Dominacija moćnih

»Motrišta«, Matica hrvatska Mostar, gl. ur. Jago Musa, br. 24, Mostar, 2002.

Novi broj »Motrišta« otvara rubrika Aktualno koja u cijelosti prenosi predavanje Globalistički kapitalizam i nacionalizam koje je prof. dr. Edo Pivčević sa Sveučilišta Bristol održao u Matici hrvatskoj u Mostaru 12. travnja 2002. Kapitalističko poduzetništvo ima za cilj proizvesti i povećati dobit, a to znači da mora rasti i širiti polje djelovanja ako ne želi propasti — naglašava na početku Pivčević. U svom širenju kapitalističko poduzetništvo dolazi i na područja drugih država u kojima pronalazi povoljne uvjete za rast. Pivčević argumentirano izlaže tezu da su međunarodne korporacije najveći protivnik nacionalnih država, ukazuje na posljedice dominacije moćnih, upozorava na probleme koje donosi multikulturalnost i u zaključku naglašava da se male države, ukoliko se žele održati, moraju boriti svim sredstvima za očuvanje vlastite suverenosti i nacionalnog identiteta, štititi svoju raznolikost, kulturnu posebnost, jezik i predaju.

Baština člankom Anđelka Zelenike obilježava 550. obljetnicu spomena grada Mostara koje se prvi put javlja u spisu iz 1452. godine u kojem stoji da se sin poznatoga hercega Stjepana Kosače, Vladislav, odmetnuo od oca i zauzeo pored ostalih i »do castelli da ponte di Neretua«. Još je mnogo nepoznanica kada su točno podignuta naselja na suprotnim obalama rijeke kao i stari lančani most na Neretvi. Zelenika na temelju trenutno poznate građe zaključuje da je to bilo oko 1440. Izgradnju je financirao najvjerojatnije Stjepan Kosača, a most su izgradili dubrovački majstori. (Čuveni kameni most preko Neretve podignut je u Mostaru 1566)

U tekstu Mostar — slike iz povijesti urbane kulture življenja jednog grada. Jaroslav Vego analizira razvoj urbane kulture u Mostaru od druge polovice 19. stoljeća do danas, od kasabe na periferiji Otomanskog Carstva, preko grada srednjoeuropskoga podrijetla u doba austrijske vladavine do kvalitativne degradacije u arhitekturi, koja je u novije vrijeme sve više uzela maha. Arhitektura i urbanizam samo su materijalizirani odraz stanja jedne zajednice u danom vremenskom okviru — istaknut će na kraju Vego uz pitanje — Je li ovo Mostar doista zaslužio?

Stota obljetnica kazivanja fra Grge Martića (1822-1905) koja je 1901. zapisao Janko Kuharić, a koji su tiskani 1906. u Zagrebu pod naslovom Zapamćenja bila je povod Ljerki Lukić za kratki osvrt na Martićevo stvaralaštvo, posebice na memoriografsko-historiografska Zapamćenja, koja su njegovo najzrelije djelo.

Goran Ivaniš