Tehnička virtuoznost i naglašena emotivnost

Tehnička virtuoznost i naglašena emotivnost

Violinistički ton Stefana Milenkovića na labinskom koncertu već je s prvim taktovima zazvučao orguljski raskošno i bogato, pokazujući tijekom koncerta bisernu čistoću visokih registara i violončelistički raspjevnu punoću dubokih registara. Njegova je virtuozna tehnika u skladbama Niccoloa Paganinija neupitna

Dolaskom ljeta, kada završi tekuća kazališna i glazbena sezona u kontinentalnim središtima, žarište kulturnih događaja seli se na more. Zaredaju ljetni festivali od najvećih primorskih gradova i turističkih mamaca poput Dubrovnika i Splita do minijaturnih Lubenica na otoku Cresu ili malenoga Kastva. Najveći glazbeni festivali tijekom jednog ili čak dva mjeseca gotovo svakodnevno imaju poneku priredbu, predstavu ili koncert. Manji festivali ili, kako se često zovu večeri sa svega četiri ili pet koncerata, najčešće se održavaju u mjesnoj crkvi. Blagonakloni župnik neće se usprotiviti kada se na programu nađe i kakva temperamentna operetna arija. Nižu se koncerti od Poreča, Rovinja, Pule, Labina, Opatije, Osora, Krka, Raba, Novog Vinodolskog do Zadra, Šibenika i Hvara, a ima ih zasigurno i mnogo više, ali mi saznanja ne dopiru južnije jer posljednjih godina uglavnom pratim ljetne festivalu u Istri i na Kvarneru.

Što se događa na ljetnim festivalima u usporedbi dva nedaleka grada, Pule i Labina, i njihovih festivala različita trajanja, veličine i programske orijentacije, koji su imali i zajedničkih dodirnih točaka?

Želja za ZF-om

Histria festival u Puli najmlađi je i najambiciozniji hrvatski ljetni glazbeni festival. Ima bogat program, koji ga s opernim i baletnim predstavama, te simfonijskim i nizom komornih koncerata, približava festivalima kao što su Splitsko ljeto ili Dubrovačke ljetne igre. Mogućnosti pulske Arene, koja može primiti nekoliko tisuća posjetitelja, daju mu posebnu težinu.

Ovogodišnje, treće izdanje festivala, trajalo je od početka srpnja do sredine kolovoza. Ovogodišnji rezidencijalni orkestar bio je Ukrajinski državni orkestar Philharmony. Pratio je nekoliko koncerata u Puli, Medulinu i na Brijunima, gdje se sve Histria festival održava, i dvije baletne predstave. Posebno je zanimljivo i važno za našu glazbenu kulturu što je orkestar Philharmony s istim dirigentom Mikolom Sukachom program hrvatske simfonijske glazbe što ga je izveo na Brijunima prije toga također svirao 22. lipnja na ljetnom festivalu u Kijevu. Direktor Histria festivala, skladatelj i profesor na Glazbenom odsjeku Filozofskog fakulteta u Puli Bashkim Shehu, ističe kako je njegova želja i namjera da rezidencijalni orkestar bude Zagrebačka filharmonija, što ove godine nije bilo moguće ostvariti zbog velikih troškova prijevoza, boravka i osiguranja instrumenata, ali se nada kako će se to dogoditi sljedeće godine.

Glazbeni Brijuni

Histria festival posebnu pozornost posvećuje kulturnom oživljavanju Brijunskih otoka, a također i izvođenju glazbe hrvatskih skladatelja. Zato je na otočju priređeno gostovanje HNK Ivana pl. Zajca s operetom Momci na brod Ivana pl. Zajca. Izvedba ansambla Riječke opere na čelu s dirigentom Zoranom Juranićem ispunila je rajski prirodni ambijent ugodnim zvucima opuštajuće operetne glazbe, koja je osvojila Beč sredinom šezdesetih godina 19. stoljeća.

Histria festival kao svoje pozornice koristi pulsku Arenu i Malo rimsko kazalište, a sve više priredaba koje izvodi na Velikom Brijunu nameće mu obvezu da ubuduće, kada se još bolje etablira i organizacijski učvrsti, razmisli o ambijentalnosti tih prostora i kako da se određene predstave u njih odgovarajuće smjeste.

Milenkovićevo sazrijevanje

Jedna od atrakcija Histria festivala na Brijunima bio je koncert violinista Stefana Milenkovića, koji je također svirao na festivalu Klasično ljeto Labin. Taj je festival s deset koncerata tijekom ljeta, moglo bi se reći, ogledni primjer za festival srednje veličine. Pučko otvoreno učilište i Turistička zajednica grada Labina priređuju ga već sedmu godinu. U njegovu programu ove su godine nastupili od najpoznatijih hrvatskih glazbenih umjetnika kao što su pijanistica Ida Gamulin, Varaždinski komorni orkestar i Akademski zbor »Ivan Goran Kovačić«, do mladih glazbenika i umjetnika iz inozemstva poput Bečkih instrumentalnih solista, Omladinskog orkestra Arcady iz Sjedinjenih Država i Katedralnog zbora Crkve Isusove iz Dublina.

Violinist Stefan Milenković jedno je od najpoznatijih glazbeničkih imena što su prošli Klasičnim ljetom u Labinu. Izazvao je veliko zanimanje i Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije gdje se održavaju koncerti bila je krcata. Publika još dobro pamti senzacionalne početke dječaka s violinom, a sada se, na putu prema zreloj umjetničkoj dobi, njegov razvoj nastavlja ispravnim putom što ga obilježavaju tehnička guslačka virtuoznost i naglašena emotivnost interpretacije mladenačkoga duha i zanosa.

Stefan Milenković potekao je iz glazbeničke obitelji. Otac violinist petnaest ga je godina podučavao, a majka pijanistica često ga prati na koncertima. Počeo je svirati s tri godine, a prvi nastup s orkestrom imao je s pet godina. Sa sedam godina počeo je osvajati nagrade na brojnim natjecanjima. Kao osmogodišnjak svirao je s orkestrom moskovskog Boljšoj teatra. Kao desetogodišnjak imao je američki debi u Lincoln Centru u New Yorku i nastupio na božićnom koncertu. Sa jedanaest godina prvi put svira na violini normalne veličine s Londonskom filharmonijom i dirigentom Lorinom Maazelom. Tisućiti koncert održao je sa šesnaest godina u Meksiku. Turneje su ga vodile širom svijeta. Nastupao je s uglednim simfonijskim orkestrima i snimio nekoliko nosača zvuka. Posljednjih godina živi u New Yorku i, pored koncertiranja, podučava studente na Julliard’s DeLay Institutu.

Stefan Milenković bio je nedvojbeno čudo od djeteta s bogomdanim talentom. Dok su nerijetko čuda od djece ozbiljnih lica s kojih progovara propušteno djetinjstvo, Milenković je šarmom, lakoćom i neposrednošću nastupa osvajao publiku i medije nekadašnje države. Umijeće uspostavljanja kontakta s publikom njegova je najveća odlika. Već prije prvoga poteza gudalom stvara se čarolija glazbe. Milenković svira publici, ali svira i sam za sebe, postižući da oko njega vlada harmonija zvuka.

Violinistički ton Stefana Milenkovića na labinskom koncertu već je s prvim taktovima zazvučao orguljski raskošno i bogato, pokazujući tijekom koncerta bisernu čistoću visokih registara i violončelistički raspjevnu punoću dubokih registara. Njegova je virtuozna tehnika u skladbama Niccoloa Paganinija neupitna.

U glazbi posve drukčijih interpretativnih značajki kao što su Melankolična serenada Petra Iljiča Čajkovskog, Dupninove Varijacije na Verdijevu Traviatu i Carmen-fantazija Pabla de Sarasatea, iz Milenkovićeva je muziciranja progovorila emotivnost slavenske duše pretočena u zanosne glazbene legato-linije, upotpunjene uravnoteženom glasovirskom pratnjom, podređenom solistu što ju je muzikalno ostvarila Milenkovićeva majka, pijanistica Lidia Caenazzo. Njihov koncert ostat će zabilježen kao jedan od vrhunaca Klasičnog ljeta Labin i Histria festivala.

Što se tiče baletnog programa koji bi trebao biti udaran i obilježiti Histria festival, on je ove godine bio nešto manji, ali atraktivan. Nastupio je Državni akademski baletni teatar iz Petrograda s klasičnim postavama Labuđeg jezera i Giselle s uglednim ruskim solistima u glavnim ulogama. Ravnatelj Bashkim Shehu žali što zbog nedostatka novca nije mogao doći baletni ansambl poznatoga koreografa Borisa Eifmana s predstavom Karamazovi i za sljedeća ljeta najavljuje suradnju Histria festivala s festivalom u Klagenfurtu i s Arenom u Veroni, koja će u konačnici uroditi integralnom izvedbom Hačaturjanova baleta Spartak. Namjera Histria festivala jest da tako u skoroj budućnosti preraste u srednjoeuropski baletni festival, po čemu bi se izdvajao u nizu domaćih, a i inozemnih ljetnih festivala.

Davor Schopf