Kule i utvrde

Kule i utvrde

Autor: Danijel Popović, dizajner, veličina: 48,28 x 29,82 mm, naklada 300 000, datum izdanja: 20. 9. 2002.

Tomo Skočibuha započinje gradnju svog ladanjskog kompleksa u Suđurđu na otoku Šipanu 1529, a kulu podiže tek 1569. Kada je ljetnikovac diobom prešao u ruke Sagrojevića, odlučio je Tomin sin Vice istočno od njega izgraditi novi. Gradnja je trajala 1563-77, kad je na Šipanu zbog učestalih gusarskih naleta izgrađena i crkva-tvrđava Sv. Duha. Oba ladanjsko-gospodarska kompleksa iznimno su dobro sačuvana i imaju obilježja dubrovačke ladanjske izgradnje.

Tvrđava Nehaj već svojim imenom određena kao neosvojiva utvrda (ime joj je izvedeno iz glagola, ne mariti za opasnost), dostojan je spomenik senjskim uskocima. Kako bi osigurao grad od sve veće turske opasnosti, senjski kapetan Ivan Lenković izgradio je 1558. na vrhu 82 m visoka brijega modernu i za ono vrijeme vrlo sigurnu i čvrstu utvrdu, s vrha koje se pruža pogled na grad Senj i čitavu okolicu, što je omogućavalo efikasnu obranu. Nehaj je funkcionalna utvrda jednostavna volumena i kao takav jedinstven na jadranskoj obali.

Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatskog zagorja, pokraj mjesta Desinića, smješten je jedan od najvrednijih i najreprezentativnijih primjera fortifikacijske arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj — vlastelinski grad Veliki Tabor, koji prema ocjeni UNESCO-a pripada najvišoj kategoriji spomenika kulture. Dugo se smatralo da je grad 1502. Ratkajima darovao Ivan Korvin, no najnovija istraživanja pokazuju da su ga Ratkaji podigli kasnije. Veliki Tabor jedinstveni je primjer visinskog grada u europskoj arhitekturi svog vremena. Za njegov najstariji dio vezana je poznata legenda o nesretnoj djevojci koja je zbog kobne ljubavi zazidana u kuli dvorca.

Priredio Goran Ivaniš