinkeloo), a na listi njegovih klijenata najpoznatija su arhitektonska imena poput Fostera, Jahna, Peia i Pellia. U današnjoj eri računala — nezamjenjivih pomagala u projektiranju i prezentaciji arhitekture, izložbom se odaje počast iznimnoj vještini toga majstora arhitektonske grafike čija se artistička interpretacija reflektira u više od stotinu izloženih originala u olovci, tušu i drugim tehnikama.

Hejdukova svetišta arhitekture

U njujorškom muzeju Whitney pod naslovom Svetišta: posljednji radovi Johna Hejduka u tijeku je izložba u spomen na jednog od najoriginalnijih američkih arhitekata i dizajnera dvadesetog stoljeća. Poznat po vizionarskim projektima i profesuri na znamenitoj školi Cooper Union, koju je vodio kao dekan dvadeset i pet godina, John Hejduk (1929-2000) zazirao je od konvencionalne arhitektonske prakse, usredotočivši se na teoretske projekte u obliku crteža, izrazito osobne, lirske naracije. Izložba što će potrajati do 5. siječnja 2003. crtežima, modelima i skulpturama, nastalim potkraj Hejdukova života, svjedoči o poetskoj i spiritualnoj dimenziji njegove arhitekture, zasnovanoj na redukciji forme i naglašenoj emotivnosti.

U počast Zdenku Strižiću

Obilježavajući jubilej znamenitoga hrvatskog arhitekta Zdenka Strižića (1902-90) 19. rujna, točno na stogodišnjicu njegova rođenja, otvorena je na Arhitektonskom fakultetu izložba Strižićeva portfolia iz doba njegove profesure u Zagrebu (1946-55). Mapa radova, vjerojatno složena za (re)izbor u nastavničko zvanje, nedavno je otkrivena u nekadašnjem njegovu kabinetu, a sadrži informacije iz berlinske suradnje s učiteljem arhitektom Poelzigom, te izbor iz bogata opusa raznovrsne arhitektonsko-urbanističke djelatnosti. Strižić je veliki međunarodni uspjeh postigao prvim plasmanom na natječaju za kazalište u Harkovu 1930, a pored niza zapaženih projekata i realizacija (zgrada na Ribnjaku 38 /1932/ i naselje Prve hrvatske štedionice na Trešnjevki s kućama u nizu (1935) u Zagrebu), uspješno je predavao, nakon emigracije 1955, na više uglednih arhitektonskih škola u svijetu (Melbourne, MIT, Braunschweig). U zagrebačkoj fazi tiskane su i Strižićeve knjige Arhitektonsko projektiranje 1, 2, — O stanovanju, što ih je 1997. ponovno objavila biblioteka Psefizma, a izvorni, autorovom rukom redigiran rukopis druge knjige prezentiran je uz portfolio na izložbi AF-a. Nakon otvaranja izložbe održan je okrugli stol na kojem su Strižićevi nekadašnji studenti, danas ugledna imena naše arhitekture i drugi koji su bili s njim u vezi, evocirali uspomene na život velikog arhitekta i profesora.

Vinko Penezić