KRONIKA DOGAĐAJA

Matica hrvatska Blato bila je organizator i domaćin predstavljanja knjige Ratnik autora Nenada Ivankovića, koje je održano u velikoj dvorani Doma kulture. Mišel Vojvodić, predsjednica Matice hrvatske Blato predstavila je autora i goste, mr. Ivan Bekavac upoznao je nazočne sa sadržajem knjige te životnim i ratnim putem generala Gotovine, a glumac Dragan Despot pročitao je ulomke iz knjige.

Čabar

U Osnovnoj školi Petar Zrinski Matica hrvatska Čabar predstavila je novo izdanje, prvo u sklopu novopokrenute biblioteke Kulturna baština čabarskog kraja — knjigu Željka Malnara Svetište Majke Božje Karmelske na Svetoj Gori kraj Gerova. Predsjednik Matice hrvatske Čabar prof. Ivan Janeš prilikom predstavljanja knjige prigodnim je riječima podsjetio i na dosadašnja Matičina izdanja, a autor je prisutne upoznao s prikupljanjem građe i stvaranjem knjige, te podsjetio da se 2004. navršava šesto godina spominjanja svetišta na Svetoj Gori i petsto godina župe Gerovo.

Čakovec

Sedmoga rujna u Svetoj Jeleni na svečani način obilježena je obljetnica Sigetske bitke i pogibije bana Nikole Zrinskog i branitelja Sigeta. Predsjednik Matice hrvatske Čakovec dr. Zvonimir Bartolić, dr. Dragutin Feletar i Tihomir Benčić položili su vijence u grobnicu Zrinskih.

Dubrovnik

MH Dubrovnik i Državni arhiv predstavili su knjigu Lorenza Vitalleschija »Povijesne i statističke bilješke o Dubrovačkom okrugu«. Knjiga je nastala dugogodišnjim predanim prikupljanjem materijala o ovom poznatom arhitektu koji je u Dubrovniku živio i radio tijekom prve polovice XIX. Stoljeća, a rukopise i građu za knjigu u arhivima Italije i Hrvatske prikupio urednik Vincije B. Lupis. (D. Pasarić)

Predsjedništvo Matice hrvatske Dubrovnik uputilo je pripćenje za javnost: »Matica hrvatska Dubrovnik od svoje obnove 1990. afirmirala se kao najuspješniji izdavač na području kulture i znanosti u našoj Županiji. Zainteresiranoj javnosti poznati su Matičini rezultati: 51 broj časopisa za kulturu i znanost »Dubrovnik« (40 svezaka, 11 950 stranica) te 50 knjiga i monografija koje su uglavnom posvećene dubrovačkoj baštini. Po općem sudu stručnjaka »Dubrovnik« je već duže vrijeme u samom vrhu domaće periodike, a mnogi ga smatraju i najboljim hrvatskim časopisom. Zbog znanstvenih dosega i književne kvalitete knjige i monografije u izdanju Matice hrvatske Dubrovnik višekratno su nagrađivane. Uz rijetke kulturne i znanstvene ustanove u Gradu i Županiji Matica predstavlja stožer uvijek neprofitnog kulturnog i znanstvenog izdavaštva. Bez Matičina djelovanja kulturna i izdavačka scena u Dubrovniku bila bi neusporedivo siromašnija.« Dubrovačko-neretvanska županija ove godine neće potpomoći iz svoga proračuna namijenjena kulturnoj djelatnosti izdavaštvo Matice hrvatske Dubrovnik ni jednom kunom!!! »Prisiljeni smo zapitati se, koji je to stručan i moralni autoritet prosudio, i kakvi su to profili koji odlučuju o novcu poreznih obveznika koji se izdvajaju za kulturu.«

Fažana

U povodu dana Gospe od Karmela, suzaštitnice fažanske općine, Matica hrvatska Fažana priredila je izložbu Fažana u srcu Ivana Viškovića. Predstavljanje likovnih radova pokojnoga fažanskog slikara bilo je u crkvi Gospe od Karmela.

Hvar

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić održao je 23. kolovoza u Gradskoj loži u Hvaru predavanje Matica hrvatska danas. Brojnim slušateljima, koji su ispunili Gradsku ložu do posljednjeg mjesta, predsjednika Matice hrvatske predstavili su akademski kipar i predsjednik Matice hrvatske Hvar Kuzma Kovačić i likovni kritičar Milan Bešlić, koji je govorio o Igoru Zidiću kao pjesniku, likovnom kritičaru i intelektualcu. Izlaganje Milana Bešlića zapravo je bio kratak esej o osobnosti Igora Zidića, koji je kao hrvatski književnik i intelektualac uvijek imao hrabrosti slobodno misliti i javno iznositi svoje mišljenje, što najčešće nije bilo dobro prihvaćeno od političkih struktura, koje su nerado slušale one koji govore istinu i koji postavljaju prava pitanja. U govoru predsjednik Zidić upozorio je da Matici hrvatskoj nije do politike te da u svom radu neće strančariti jer je jedina stranka Matice hrvatske hrvatski narod. Međutim, ponovio je ono što je istaknuo na početku svoga izlaganja: Matica hrvatska svoj će rad usmjeriti na bitna pitanja o kojima ovisi egzistencija hrvatskoga naroda. Izdavačku djelatnost, umjetnost i znanost nećemo zanemariti, ali možemo li se u miru baviti samo tim područjima, zapitao se Igor Zidić, dok Hrvatska demografski propada, dok nezaposlenost raste i dok se droga sve više širi među mladima, dok naši branitelji, koji su obranili naše živote, sada zapostavljeni sebi oduzimaju život? Kada se te žalosne činjenice počnu rješavati, kada svatko od nas bude mogao u miru raditi svoj posao, siguran sam da će mu biti bolje, kada naše granice budu sigurne i kada se prestane prodavati hrvatska zemlja, tek tada ćemo i mi u Matici hrvatskoj više misliti na kulturu i umjetnost, što je Matičina prvobitna zadaća i cilj. Osobno ne želim biti »kulturna kulisa za nekulturno upravljanje domovinom«, zaključio je govor toplo i burno pozdravljen predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić.

Jelsa

Dvadesetoga srpnja u Jelsi na otoku Hvaru svečano su otvorene jubilarne X. večeri Antuna Dobronića, koje su u organizaciji Matice hrvatske Jelsa na čelu s predsjednikm Fabijanom Peronjom, trajale mjesec dana. Večeri su započele vatrometom u luci, mimohodom mažoretkinja, dizanjem festivalske zastave i koncertom Komornoga orkestra Hrvatske vojske na Pjaci, a trajale su do 18. kolovoza s devetnaest kulturno-umjetničkih programa po izboru prof. Pavla Palaveršića, potpredsjednika Matice hrvatske Jelsa. Svečanom otvaranju prisustvovali su potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić i Joško Belamarić, predstavnik Ministarstva kulture. Večeri Antuna Dobronića posvećene su uglednome hrvatskom skladatelju, piscu i pedagogu Jelšaninu Antunu Dobroniću, čiji brončani spomenik, rad Slavomira Drinkovića, krasi mjesni park, a održavale su se na renesansno-baroknom Trgu sv. Ivana, u župnoj crkvi Uznesenja Marijina, ljetnom kinu i u vijećnici Općinskoga doma. U glazbenom dijelu Večeri izvedena je komična opera Seoske pjevačice Valentina Fioravantija u izvedbi Opernoga studija iz Zagreba, nastupio je japanski violinist Masatoshi Hirano, Gudački kvartet Rucner iz Zagreba, pjevači Martina Tomčić, Adela Golac Rilović, Tvrtko Stipić, Ivo Gamulin, Ozren Bilušić, Alen Ruško, violinistica Majda Goluža i pijanisti Nina Cossetto i Joško Krivić, klape Jelsa iz Zagreba i otočka klapa Lesina. U dramskom dijelu programa prikazana je komedija Vanče Kljakovića Teštament u izvedbi Gradskoga kazališta mladih Split, komedija Mate Matišića Hrvatski emigranti u izvedbi Kazališta Rugantino iz Zagreba, monodrama Ilije Zovka Oprosti Stipe, komedija Mire Gavrana Operacija spolova u izvedbi Kazališta Petar Hektorović iz Staroga Grada i predstava Dalmacija između dva svjetska rata Norke Machiedo-Mladinić. Fabijan Peronja otvorio je likovne izložbe Đ anine Božić i Jagora Bučara u postavi Galerije Brešan iz Splita i izložbu Jugana Splivala. Predstavljena je knjiga Katje Matković-Mikulčić Mediteranska trilogija i održana večer čakavske poezije jelšanskih pjesnikinja.

Koprivnica

U povodu 130. obljetnice smrti hrvatskog pjesnika Petra Preradovića vijence su na njegov grob na zagrebačkom Mirogoju (18. kolovoza) položili članovi MH Koprivnice i Virovitice, župan Virovitičko-podravske županije Ivan Begović te načelnici općina Pitomača i Grabrovnica, rodnog sela pjesnika. Najavljeno je da će se na jesen, u studenom, u rodnom selu pjesnika održati svečana akademija te predstaviti novi broj Podravskog zbornika za 2002. posvećen djelu hrvatskog pjesnika Petra Preradovića. (D. Pasarić)

Krapina

U organizaciji Matice hrvatske Krapina predstavljen je novi roman Božidara Brezinšćaka Bagole S one strane Dunava. To je autobiografska priča na stotinu i sedamdeset i pet stranica, s radnjom koja počinje prije trideset godina kada mladi student bogoslov Rikard B. dolazi »s one strane Dunava«. Knjigu je izdao Nakladni zavod Matice hrvatske.

Metković

Devetoga kolovoza u organizaciji Matice hrvatske Metković i njezina potpredsjednika Ratka Krstičevića u Galeriji Gradskoga kulturnoga središta Metković na zajedničkoj izložbi predstavila su se dva suvremena umjetnika, kipar Petar Barišić (1954) i slikar Vatroslav Kuliš (1951). Radi se o dvojici autora posve različitih poetskih usmjerenja, ali podjednako zanimljivih likovnih uradaka. Kipar, po vokaciji, Petar Barišić u svojim se monokromnim reljefima oslanja na tradiciju konstruktivizma odnosno geometrijske apstrakcije, dakako promatranu kroz postmodernističku optiku. Na kvadratičnim poljima izmjenjuju se konkavni i konveksni oblici različitih znakova, a njihovo dešifriranje predstavlja svojevrsni intelektualni izazov za promatrača. Vatroslav Kuliš još se jednom predstavio kao rasni slikar izuzetne stvaralačke energije. U njegovim radovima dominiraju geste i nesputani potezi kista. Rezultat su dinamične i posve slobodno tretirane kompozicije apstraktne provenijencije. Radovi Barišića i Kuliša izloženi jedni pored drugih predstavljaju kreativnu tezu i antitezu, a rezultat je izuzetan likovni doživljaj.

Našice

Na izvor hrvatske kulture i povijesti mlade našičke glagoljaše uputio je tijekom ljetnog tečaja glagoljice Eugen Divjak, član Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba, otkrivši im ljepotu i osebujnost autohtonoga hrvatskog pisma te bogatstvo naše kulturno-povijesne baštine. Tečaj je održan u prostorima Zavičajnog muzeja u trajanju od tjedan dana za sve zainteresirane građane. Odazvali su se uglavnom mladi radoznalci, koji su u prekrasnu ambijentu izložbenog salona, okruženi slikarskim metamorfozama mora akad. slikara Vatroslava Kuliša, najprije naučili pisati i čitati glagoljicu, a zatim izložili svoje glagoljske kreacije ostvarene različitim tehnikama likovnog izražavanja. Po završetku tečaja polaznicima su uručene diplome, a Darko Žubrinić, predsjednik Društva prijatelja glagoljice, održao je predavanje popraćeno grafoprojekcijom izvora naše pismenosti, kulture i povijesti uz govornu interpretaciju odabranih tekstova glumca Teatra u gostima.

Ogulin

Na posebno svečan način, a uz zbivanja posvećena Danu grada u Ogulinu je 12. rujna obilježena 160. obljetnica Matice hrvatske. U svečanoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta o MH govorio je povjesničar dr. Ive Mažuran, aktivnim djelovanjem uz nju vezan više desetljeća, posebno u razdoblju njezinog uspona 1971. godine, te obnove 90-tih godina minulog stoljeća, kada je bio njezinim potpredsjednikom. U jednom od trenutku nadahnutog govora u kojemu nije bilo patetike, već argumentirane, temeljite povijesne analize rekao je: »Dešavalo se da je Hrvatska zapravo bila samo Matica hrvatska«. Sigurno će stoga biti zanimljivo čitati spomenicu o vrijednom jubileju MH, više od stoljeća i pol hrvatskog kulturnog i duhovnog razvoja. Ona će vjeruje se u to uvjeriti, nažalost i pojedine ne samo političare, već i sveučilišne profesore koji MH danas smatraju nepotrebnom institucijom, u završnoj riječi bio je kritičan Mažuran. Koliko je njezina uloga nepresušna pokazalo se upravo te večeri kada je na djelatnost MH u ovom gradu podsjetila predsjednica ogulinskog ogranka Višnja Lipošćak. Učinila je to pred prepunom dvoranom u kojoj su bili i potpredsjednik MH Stjepan Sučić i ogulinski gradonačelnik Ivan Vučić, najavivši otvaranje koncertne sezone u tom gradu. Tu se osjetio i napor Odjela za glazbu MH i njezinog povjerenika Freda Došeka. Može se reći da je bio višestruko koristan. Predstavio je u sjajnoj interpretaciji Snježanu Martinjak (flauta) i Hrvoja Grgića (gitara) već dokazane umjetnike s hrvatske glazbene scene, a koji su bez lažne skromnosti uz slušanje Bacha, Sora, Ravela, Carullija, Ravela, Iberta Schuberta, Gounoda imali zapaženu publiku. (D. Pasarić)

Osijek

Potkraj srpnja Matica hrvatska Osijek izdala je prvi roman mlade osječke spisateljice i prevoditeljice Ivane Šojat Šamšiel. Riječi Maje Gjerek-Lovreković: »Ivana Šojat govori o Šamšielovu putovanju kroz vrijeme i vječnost na tako dojmljiv način da se i njezino čitanje može smatrati svojevrsnim anđeoskim putovanjem« iz pogovora romanu najljepša su preporuka za knjigu.

Senj

Sedmoga kolovoza Matica hrvatska Senj i Grafički fakultet iz Zagreba na trgu ispred Katedrale svečano su otkrili spomen-ploču Senjskoj tiskari. Na trgu blizu katedrale u kući Silvestra Bedričića djelovala je od 1494 — 1508. Senjska glagoljska tiskara u kojoj su 7. kolovoza 1494. Blaž Boronić, Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić objavili Misal. Uz predsjednika senjske Matice Antuna Vrhovca svečanom otvaranju prisustvovali su potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić i akademik Josip Bratulić, član Glavnoga odbora Matice hrvatske.

Na prijedlog Matice hrvatske Senj i potpredsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika dr. Milana Moguša, a u organizaciji Osnovne škole S. S. Kranjčević iz Senja u srpnju je počela raditi Mala dijalektološka škola za učenike u čijim se obiteljima tradicionalno njeguje senjski govor.

Trogir

U okviru Trogirskog ljeta u prepunom dvorištu Muzeja grada održana je scensko-poetska večer Je l se sićaš? u spomen na Mirka Sladu Šilovića u organizaciji Matice hrvatske Trogir i Radovana Slade Šilovića. Tom prigodom predstavljena je i spomenica tiskana u povodu obilježavanja desete obljetnice njegove smrti. Predsjednica trogirske Matice mr. Fani Celio-Cega istaknula je kako je grad Trogir tijekom proteklih stoljeća uvijek bilježio ponekog entuzijasta koji se brinuo o očuvanju izvornosti kulturne baštine, jezika, tradicije, uspomena proteklih vremena, tako i sada bilježi Mirka Slade Šilovića kao jednoga od onih kojima materijalna strana nije bila glavna životna odrednica, te je u tom duhu, dosljedan u svojemu naumu, odgojio i nekolicinu svojih nasljednika i nasljednica. U programu je sudjelovao zgrebačko-trogirsko-segetski glumac Joško Ševo, koji je i recitirao stihove Mirka Slade Šilovića. O suradnji sa Šilovićem govorili su i prof. Duško Geić, koji je zajedno s njim izdao Rječnik čakavskog narječja te zbirku pjesama u prozi Trogirski akvareli, i prof. Ivo Dellale. U programu je nastupila i klapa Rašpe.

Vinkovci

Dvadeset i sedmoga kolovoza u organizaciji Matice hrvatske Vinkovci u velikoj vijećnici Gradskog poglavarstva održana je treća po redu Večer utorkom pod naslovom Večer sa Slavkom Kopačem. Kako je istaknuo dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačke Matice, bila je to prigoda za podsjećanje na istaknutoga Vinkovčanina, s prikazom dokumentarnih filmova o njegovom životu i radu.

Trećega rujna održana je Večer s Rudolfom Sremcom. Nakon uvodnih riječi dr. sc. Dražena Švagelja, koji je govorio o značenju Rudolfa Sremca, istaknutog redatelja, scenarista, filmskoga kritičara i publicista, nazočni su mogli pogledati dio iz emisije Hrvatske televizije u kojoj je sa Sremecom razgovarao Dario Marković, a potom i film Rudolfa Sremca pod naslovom Mali grad, dokumentarni zapis o Vinkovcima iz 1960.

Subotica

U kolovozu se pojavio dvobroj 1-2 časopisa za književnost umjetnost i znanost subotičke MH. U obilju sadržaja na 112 stranica. Uz književne teme koje osvjetljavaju i trenutak hrvatske književnosti u tom dijelu susjedne zemlje, više je i objavljenih pjesničkih i proznih ostvarenja. Dani su i prikazi o izdanim zbornicima i monografijama, studijama. Časopis ne zaboravlja za razvoj hrvatske kulture zaslužne, a nedavno preminule Belu Gabrića, Josipa Buljovčića, Petra Šarčevića i Gašpara Ulmera. U »kronici« od više zbivanja vrijedi spomenuti obilježavanje 200. obljetnice bana Josipa Jelačića godišnju skupštinu subotičkog ogranka MH, te usvojeno programsko usmjerenje časopisa »Klasje naših ravni« likovnim prilozima naslovnu stranicu kao i posljednje dvije korica ilustriraju ulja Stjepana Kopilovića. (D. Pasarić)

Varaždinske toplice

U znaku 160. godišnjice Matična djelovanja Povijesna družina Osnovne škole Antuna i Ivana Kukuljević priredila je pod vodstvom prof. Drage Ilića tematsku izložbu o Matici hrvatskoj. U kolovozu ogranak je sudjelovao na priredbi KUD-ova iz Varaždinske županije. Tom prigodom Božena Filipan, predsjednica ogranka dala je osvrt na topličke narodne pjesme koje su u Varaždinskim Toplicama godine 1869, kada je mladež bila podlegla pokušaju mađarizacije tuđinskom glazbom, melografski obradili istaknuti Matični članovi: Franjo Kuhač i Vjekoslav Klaić uz pomoć topličkog učitelja — orguljaša i stare crkvene pjesmarice. Za najuspješnije učenike osobito one koji sudjeluju u Matičnom programu, nabavljene su nagradne knjige iz edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Knjigama će biti obdarena i djeca na liječenju u Dječjem odjelu specijalne bolnice kao i predškolska djeca iz Dječjeg vrtića Tratinčica. Grad Varaždinske Toplice dodijelio je ogranku radni prostor u zgradi trivijalne škole iz 18. stoljeća u dijelu »učilnice« koju je polazio Ivan Kukuljević Sakcinski. (D. Pasarić)

Vis

Matica hrvatska Vis objavila je u kolovozu trideset i drugi broj časopsa »Hrvatska zora«, glasilo Matice hrvatske Vis. Urednik časopisa je msgr. Andrija Vojko Mardešić.

Zadar

Drugoga rujna u Gradskoj knjižnici Zadar u organizaciji Upravnoga odbora Matice hrvatske Zadar i Urbo-ekološkog saveza otvorena je izložba Funkcionalna obnova maritimne jezgre Zadra. Izložba će biti otvorena do 14. rujna.

U izdanju Matice hrvatske Zadar izašla je knjiga Jerolima Armaninija Stanovništvo Sali na Dugom otoku od davnine do kraja 20. stoljeća.

Zadar — Povjereništvo Kukljica

Matica hrvatska Zadar-povjereništvo Kukljica ovih je dana objavila knjigu Iluzija moga sna autora Ate Karlić Rava. Urednik knjige je Ivica Milić.

Zadar — Povjereništvo Sali

U nakladi povjereništva MH Sali u slikovitom parku ispred crkvice sv. Mikule predstavljena je zbirka haiku poezije Ankice Piasevoli pod nazivom »Treptaji srca — titraji duše«, iliti »saljski haiku u čakavskih versih«. O književnoj vrijednosti knjige govorio je prof. Božidar Šimunić. Vinjetama knjigu je ilustrirala akademska slikarica Alma Orlić, a »saljski haiku« recitirali su braća Vedran i Tomislav Milić, studenti zagrebačke Glazbene akademije, koji su izvedbama na gitari dali osobito sadržajan ton toj pjesničkoj večeri. (D. Pasarić)

A. Č.-K.