Merkurova krila

Merkurova krila

Posebice su tridesete godine (već minula stoljeća!) neobično važne kao prijelomno razdoblje u kojem hrvatski plakat, kao nikada do tada, doživljava vrhunac kvalitete. On postaje očitovanje visoke razine oblikovanja vremena, kao i znaka pripadnosti dometima oblikovanja europskoga kulturnog kruga

Rujanski su zagrebački dani tradicionalno otvorili posjetiteljima vrata jesenskog Zagrebačkog velesajma, gdje su se, kako smo to već navikli, mogli razgledati raznorazni međunarodni i specijalistički sajmovi, primjerice, turizma, vina ili gastronomije...

Ovogodišnja je pak posebnost u tome što su posjetitelji mogli za trajanja velesajamske manifestacije posjetiti Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i razgledati izložbu Plakati Zagrebačkog zbora iz fundusa Kabineta grafike, 1910-40. Ravnateljica Kabineta grafike Slavica Marković kao urednica kataloga i autorica izložbe i likovnog postava Vesna Kedmenec Križić ovom izložbom ponudile su paralelan, širi kulturni okvir vizualne nadogradnje tradicionalne sajamske manifestacije. Ako ste, dakle, odlučili ovogodišnji jesenski posjet Velesajmu zaokružiti ugodnom šetnjom Strossmayerovim trgom i razgledavanjem ove vrijedne izložbe, zacijelo ste nenadano (za)stali obogaćeni dimenzijom više, jer Kabinet grafike čuva u svom fundusu najveći broj plakata Zagrebačkog zbora, od samih početaka sve do Drugog svjetskog rata, što je i bila okosnica izložbene suradnje dviju ustanova.

— Zaustavimo se trenutak i na obogaćenju promotivnoga sadržaja izložbe, koji također nudi nešto novo: naime, klasični, tiskani katalog koji smo naučili listati i ogledavati u rukama Kabinet grafike odsad će pratiti digitalni katalog (ili pdf datoteka), smješten na CD-ROM-u priloženu u plastičnom ovitku s unutarnje strane korica tiskovine. Uz mogućnost digitalnog listanja kataloga, nudi se i slide-show izloženih plakata, koji se izmjenjuju svakih pet sekundi, a moguće je, dakako, na određenom plakatu po želji i zastati. No, nije to sve! Jer nakon otvaranja izložbe takav se prateći digitalni katalog upotpunjuje interaktivnim CD-om na kojem možete prisustvovati slide-showu eventualno propuštena otvaranja i prošetati virtualnim prikazom izložbenoga prostora zahvaćujući panoramskim pogledom od 360 stupnjeva dijelove prostora prema želji, približavajući se ili udaljavajući baš kao da ste zaista tu... Takav složeni interaktivni CD bitno unapređuje komunikaciju nudeći mogućnost izravna kontakta s institucijom putem e-maila, a također omogućuje potpunu komunikaciju s internetskom stranicom; ukoliko ste zainteresirani za propuštene izložbe, to bi mogao postati idealan način smirivanja savjesti! Udobnu šetnju virtualnim kulturnim prostorima potpisuje R. Marković (Digitaldizajn), pospješujući tako prohodnost tog specifičnog komunikacijskog kanala.

Moćna palica naručitelja

— Izložbeni plakati Zagrebačkog zbora, sajma iz kojeg će se razviti Zagrebački velesajam, svakako ukazuju na mnogo više od samog ilustriranja sajamskog razvoja; dapače, ovdje je upravo i riječ o izrazito vrijednim, visokokvalitetnim radovima pojedinih autora. Pod zajedničkim nazivnikom Zagrebački zbor, koji je bio naručitelj plakata za potrebe oglašavanja različitih sajamskih priredbi, kako napominje Vesna Kedmenec Križić, objedinila su se vrsna djela istaknutih autora. Smještena kronološki, već prema nizanju Zborova, ona trasiraju razvoj dizajna u nas ukazujući na iznimno važan segment tog puta. Uronimo načas u prostore tržišnoga komuniciranja dvadesetih i tridesetih godina kako bismo mogli bolje razumjeti misao oblikovanja vremena. Ekonomski potencijal tadašnje Hrvatske i kvantitet tržišnih vizualnih komunikacija međusobno su uvjetovani; zbog porasta trgovine i učvršćivanja financijskih pozicija građanstva razvija se stvarna tržišna potreba. Ovdje je bitno pažljivo razmotriti naručioce, koji oduvijek manje ili više moćnom palicom određuju smjerove oblikovanja; uočit ćemo razna trgovačka društva, zastupstva različitih inozemnih tvrtki koja nam u ovom trenutku nisu odveć zanimljiva, jer nude globalne reklamne kampanje u kojima je kreativni zahvat uglavnom sveden na minimum. U našoj analizi bit će važnije uočiti različite domaće trgovačke ili proizvodne tvrtke kao manje ili naručioce oglašavanja kvalitete svojih proizvoda, jer se uz njih vežu izvorne kreacije domaćih grafičara (F. Vukić). Kao veoma važan naručitelj ovdje se javlja Zagrebački zbor kao najveća nacionalna institucija za organizaciju gospodarstvenih izložbi. Plakati su nerijetko rađeni na više svjetskih jezika, što jasno govori o značenju manifestacija Zagrebačkog zbora. Značenje Zagreba i njegova povoljna ekonomska pozicija jasno se očituje u intenzivnim zamasima oblikovanja vizualnih komunikacija toga vremena. Reklama s vizualnim sadržajima postaje u to doba nezaobilazno sredstvo tržišnoga komuniciranja; komercijalni plakat epohe postiže kvalitetu koja ga nedvojbeno smješta među najviše domete umjetničkog plakata.

Uzleti visokih dometa

Posebice su tridesete godine (već minula stoljeća!) neobično važne kao prijelomno razdoblje u kojem hrvatski plakat, kao nikada do tada, doživljava vrhunac kvalitete. On postaje očitovanje visoke razine oblikovanja vremena, kao i znaka pripadnosti dometima oblikovanja europskoga kulturnog kruga.

U Zagrebu pratimo pojavljivanje više izrazitih grafičkih dizajnera i propagandnih likovnih radionica, koje na najvišoj europskoj razini mahom oblikuju propagandne plakate, te iznimno uspješno kompiliraju najčešće europske grafičke standarde. Autori su to koji prate tokove vremena i modne trendove (P. Haramija).

Za razumijevanje uzleta ka zaista najvišoj profesionalnoj razini podsjetimo se da je pojava kvalitetnih dizajnera nedvojbeno zasluga pionirskog djelovanja književnika i pisca Miroslava Fellera (1901-62), koji 1928. u Zagrebu osniva Imago — zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju. Kao pokretač i idejni vođa skupine entuzijasta, Feller proučava reklamu kao fenomen modernoga svijeta, te pokreće časopis »Reklama« koji izlazi u samo četiri broja, tijekom 1929. godine. Iako je Zavod kratko djelovao, njegovo osnivanje može se smatrati prijelomnim datumom u oblikovanju plakata. Prvi put se, naime, formira tim stručnjaka koji oblikovanju udara temelj »autonomne interdisciplinarne djelatnosti čiji se finalni proizvod multiplicira isključujući tako unikatnost i male naklade, što sve vodi prema grafičkom dizajnu u punom smislu te riječi« (L. Kavurić). Članovi grupe i suradnici bili su Anka Krizmanić, Vladimir Mirosavljević, Božidar Kocmut i konačno Sergije Glumac, koji nam je u ovom razmatranju posebno zanimljiv, budući da ga susrećemo kao vrsnoga oblikovatelja plakata za brojne specijalističke izložbe Zagrebačkog zbora. Prestankom djelovanja Imaga 1929. godine, Vladimir Mirosavljević s bratom Zvonimirom i Božidarom Kocmutom osniva Atelier Tri, dok Glumac nastavlja samostalan rad. Nasljedujući koncept Imaga, Atelier Tri oblikuje komercijalne plakate visoke kvalitete, među kojima se brojem i kvalitetom ponovno ističu plakati Zagrebačkog zbora.

Koncentrat poruke

Pođimo sada redom u razgledavanje konkretnih plakata koje nam nudi izložba Kabineta grafike. Susrest ćemo se ponajprije s plakatom u litografskoj tehnici za Gospodarsku izložbu iz 1906. godine dvojice doajena hrvatske grafike M. C. Crnčića i B. Šenoe. Plakat je to koji stvarno, ali i simbolički prethodi plakatima Zagrebačkog zbora u svojoj bogatoj naraciji. Plakat 1. Zagrebačkog zbora iz 1910. već je bitno drugačiji: rad Svjetlotiskarskog zavoda Rudolfa Mosingera donosi litografski plakat jarkih boja koji svojom dopadnošću komunicira poruku poziva na sajam širokom sloju primatelja. Ovdje je bitno uočiti prizor grada koji je vrlo zanimljivo pratiti kao stalni element u nadolazećim grafičkim rješenjima plakata. Nakon Prvoga svjetskog rata, točnije 1922, obnavlja se izložbena aktivnost Zagrebačkog zbora — rješenje plakata ponovno donosi razradu ideje u dva plana ili layera, od kojih će donji ovaj put biti lišen boje kako bi prvi svojim kolorističkim akcentom i originalnim povećanjem u rez kadra mogao dati dojam Veselog zagrebačkog zbora, kakav naslov i nosi. Na sljedećem plakatu, iz 1923, autora Bolkovca, zanimljiva je pojava malenog znaka Zagrebačkog zbora, čiji se elementi mogu razlučiti u tipografski dio — dupliciranja slova Z i grafički — prikaz šljema kao atributa boga Merkura, boga trgovine i putnika. Zanimljivo je da u sljedećem letku iz 1926, koji oblikuje Atelijer Fortuna, grafički dio opisanog logotipa prerasta u cjelovitu ilustraciju boga Merkura, koji kao zaštitni lik manifestacije u punoj veličini ispunja format letka i sadržajno nosi poruku poziva na 6. zagrebački zbor. Tipografski dio i dalje ostaje isti (spomenuto dupliciranje slova Z), ali posebnost je u dosjetki njegovim baratanjem — pričvršćen je na prsa hitajućeg boga. Konačno, na plakatu Ljube Babića možemo zapaziti zanimljivu sljedeću stepenicu razvoja našeg logotipa: ilustrativni lik prelazi u plošan prikaz potpuno reduciran u izričaju i boji i prava je dizajnerska misao koja priču sažima u simbol ili ideju u kojoj je sadržan koncentrat poruke. A što tek reći za plakat Sergija Glumca iz 1929, koji je oblikovan isključivo sažetim i jasnim tipografskim elementima i kao takav znači jedinstven primjer izložbe osmišljen u potpunosti na zasadama konstruktivizma? Glumčev izniman niz plakata čini najistaknutiju cjelinu jednog autora unutar Zagrebačkog zbora. Usporedimo li primjerice plakat III. internacionalne izložbe pasa iz 1935. ili XVIII. salon automobila iz 1936, uočit ćemo sjajnu uporabu povećanja ključnih detalja i njihovo postavljanje u prvi plan; velike plohe čiste boje i oštri, smioni rezovi u sadržaj kadra potenciraju efikasnost poruke i jednostavno se zarezuju u svijest primatelja svojom nenadanošću i jasnoćom. Još jedan korak dalje: poznati grafizam dupliciranog slova Z, Glumac s lakoćom i humorom koristi kao asocijativnu vezu s grafizmom prometnog znaka. Siluetu grada majstorski pak sažima u jednostavan natpis prometne strelice: Zagreb. Umjesto zgrada — automobili — jasan simbol (građanskog) društvenog statusa. Sustavno razlažući na taj način svaki likovni problem, Glumac učinkovito šalje propagandnu poruku čistim vizualnim jezikom. Snagu i jednostavnost plakata postiže oštro pazeći na pročišćavanje svakoga prikazanog oblika. Tekst na plakatu savršeno je usklađen, harmoniziran sa slikom. Ekspresivan slikarski govor odaje pak, jednoga drugog velikog umjetnika, koji prilazi fenomenu oblikovanja sasvim drukčije: snaga njegova stila i zamaha silna je, i upravo taj nesputani nanos čiste boje postaje znakom i nepogrešivo komunicira poruku. U potpunu skladu s mirnim, tipografskim dijelom plakata za Veliku obrtnu izložbu iz 1938. Edo Murtić nepogrešivo ostvaruje prijenos svog slikarskog nerva na plakat, u čistu grafičku umjetnost...

Zaokružimo li ovaj karakterističan presjek izložbe plakatima »vrstnog trojca« Atelijera Tri koji je oblikovao plakate Zagrebačkih zborova 1939. i 1940. godine, u sadržaju uočavamo fascinaciju dinamikom i pokretom. Automobil, to industrijsko i društveno dostignuće vremena, česta je tema njihovih plakata, pa će se tako i Merkurova krila odjednom naći pričvršćena na automobilsku gumu; misao oblikovanja vizualnog jezika leti dalje! Drugi svjetski rat prekida sajamsku aktivnost Zagrebačkog zbora, a nakon rata on se obnavlja i nastavlja svoje djelovanje kao Zagrebački velesajam. Četvrtim desetljećem 20. stoljeća tako završava iznimno razdoblje našeg oblikovanja, čiji će se zavidni profesionalni i umjetnički dosezi stvaranja još dugo pokušavati uhvatiti.

Stoga je osobito vrijedna bila ideja Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da se pod zajedničkim nazivnikom istog naručitelja, Zagrebačkog zbora, realizira ovakav podsjetnik na specifičan okvir dizajna komercijalnog plakata. Neka nam ovu uvijek prisutnu problematiku te omiljene oblikovne forme aktualne od samih početaka pojave modernog grafičkog dizajna, lijepo zaokruži akademik A. Mohorovičić svojim zgodnim krokijem o biti i značenju plakata: »Plakat predstavlja likovno djelo posebne društvene uloge i specijaliziranog sadržaja... u koncentriranoj likovnoj verziji mora izreći određenu jednoznačnu poruku. S tog razloga za kompoziciju plakata vrijede posebna pravila kreiranja. Plakat karakterizira u biti njegova jasnoća, jednostavnost, preglednost i jednoznačnost... Plakat gubi svojstvo individualne kreacije i postaje kreativni magijski medij serijskog karaktera. Na taj način dobiva sve oznake suvremenog dizajnerskog karaktera, ulazi u izražajni sustav modernog tempa jednostavnog brzopoteznog akcentuiranja bitnih naznaka zbivanja«.

Iva Brežanski