Halucinogeno sjećanje

Halucinogeno sjećanje

Jacques Offenbach, Les contes d’Hoffmann (Hoffmannove priče), Arthaus Music, 120 minuta

Nakon što je iza sebe imao veliko iskustvo u oblikovanju različitih glazbeno-scenskih djela, Jacques Offenbach (1819-1880) okušao se u komponiranju prave velike opere. Nadahnut dramom Michaela Carréa i Julesa Barbiera Hoffmannove priče, nastalom po motivima priča njemačkog književnika, kompozitora i slikara Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna (1776-1822), Offenbach se posvetio skladanju istoimene opere. U libretu koji je napisao Jules Barbier različite priče prikazane su kao epizode sjećanja glavnog junaka Hoffmanna na žene koje je volio. Prerana smrt spriječila je Offenbacha u dovršenju djela — umro je u potpunosti napisavši samo prva tri od predviđenih pet činova. Operu je dovršio Ernest Guiraud (1837-1892). Povijest izvedbe Hoffmannovih priča govori o mnogobrojnim rezovima i adaptacijama koje su potrajale stotinjak godina kada su, zahvaljujući i otkriću izvornog libreta, muzikolozi oblikovali operu koja je najbliža Offenbachovoj izvornoj zamisli.

Fascinantna atmosfera

Romantička fantastična opera Hoffmannove priče posjeduje fascinantnu atmosferu iskričava ritma, blistavih, čarobnih melodija i krajnje elegancije, čemu i zahvaljuje svoju dugovječnost na opernim pozornicama. Viđenje Hoffmanovih priča redatelja Louisa Erla donosi novo iščitavanje i temelji se na obradi američkog muzikologa Micahela Kaya, no prezentirane su na način koji odskače od većine koje smo imali priliku vidjeti na opernim pozornicama. Hoffmann — pjesnik, glazbenik i filozof, nađe se zarobljen u nekoj vrsti zatvora debelih zidova u kojem se nalaze i mutirane inkarnacije ljudi koji su pridonijeli njegovu moralnom i kreativnom padu. Hoffmannovo ludilo, delirij, ili noćna mora? Za svaku od tih tvrdnji postoje argumenti.

Kostimografija vrlo dobro dočarava širok spektar likova i kreće se od elegancije visoke mode do bolesničkih pidžama. Solističke interpretacije vrlo su dojmljive. Uvjerljiv Daniel Galvez-Vallejo (Hoffmann), impresivni belgijski bas — bariton José Van Dam u četverostrukoj ulozi zločinca, Antonia baršunastog glasa slavne Barbare Hendricks, blistave glasovne visine Natalie Dessay (Olympia), osjećajna Belle nuit, ô nuit d’amour Brigitte Balleys i Isabelle Vernet... Teško je izdvojiti ponajbolje jer je svaki interpret imao priliku iskazati kako svoje pjevačko tako i glumačko umijeće. Orkestrom Opera national de Lyon ravnao je Kent Nagano.

DVD slika i zvuk visoke su kvalitete, a redatelj snimke Pierre Cavassilas kamerom nakratko, prije samog početka opere, skakutavo luta garderobama protagonista, prikazuju nam i dijelove njihove pripreme (stavljanje vlasulja, oblačenje kostima...) što potencira halucinogeni efekt miješanja realnosti i snoviđenja postignut na pozornici.

Goran Ivaniš