Simon Rattle preuzeo vodstvo Berlinske filharmonije

Simon Rattle preuzeo vodstvo Berlinske filharmonije

Berlin Priređeni 7, 8. i 9. rujna, koncerti koji su berlinskoj publici ponudili Asylu suvremenoga britanskog skladatelja Thomasa Adesa te 5. simfoniju Gustava Mahlera u novome kritičkom izdanju Reinholda Kubika, dočekani su s nepodijeljenim oduševljenjem. Njemački tisak popratio je prve Rattleove nastupe govoreći o »spektakularnoj novoj eri u povijesti orkestra«, dok je sam dirigent najavio kako će slavna Filharmonija pod njegovim vodstvom odbaciti status »suzdržane i glamurozne berlinske dive«.

Preminuo Vlado Perlemuter

Pariz U devedeset i osmoj godini života u francuskoj je prijestolnici preminuo pijanist Vlado Perlemuter. Poznat po interpretacijama djela Ravela i Chopina, tijekom punih sedam desetljeća nastupao je širom Europe i Azije, Sjedinjenih Država i Kanade. Bio je učenik Alfreda Cortota i bliski suradnik Mauricea Ravela. Podučavanje mladih pijanista smatrao je »obvezom, čak i kad opterećuje«. Uz solističku, intenzivno je razvijao i karijeru komornoga glazbenika, surađujući s nekima od najvećih suvremenika, poput violončelista Pabla Casalsa. Posljednji nastup zabilježio je približavajući se devedesetom rođendanu.

Galina Višnjevskaja otvara operni obrazovni centar u Moskvi

Moskva Centar obuhvaća kazališnu dvoranu s tristo dvadeset sjedećih mjesta, učionice i urede, a zamišljen je kao most između konzervatorijskog obrazovanja (kojeg Višnjevskaja smatra neučinkovitim) i nastupa na opernoj pozornici. Prvih dvadeset i pet studenata, izabranih na audiciji između dvjestotinjak aplikanata, polazit će dvogodišnji studij tijekom kojeg će raditi s Višnjevskajom te drugim opernim pjevačima, ali i redateljima, koreografima te scenografima.

Muzikologija

Novo izdanje Mahlerove Pete

Novo kritičko izdanje 5. simfonije Gustava Mahlera dio je projekta istoimenoga bečkog međunarodnog društva, čiji je cilj prirediti novo kritičko izdanje cjelokupnoga skladateljeva opusa. Projekt je 1992. započeo dirigent i muzikolog dr. Reinhold Kubik. Radeći na reviziji pete skladateljeve simfonije cijelu godinu, Kubik je konzultirao više od dvadeset različitih izvora, uključujući dionice koje je Mahler revidirao tijekom zime 1910-11. u New Yorku (pripremajući skladbu za neostvareno izdanje te isto tako neostvarenu izvedbu Njujorške filharmonije), potom dionice koje je upotrijebio u više izvedbi djela u razdoblju između 1905. i 1907, kao i autograf partiture danas pohranjen u njujorškoj Pierpont Morgan Library. »Devedeset posto promjena odnosi se na artikulaciju i dinamiku — njih osamstotinjak«, objašnjava Kubik. »U starom je izdanju i tridesetak pogrešnih nota te više mjesta s promijenjenom instrumentacijom.« U trećem stavku novo izdanje sugerira i postavljanje prvoga hornista uz koncertnoga majstora, te trajanje Adagietta između 7: 30 i 9: 30 minuta. Izdanje je premijerno izvela Bečka filharmonija 22. srpnja na festivalu u Bregenzu, a objavljivanje audiozapisa u izvedbi Berlinske filharmonije pod ravnanjem Simona Rattlea najavljuje diskografska kuća EMI. Partitura u izdanju izdavačke kuće Peters ugledat će svjetlo dana tijekom rujna, a dionice do kraja tekuće godine.

Internet

Vivaldi na Netu

Do ljeta 2003. skladateljska ostavština Antonija Vivaldija bit će dostupna na Internetu. Projekt je najavljen 22. srpnja u Bargi, srednjovjekovnom mjestašcu nedaleko Lucce u Toskani, gdje je tijekom međunarodnoga simpozija o Vivaldiju i Ariostu, u okviru Barga Opera Festivala, premijerno izvedeno novo kritičko izdanje skladateljeve opere Orlando Furioso, priređeno u venecijanskom Instituto Italiano Antonio Vivaldi. Bit će to prvi konkretni korak dugo planirana programa Archivio Digitale della Musica Veneta (ADMV), koji su 1997. začeli venecijanska Biblioteca Nazionale Marciana (u kojoj su pohranjeni mnogi rukopisi i tiskovine glazbenih djela 18. stoljeća), potom torinska Biblioteca Nazionale Universitaria (mjesto pohrane Vivaldijeve ostavštine) te rimska Discoteca di Stato (talijanska nacionalna arhiva zvučnih zapisa). Prema riječima dr. Maurizija Messine, glavnoga knjižničara Marciane, ADMV je zamišljen kao besplatni kompjutorski sustav koji će korisnicima najširega spektra omogućiti povezivanje bibliografskih podataka pojedinih Vivaldijevih djela s njihovim notnim i zvučnim zapisima. Po završetku projekta Vivaldi namjera je nositelja ADMV-a digitalizirati šezdeset i pet svezaka rukopisnih partitura Alessandra i Benedetta Marcella, pohranjenih u Marciani. »Posve je jasno«, kaže Messina, »da je ovo samo malen, iako iznimno važan dio venecijanske glazbene baštine; u fazi smo pronalaženja novih mogućnosti razvoja i novih partnera, uz čiju bismo pomoć proširili temeljni projekt.«

Borko Špoljarić