Foster gradi Zakladu Waltera Benjamina

Foster gradi Zakladu Waltera Benjamina

Španjolska Britanski arhitekt Norman Foster dobio je zadaću gradnje sjedišta Zaklade Waltera Benjamina u sjevernošpanjolskom Portbouu. Jedan od najpoznatijih arhitekata današnjice, pregradit će staru vijećnicu u gradiću na francuskoj granici, u kojemu je Benjamin umro. Zaklada je osnovana prije dvije godine u Barceloni, na šezdesetu obljetnicu smrti Waltera Benjamina, jednog od najvažnijih intelektualaca njemačkog egzila. Kao Židov i marksist, Benjamin je 1933. pobjegao pred nacistima u Francusku, odakle je preko Španjolske namjeravao stići do Portugala. Umro je 26. rujna 1940. godine, u nerazjašnjenim okolnostima, navjerojatnije počinivši samoubojstvo, u Portbouu.

Jeffery Archer potpisao ugovor iz zatvora

Velika Britanija Pisac i bivši političar, Lord Jeffery Archer, osuđen na četiri godine zatvora zbog krivokletstva, potpisao je ugovor za tri nove knjige s izdavačkom kućom Macmillan Publishers, vrijedan oko 10 milijuna funti. Prva knjiga, Sons of Fortune, treba izaći sljedeće godine u Sjedinjenim Državama i Australiji, a zatim i u Velikoj Britaniji. Archer, bivši potpredsjednik Konzervativne stranke, autor bestselera Kane and Abel i Honour Among Thieves, zatvoren je jer je lagao u sudskom procesu 1987. godine, u kojemu je tužio novinara koji je napisao da je bivši političar imao vezu s prostitutkom. Archer je u procesu dobio odštetu od pola milijuna funti, ali je poslije i sam osuđen zbog laganja pred sudom i utjecaja na porotu.

Umro čileanski autor Coloane

Čile Čileanski autor, dobitnik Nacionalne nagrade za književnost, Francisco Coloane umro je u 92. godini u Santiagu. Jedan od najpoznatijih južnoameričkih pisaca, većinu pripovjedaka i romana posvetio je ljudima i prirodi Patagonije. Među najpoznatijim djelima su mu El último grumete de la Baquedano i Cabo de Hornos, po kojemu je snimljen i film. Coloane je 1964. dobio Nacionalnu književnu nagradu Čilea.

Franco Lucentini počinio samoubojstvo

Italija Avangardni pisac Franco Lucentini počinio je u dobi od 81 godine u Torinu samoubojstvo. Tijekom Drugog svjetskog rata Lucentini se angažirao u antifašističkom pokretu i dvaput je zbog toga bio zatvoren. Poslije je radio kao prevoditelj, a bio je i pod jakim utjecajem talijanskog neorealizma te je blisko surađivao s piscem Carlom Futterom. Autor knjiga La Donna della Domenica, koja je pretvorena u film s Marcellom Mastroiannijem u glavnoj ulozi, i I Compagni Sconosciuti pretprošle je godine u Veneciji nagrađen Campiellom za životno djelo.

Coelho nagrađen za globalnu svijest

Njemačka Brazilski pisac Paulo Coelho dobitnik je ovogodišnje Nagrade za globalnu svijest, koju će mu 6. listopada dodijeliti bivši američki predsjednik Bill Clinton, javio je u Frankfurtu Club of Budapest. Planetary Consciousness Award do sada je dodijeljena Mihailu Gorbačovu, Vaclavu Havelu i glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu. Coelho neće biti nagrađen za svoje knjige, nego za napore da »sagradi mostove između generacija i kultura«, rečeno je iz žirija. Club of Budapest osnovan je 1993. godine iz Club of Rome, a među članovima kluba koji se bavi traženjem odgovora na globalne izazove, su i dalaj-lama, Richard von Weizsäcker, Gido Kremer.

Octavio Paz izbačen iz meksičkih škola

Meksiko Marie José Paz, udovica meksičkog pisca Octavija Paza, prosvjeduje zbog isključivanja njegovih djela iz školskih knjižnica. — Ne vjerujem da postoji i jedan jedini redak Octavija Paza koji nije preporučljiv za obrazovanje mladih u Meksiku — rekla je udovica Octavija Paza, nagrađenog Nobelovom nagradom za književnost 1990. godine. Nedavno je ministarstvo obrazovanja objavilo popis knjiga koje će ubuduće stajati u školskim knjižnicama, s kojega su, osim Pazovih, isključena i neka djela kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcíje Márqueza te meksičkih autora Carlosa Fuentesa, Alfonsa Reyesa i Jaimea Sabinesa. Potez ministarstva doveo je do polemika i prosvjeda meksičkih intelektuaca.

Skup Tolstojevih potomaka

Rusija Više desetaka potomaka Lava Nikolajeviča Tolstoja skupilo se na proslavi 150. obljetnice objavljivanja njegove prve pripovijetke. Osamdesetak od ukupno tristotinjak potomaka ruskoga pisca stiglo je na bivše obiteljsko imanje u Jasnajoj Poljani, južno od Moskve, gdje se danas nalazi Tolstojev muzej. Najveći skup Tolstojevih potomaka organizirao je voditelj muzeja, Tolstojev praunuk Vladimir, koji u muzeju želi nastaviti s aktivnostima okupljanja Tolstojevih potomaka i istraživača njegova djela.

Iva Krtalić