Bidermajer kao opsesija

Bidermajer kao opsesija

Zbirka od oko sedamsto djela, uglavnom predmeta umjetničkog obrta 19. stoljeća, sljedećih sedam tjedana prvi se put predstavlja hrvatskoj javnosti u dvoranama Muzeja za umjetnost i obrt. U ovo današnje (još poslijeratno) vrijeme, kad »ničim izazvani« niču razni polupismeni tajkuni čija su iznenadna i sumnjiva bogatstva (srećom) prilično kratkotrajna, veseli pojava rijetko uspješnih poslovnih ljudi kao što je gospodin Veljko Marton, koji svoje financije ulaže u očuvanje kulturne baštine

Kolekcionari su strastveni zaljubljenici u ljepotu. To su ljudi s vrlo profinjenim ukusom i strastveni konzumenti umjetnosti. Desetljećima zaneseno i vrlo pažljivo sabiru raritete koji ih oduševljavaju, ostavljajući ih u nasljeđe budućim generacijama. I dok jedni svoje zbirke ljubomorno čuvaju iza debelih zavjesa, daleko od pogleda javnosti, drugi ih nesebično daruju znatiželjnoj publici na ogled.

Diplomirani ekonomist, poliglot i nadasve zaljubljenik u umjetnost — Veljko Marton svoju je zbirku stvarao posljednjih tridesetak godina. Višegodišnji rad u Njemačkoj i Austriji omogućili su mu materijalnu osnovu, a profinjeni estetski senzibilitet i oblikovanje valorizacijskog sustava umjetničkih djela stjecao je na aukcijama širom Europe razmjenjujući iskustva sa svjetskim kolekcionarima. Posljednjih desetak godine vlasnik je uspješne tvrtke Martimex.

Zbirka od oko sedamsto djela, uglavnom predmeta umjetničkog obrta 19. stoljeća, sljedećih sedam tjedana prvi se put predstavlja hrvatskoj javnosti u dvoranama Muzeja za umjetnost i obrt. Zbirka se sastoji od šest cjelina, a obradili su je kustosi muzeja: Miroslav Gašparović — slikarstvo, Selma Schwartz i Marina Bagarić — porculan, Sandra Kandučar — staklo, Arijana Koprčina — srebro i metalni predmeti, Vanja Brdar Mustapić — pokućstvo, te Vesna Lovrić Plantić — satovi. Gledano u cjelini, predmeti su nastali u rasponu od sredine 17. do kraja 19. stoljeća (od baroka do klasicizma), a većina ih je iz doba bidermajera, koje prema svojim obilježjima najviše odgovara Martonovu senzibilitetu.

Bidermajer je umjetnički stil koji vezujemo uz njemačko i srednjoeuropsko građanstvo, a traje od 1815. do 1848. godine. Iako proizlazi iz klasicizma, bidermajer teži manjim dimenzijama i toplim ugođajima, a reprezentativnost zamjenjuje intimnošću. Čovjek se okreće prema sebi zatvarajući se u intimu obiteljskoga kruga. Uobičajene slikarske teme su idile, cvijeće, portreti, osobito minijature, slikane klasicistički, ali sentimentalnog sadržaja. Unutrašnjost građanskih kuća dijeli se na reprezentativne i svakodnevne prostore, a pokućstvo, rađeno po uzoru na empire, mnogo je jednostavnije, ali vrlo funkcionalno.

Visoka vrijednost predmeta

Zbirka od sedamdesetak slika i minijatura, sakupljena akvizicijama u Hrvatskoj, predstavljena je radovima domaćih ili udomaćenih (F. Pfalz i H. C. Hoetzendorf, M. Stroy), i putujućih slikara koji su se nakratko zadržali na ovom prostoru (V. Siffert, I. Berger). Pored radova slikara šireg europskog kruga (M. J. Ranftl, J. Frister), važan je dio zbirke dvadesetak minijatura, među kojima se kvalitetom ističu portreti Jean-Baptiste Isabeya i Williama Egleya. S obzirom da gotovo polovica slika još nije atribuirana, pred kustosima su dugotrajan rad i novi izazovi.

Porculanska zbirka sadrži oko 250 predmeta nastalih tijekom 18. i 19. stoljeća u značajnim europskim manufakturama (Meissen, Beč, Hoechst, Berlin, Vincennes-Sevres). Od ruskog porculana, koji nije odveć zastupljen u našim fundusima, u Kolekciji Marton nailazimo na vrlo vrijedne predmeta carske manufakture iz St. Petersburga te manufakture Gardner, Popov, Batjonin i Popičin.

Staklo Kolekcije Marton iznenađuje kvantitetom, ali i kvalitetom. U početku predmeti su birani prema vlastitim estetskim kriterijima, da bi s vremenom kolekcionarov ukus postao sve istančaniji i zahtjevniji. Većina predmeta izrađena je u češkim i bečkim radionicama dok je manji dio zbirke rad negdašnje domaće staklane Osredek nedaleko Samobora. Ljubitelji stakla zasigurno će uživati u raznolikim oblicima posuda, pokala, flakona (bočica, mala staklenka, uglavnom za parfeme) i čaša od obojenog, brušenog, oslikanog stakla, aplicirana srebrom ili pozlatom. Među raritete pripada čaša s umetnutim medaljonom na kojem je naslikan portret muškarca, rad majstora Johanna Josefa Mildnera iz staklane Gutenbrunn u Austriji. Od majstora koji su signirali svoje radove valja spomenuti Antona Kothgasera iz Beča i Friedricha Egermanna. Nažalost, mnogo je anonimnih autora koji kvalitetom ne zaostaju za onima koji su radove potpisivali.

Profinjeni ukus sakupljača

U zbirci od pedesetak metalnih predmeta, koji su većinom nabavljeni na domaćem području (Zagreb i okolica), prevladava srebrnina, ali i raznoliki predmeti od patinirane ili pozlaćene bronce. Oni su odraz građanskog ukusa, ali i vještine preciznih, strpljivih majstora koji su nepovratno nestali.

U pokućstvo Kolekcije Marton ubraja se stotinjak predmeta (također sakupljenih na tlu Hrvatske) srednjoeuropske provenijencije, koji oslikavaju kulturu stanovanja na ovim prostorima. To je većinom bidermajersko višenamjensko pokućstvo koje teži ekonomičnijoj i funkcionalnijoj organizaciji prostora, a obilježuje ga simetričnost, skladne proporcije, praktičnost te šarolika tekstura furnira, koja je ujedno osnovni dekorativni element.

Na kraju, zbirku dopunjuje i desetak sporadično prikupljenih satova (sat u burmutici, stojeći, sat u slici ili okviru s glazbenim mehanizmom) visoke vrijednosti koji odražavaju profinjeni ukus sakupljača.

U ovo današnje (još poslijeratno) vrijeme, kad »ničim izazvani« niču razni polupismeni tajkuni čija su iznenadna i sumnjiva bogatstva (srećom) prilično kratkotrajna, veseli pojava rijetko uspješnih poslovnih ljudi kao što je gospodin Veljko Marton, koji svoje financije ulaže u očuvanje kulturne baštine. Njegova zamisao (koja se već pomalo ostvaruje) da u restauriranoj samoborskoj kuriji udomi svoju raskošnu i vrijednu zbirku, dajući je na uvid javnosti, za svaku je pohvalu. Poželimo mu stoga još mnogo uspješnih godina, od kojih će i hrvatski narod zasigurno imati samo koristi.

Gordana Skoko