Plodonosna konkurencija

Plodonosna konkurencija

Ove godine na programu je Rossinijeva Stabat Mater u povodu dvadesete godišnjice smrti poznate hrvatske sopranistice Zlate Gjungjenac-Gavella, koja je dvadesetak godina bila stup repertoara Ljubljanske opere

Koje su razlike i sličnosti između dviju slovenskih opernih kuća — Opere in baleta Slovenskoga narodnog gledališča u Ljubljani i Opere in baleta Slovenskoga narodnog gledališča u Mariboru? Ponajprije, razlika je više. Određuje ih u prvome redu veličina dvaju kazališta, mala pozornica u Ljubljani, a velika pozornica tehničke opremljenosti za najveće spektakle u Mariboru. Velika je razlika u ustroju dvaju kazališta. Ljubljanska opera djeluje kao nacionalno repertoarno kazalište i donedavno su gotovo sve opere pjevane u slovenskom prijevodu. Mariborska opera izvodi predstave po sustavu stagione. Više je okrenuta tržišnim principima i privlači mnogo širi krug publike od domaće mariborske. Više surađuje sa stranim dirigentima i pjevačima. Njezini stalni solisti, njih samo devetero, također su većinom stranci — Rusi, Ukrajinci ili Bugari, dok Ljubljanska opera okuplja slovenske pjevače, na čelu sa sopranisticom europskog ugleda Anom Pusar Jerič. Najbolje stoji s tenorima. Članovi Ljubljanske opere su Janez Lotrič, Branko Robinšak, Jure Kušar i Andrej Debevec, a povremeno gostuje Igor Filipovič.

Kvalitativni pomaci

Unatrag dvije godine Ljubljanska opera bilježi znatne kvalitativne pomake i rezultate. Uz realno manje državne subvencije u prošlom razdoblju povećan je broj izvedenih naslova za 45 posto, a broj izvedenih predstava za 87 posto. Broj pretplatnika povećao se za 65 posto, a ukupni broj gledatelja čak za 131 posto. Dobri rezultati ponukali su državu da odriješi kesu, pa će Ljubljanska opera nenadano za sljedeću sezonu dobiti više novca nego dosad, što će joj omogućiti otvaranje opernoga studija. Istodobno smanjena su sredstva Slovenskoj filharmoniji.

Ove sezone bile su premijere Trubadura, baleta Vragolasta djevojka, dviju jednočinih opera: Ksenija i Stara pjesma slovenskoga skladatelja iz razdoblja romantizma Viktora Parme, operete Vesela udovica, modernog baleta Ta ljubav Gagika Ismailiana i Evgenija Onjegina. Razdoblje od kraja lipnja, a prije početka ljetnih festivala, koristi se za koncerte kako bi se održala kondicija zbora i orkestra. Ove godine na programu je Rossinijeva Stabat Mater u povodu dvadesete godišnjice smrti poznate hrvatske sopranistice Zlate Gjungjenac-Gavella, koja je dvadesetak godina bila stup repertoara Ljubljanske opere.

Prilika čini lopova

Sljedeća je sezona jubilarna, 110. obljetnica Ljubljanske opere. Počet će s operom koja je prva bila izvedena, U zdencu Vilema Blodeka. S njom će u drugom dijelu večeri biti izvedena najbolja opera iz 1892. godine, Leoncavallovi Pagliacci. Postavit će domaće djelo — Kleopatru Danila Švare, također u povodu stogodišnjice skladateljeva rođenja. Slijedi balet Ščelkunčik, opera Faust u koprodukciji s opernim kućama u Karlsruheu i Salzburgu, u Cankarjevu domu, zatim Rossinijeva opera buffa Prilika čini lopova, novi moderan balet i Traviata.

Ljubljanska i Mariborska opera jednoglasne su da među njima nema nikakve suradnje, a stječe se dojam kako nema ni volje. Razlog je jednostavno — prevelika razlika u ustroju dviju kuća. Obje pak uspješno surađuju s Cankarjevim domom u Ljubljani i sa slovenskim ljetnim festivalima.

Mariborska opera uvelike je okrenuta širokom krugu publike iz Slovenije, Austrije — osobito Graza, čak i iz Italije. Na svakoj predstavi je pet-šest autobusa publike iz inozemstva, čak 35 posto iz Austrije, što dolaze posredovanjem putničkih agencija. Privlače ih pjevačka i dirigentska imena koja nastupaju u Mariborskoj operi, a i naslovi na repertoaru. Premijere ove sezone bile su Puccinijeva La Boheme, te baleti Sablazan Matjaža Fariča, Coppelia i Transilvanija Marina Turcua. Mariborska opera nedavno je prvi put premijerno postavila manje poznatu operu Dva Foscarija Giuseppea Verdija. To je čak četvrta prvi put postavljena Verdijeva opera u Mariboru u posljednje dvije godine i deseta na repertoaru. Uoči Verdijeve godine postavljen je Don Carlos, u samoj godini Macbeth i Ernani, i sada Dva Foscarija. Djelo je predložio jedan od najpoznatijih talijanskih dirigenata Nello Santi. Časni maestro već više od pedeset godina vlada svjetskim opernim kućama. Njegovo je sudjelovanje golem dobitak za Mariborsku operu, a u izgledu je i Sicilijanska večernja. Ostvario je glazbenu izvedbu čista, autentična ranoverdijanskog stila s dotjeranim, izbrušenim sviranjem orkestra i nastupima zbora. Redatelj i kostimograf Paolo Trevisi uz pomoć scenografa Giuseppea Ranchettija postavio je operu na tradicionalan način u bogatu povijesnom okviru s vedutama Venecije s Canalettovih platna.

Pjevački sigurno

Na izvedbi Dva Foscarija u Mariboru slušatelj se osjeća kao da je u nekom dobrom talijanskom opernom kazalištu. Tome dojmu pridonosi nastup dvoje inozemnih gostiju velikih verdijanskih glasova, talijanske sopranistice Adriane Marfisi u ulozi Lucrezije i argentinskog baritona Giorgia Fiorenze u ulozi dužda Francesca Foscarija. Mariborski tenor Miro Solman izvrsno je otpjevao ulogu duždeva sina Jacopa Foscarija, glasovno i pjevački sigurno, kao jedno od svojih najboljih ostvarenja u posljednje vrijeme.

Za sljedeću sezonu Mariborska opera najavljuje praizvedbu opere Pjesnik i buntovnik Tomaža Svetea, premijeru Verdijeva Falstaffa s Juanom Ponsom u naslovnoj ulozi, Giordanove Fedore s Katijom Ricciarelli u naslovnoj ulozi, Brittenova Petera Grimesa, praizvedbu baleta Lacrimas Edwarda Cluga, premijeru Bajadere i balet Grk Zorba Mikisa Theodorakisa, što će na gostovanju izvesti Balet Kairske opere.

Davor Schopf