KRONIKA DOGAĐAJA

Dani Matice hrvatske u Brotnju, naziv je susreta ogranaka MH iz BiH i Hrvatske u Čitluku. Bez pretjerivanja izvanrednom organizacijom već više godina na čelu im je u ime domaćina ogranka te hercegovačke općine njegov predsjednik Andrija Stojić. Dani MH, inače sastavni dio priredbe posvećene berbi grožđa. Na ovogodišnjem skupu MH okupila su se u nedjelju 22. rujna čelništva deset ogranaka iz BiH (Čapljina, Čitluk, Mostar, Orašje, Posušje, Sarajevo, Stolac, Široki Brijeg i Zenica) i pet iz Hrvatske, i to Imotski, Podstrana, Metković, Ploče i Kutina. U ime očuvanja na ovim prostorima posebno osjetljiva hrvatskog kulturnog bića sudionici čitlučkog skupa MH pozvali su građane na izbore. Aktualiziran je i 39. članak Pravila MH koji govori o formiranju Vijeća za koordinaciju ogranaka u BiH. Za taj čin predložena je objava prigodne publikacije: od osnovnih podataka o ograncima, do njihova sadržaja rada, a posebno objavljenih naslova u ograncima ipak najrazvijenije nakladničke djelatnosti. Uostalom, to se vidjelo i na izložbi više od dvjesto naslova koje su objavili ogranci, sudionici skupa. Ogranci iz BiH zatražili su i potporu u objavljivanju kapitalno vrijedna projekta Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga, čiju je prvu verziju sarajevski ogranak pokrenuo još prije pet godina. Susret u Čitluku obogaćen je i za širu publiku važnim događanjima. Večer prije na 160. obljetnicu djelovanja MH podsjetio je njezin potpredsjednik Stjepan Sučić, a uz izložena djela iz područja filozofije biblioteke Parnas, najavio je predavanja o temi filozofske misli i na ovom području (zbog bolesti predavača najavljeno za ovu prigodu održat će se do kraja godine). U Galeriji fra Didaka Buntića otvorena je samostalna izložba akademske slikarice Anele Korać iz Čitluka. Tehnikom kolažnoga građenja slike predstavila se radovima objavljenim pod naslovom Nenametljiva lakoća trajanja. Zbile su se uz nakladničko ime čitlučke MH i dvije promocije. Knjigu pripovjedaka Krijesnice s Prozračca ponudio je Mato Sušac. Njome je, kako to kaže Joža Skok, potvrdio Krležinu refleksiju o djetinjstvu po kojoj je to razdoblje života zapravo mjera svih stvari. U trećem godištu izlaženja predstavljen je prvi broj »Cvitka«, lista za sretno djetinjstvo. Tiskan je u 13 000 primjeraka, sadržajem i pristupom neobično prihvaćen među školarcima u BiH. Uostalom, u to se izaslanstvo MH uvjerilo među učenicima Osnovne škole u Glamoču. O zanimanju za Matičina izdanja osvjedočili su se i u Hrvatskoj narodnoj čitaonici u Banjoj Luci, otvorenoj ovih dana. (D. P.)

Dubrovnik

U povodom petstote obljetnice utemeljenja Arboretuma u Trstenom, što ga je utemeljila dubrovačka plemička obitelj Gučetić-Gozze, te petstotinjak godina od prvoga izdanja knjige Governo della famiglia Nikole Vita Gučetića, u Trstenome kod Dubrovnika od 12. do 14. rujna održavao se znanstveni skup pod naslovom Nikola Vito Gučetić i renesansna misao. Trodnevni skup organizirao je Odjel za filozofiju Matice hrvatske, Matica hrvatska Dubrovnik i HAZU. Cilj je znanstvenoga skupa upozoriti, u okviru šire međunarodne javnosti, na duhovne vrijednosti dubrovačke, odnosno hrvatske renesanse, koje se očituju i u osmišljavanju sklada čovjeka i prirode. Upravo je taj sklad, koji su Gučetići stoljećima njegovali, krasio i još krasi njihov renesansni vrt, današnji Arboretum, čiju temeljnu odrednicu nisu uspjeli uništiti ni ničim izazvana četnička agresija fosfornim bombama 1991, ni ljetni požar 2000. godine, u kojemu je izgorjelo vrtno proširenje iz kasnoromantičnoga razdoblja. Organizatori su skupom željeli upozoriti i na brigu o širem okruženju Arboretuma, kao i na prijeko potrebnu financijsku pomoć mjerodavnih institucija. Skup su otvorili i pozdravili Stipe Kutleša, pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske, Vlaho Benković, predsjednik Matice hrvatske Dubrovnik, Asja Skaramuca, predstavnica Grada Dubrovnika, Ivo Mujo, predstavnik Županije i Frano Kršinić, predstavnik HAZU. U programu simpozija predavanja su održali: Maja Kovačević, Bruno Šišić, Mihaela Girardi-Karšulin, Erna Banić-Pajnić, Andrea Zlatar, Nikola Visković, Dragutin Kiš, Marinko Šišak, Snježana Husić, Kruno Zakarija i Luka Boršić. U sklopu simpozija predstavljena je, u podnožju krošanja velikih trstenskih platana, knjiga Nikole Viskovića Stablo i čovjek, prilog kulturnoj botanici. Simpozij su financijski pomogli Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo kulture, Grad Dubrovnik i Županija dubrovačko-neretvanska, a odličnu pripremu i organizaciju treba zahvaliti i vrijednoj i kreativnoj tajnici Odjela za filozofiju Matice hrvatske prof. Kseniji Grubišić.

Petnaestoga rujna Matica hrvatska Dubrovnik predstavila je u atriju palače Sponza, u suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama, novo, prošireno izdanje knjige Dalibora Foretića Hrid za slobodu, koju je priredio Miljenko Foretić, na promociji su govorili Miljenko Foretić i Anatolij Kudrijavcev.

Karlovac

Devetnaestoga rujna, u prostorijama karlovačke Matice, predstavljen je novi broj »Svjetla«, časopisa za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja. Kako je nova urednica, Irena Lukšić već najavila, prvi broj ovogodišnjega »Svjetla« izlazi u novom sadržajnom ruhu, koji prati i novi grafički izgled. Naslovna stranica prvi put je u boji, a sadržaj izlazi izvan isključivo karlovačkih okvira. Osim urednice, na promociji su govorili prof. Ivan Jurković, predsjednik karlovačke Matice, i članovi uredništva Maja Paprašarovski i dr. Danko Plevnik, čija je drama Hajdemo biti vječni napisana prije dvadesetak godina, objavljena u časopisu, a nikada nije bila uprizorena jer je rukopis bio izgubljen nakon Hrvatskoga proljeća.

MH Karlovac u srijedu 25. rujna predstavila je knjigu Zdravka Bartovčaka Svjedočenje jednog sudionika u zbivanjima 1971. godine. Potrebu objave tog djela koje sa 114 stranica ulazi u politička autobiografska kazivanja uvodno je pred brojnim Karlovčanima naglasio Ivan Jurković. Opisao je vrijeme nesklono neistomišljenicima burnih 70-ih prošlog stoljeća, što je i sâm osjetio smjenom s funkcije okružnog javnog tužitelja Karlovca. Naglasivši poruku knjige za današnje vrijeme, a što je javno pripomenuo jednom od predstavljača više tog karlovačkog vremena nego svoje knjige, Josipu Boljkovcu, u posveti je napisao, »istomišljeniku, a često i neistomišljeniku«. Naime, opetovano je u svom nastupu naglasio kako je sretan što je prošlo vrijeme totalitarizma, te vjeran svom mišljenju može ući u kritički dijalog, na što je on spreman i kad je riječ o sadržaju knjige, dapače to i očekuje. Autor Bartovčak (1934), inače od 1999. umirovljeni sudac Ustavnog suda Hrvatske, u deset poglavlja od rodne Gole, preko službovanja u Bjelovaru, Karlovcu i Zagrebu, bez književnog i novinarskog iskustva, ipak je dao korisno zrnce »karlovačke 1971« godine. Zapravo, kako je preporučujući knjigu javnosti naglasio Danko Plevnik, inače pisac predgovora — podsjetio je na vrijeme još nedovoljno prisutno u hrvatskoj publistici, čije su posljedice bile demokraciji neshvatljiv politički terorizam. (D. P.)

Kutina

Kutina je zahvaljujući ogranku MH 13. rujna bila organizator priredbe Večer hrvatskog haiku pjesništva. Nastupili su haiku pjesnici iz Podstrane Zlatko Juras i Joško Armanda, članovi MH, angažirani i na objavi knjige Haiku u Dalmaciji, u kojoj je tekst Haiku u Hrvatskoj napisao akademik Vladimir Devidé, doktor matematičkih znanosti, književnik, japanolog, gost i spomenute kutinske večeri haiku poezije. Kazivanjem haiku stihova u kutinskom Klubu Arcus zahvaljujući povjesničaru Mladenu Mitru (potpredsjednik MH) osvježenom reprodukcijama japanskog slikarstva ugodno su iznenadili i haiku pjesnici iz Ivanić Grada: Đ urđa Vukelić-Rožić, Marica Behtan Cecelja i Franko Bušić. Iza njih, kao i autora koji pripadaju istom ivanićgradskom krugu (Ljerka Poštek Jelača, Robert Stipić, Stjepan Rožić i Vida Pust Škrgulja) predstavljena je također ove godine objavljena knjiga Sedam prozora. Iako priznati literat prvi put nastupom s haiku poezijom Kutinčanima se predstavio Ante Juretić, predsjednik MH tog grada. Akademik Devidé dotaknuo se mnogih pojedinosti ne samo haiku pjesništva, gdje je Hrvatska svjetska velesila, nego i Japana, njegove prošlosti i aktualnog današnjeg promišljanja u stvaralaštvu, ali i kulturi življenja. Zahvalio je i kutinskoj Osnovnoj školi Zvonimira Franka, koja je pod uredništvom Ane Demut objavila u vrlo profesionalno uređenom časopisu »Lopoč« i razgovor s njim pod naslovom Japan — poezija i zbilja. Inače taj list upućuje i na korisne veze te škole s kutinskom MH, koja je ovaj susret posvetila početku školske godine, a OŠZvonimira Franka čestitala i 20. obljetnicu. Neobično srdačno pozivom na dalju suradnju MH zahvalio je ravnatelj škole Boro Galić. (D. P.)

Našice

Manifestacija Dani slavonske šume, festival po kojem su Našice godinama bile poznate, obnovljen je prošle godine. Ove godine organizatori Matica hrvatska Našice i Turistička zajednica grada Našica, a suorganizatori Gradsko poglavarstvo i Hrvatske šume — Uprava šuma Našice najavljuju još atraktivnije i raznovrsnije sadržaje. U sklopu mnogobrojnih sadržaja održat će se okrugli stol o temi Planina Papuk — biser slavonskoga gorja. Prvi dan festivala počeo je u Domu kulture, kazališnom predstavom Đ uka Begović, u izvođenju Ive Gregurevića, predavanjem dr. Jose Vukelića Fitocenološke osobitosti masiva Papuka i izložbom lovačkih trofeja.

Osijek

Trećega rujna na Pedagoškom fakultetu održana je komenoracija za dr. Ivu Bognera (1916-2002), prvoga predsjednika Matice hrvatske Osijek. Ivo Bogner bio je predsjednik osječke Matice u dva mandata, od 1961. do 1966.

Dvadesetoga rujna u organizaciji i nakladi Matice hrvatske Osijek u HNK Osijek predstavljena je knjiga Ivane Šojat Šamšiel. Autoricu i knjigu predstavili su Goran Rem i Helena Sablić Tomić, a odabrane ulomke iz romana čitala je glumica Anita Schmidt.

Samobor

Osamnaestoga rujna u prostorijama Gradske knjižnice u Samoboru otvorena je izložba likovnih umjetnika Matice hrvatske Samobor pod naslovom 5. likovni susreti Žumberak — Stojdraga. Izložbu je otvorila predsjednica likovnog razreda samoborske Matice Grozdana Jarmek, a o djelima i umjetnicima govorio je likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić. Izložba će biti otvorena do 28. listopada.

Sarajevo

U Maloj galeriji Sv. Anto, u četvrtak, 26. rujna započeli su Dani Matice hrvatske u Sarajevu 2002. izložbom slika akademskoga slikara Željka Lekića, koji trenutno živi i radi u Drvaru. Na ovoj, trećoj samostalnoj izložbi autor se predstavio sa sedamnaest slika ciklusa Vijaka 2002, nastalih u uljnom pastelu. Riječ je o mladu umjetniku čije vrijeme tek dolazi, koji je studirao u klasi prof. Eugena Kokota i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1999. Vrijedno je zabilježiti da su sve izložene slike već prije otvaranja izložbe prodane.

Slavonski Brod

U tjedan dana MH Slavonskog Broda bila je domaćin i organizator dva vrlo važna događaja. U petak 20. rujna predstavio se svojim ili drugim izdanjima, a čiji su autori članovi MH, ogranak iz Đ akova. Bez dvojbe koristan i za kulturne slavonske veze važan događaj. Trebao se desiti i ranije, kako je to rekao obraćajući se gostima u ime domaćina Hrvoje Špicer, predsjednik MH Slavonski Brod. Đ akovačku MH osobito od 1998. poznatu kao središte okupljanja hrvatskih književnih kritičara, predstavio je predsjednik Marinko Zirdum, naznačivši u mnogim programima njezinu nezamjenjivu ulogu u srcu Slavonije, uključujući i aktivno sudioništvo u Đ akovačkim vezovima. Gosti predstavljanja bili su i Nikola Bičanić s naznakom kvalitete đakovačke nakladničke produkcije, dok su se kao autori zapaženi i izvan Đ akovštine i nezaobilazni na pjesničkoj i proznoj hrvatskoj sceni predstavili Franjo Džakula i Mirko Ćurić. Susretu su na poseban način uz publiku Slavonskog Broda, čelnike MH iz Nove Gradiške i Kutine bili nazočni i hrvatski književnici, njih čak 41. Izložbom u olovci, kredom, kredama u boji i akvarelima predstavio ih je poznati akademski slikar Predrag Goll. U četvrtak 26. rujna otkrivena je spomen-ploča uz 200. obljetnicu rođenja Stjepanu Marjanoviću (1802-1860) hrvatskom književniku ilircu i slikaru. Spomen-ploču u Mesićevoj ulici, gdje je bila rodna kuća stvaralački svestrana »Prometeja ilirizma« od Zemuna do Zagreba, otkrili su akademik Dragutin Tadijanović i brodski gradonačelnik Jozo Meter. Na temu života i rada Stjepana Marjanovića održan je i okrugli stol. Sudionici izlaganja (teme će biti objavljene u zborniku)) bili su: Slavko Mirković, Vinko Brešić. Helena Sablić-Tomić, Stjepan Babić, Jasna Ažman, Gordana Potnar Matković, Marica Karakaš, Danijela Ljubičić-Mitrović. O važnosti skupa, koji je treći vezan uz obilježavanje znamenitih zavičajnika ovoga grada, govori i pokroviteljstvo Grada Slavonskog Broda i Županije brodsko-posavske. (D. P.)

Varaždin

U četvrtak, dvanaestoga rujna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović u organizaciji Matice hrvatske Varaždin i Gradske knjižnice predstavljene su knjige Stari gradovi, dvorci i crkve Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema Tomislava Đ urića, Dragutina Feletara i Petra Feletara i Novi Zrin: Zrinska utvrda na Muri Hrvoja Petrića, Dragutina Feletara i Petra Feletara. Uz autore, o knjigama su govorili mr. Ernest Fišer i Marijan Kraš, a svaki posjetitelj dobio je na dar veliku kartu starih zdanja istočne Hrvatske. Predsjednik Matice hrvatske Varaždin mr. Ernest Fišer prilikom predstavljanja knjige istaknuo je agilnost nakladničke kuće Meridijani — Hrvatski zemljopis, koja je u desetak godina postojanja objavila stotinjak naslova.

Vinkovci

Šesnaestoga rujna u dvorani Matice hrvatske Vinkovci održana je promocija brošure Vinkovci kroz sedam tisuća godina u organizaciji Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije.

Dvadeset i prvoga rujna održana je promocija knjige Vinkovci pisani starim razglednicama autora dipl. inž. Drage Širića, a u izdanju Matice hrvatske Vinkovci. Knjiga s dvjestotinjak starih razglednica, od kojih nekoliko pravih rariteta s kraja devetnaestoga stoljeća, prikazuje razvoj toga slavonskoga grada sve do kraja Drugog svjetskog rata. O knjizi, koja je na promociji bila predstavljena uz videoprojekciju starih razglednica, govorili su dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik Matice hrvatske Vinkovci i autor.

A. Č.-K.