Vijenac 219

Kazalište

KAZALIŠNI GLOBUS

Mali i promišljen

KAZALIŠNI GLOBUS

Festivali su na vrhuncu, Europa je premrežena glumcima i publikom. Kazališni globus ovaj put kratko najavljuje četiri popularna i potpuno različita europska grada/festivala.

Mali i promišljen

Cividale Mittelfest u Cividaleu nastao na početku devedesetih kao odgovor na novu ujedinjenu Europu u dvanaest godina postojanja uspostavio se kao jedan od onih malih kazališnih festivala koji promišljeno istražuju zadane kazališne koncepte i znaju svoju pravu mjeru. Ovogodišnji Mittelfest, koji se održava 19-28. srpnja, pokazuje u programu sve veći pomak prema glazbenom dijelu, a u dramskom programu nudi nekoliko zanimljivosti. Ovo je jedan od rijetkih respektabilnih kazališnih festivala na kojem predstavnika obično ima i Hrvatska, ove je godine to predstava Kazališne radionice Gustl Odiseja 2001 u režiji Damira Šabana, za koju je na Festivalu glumca Edita Majić dobila nagradu. U dramskom programu naći će se i nova predstava Arpada Schillinga, mladoga mađarskog redatelja čija slava u Europi raste iz dana u dan, Buchnerov Leonce i Lena, dok će Talijani u režiji Massima Navonea prikazati Beogradsku trilogiju Biljane Srbljanović. Slovenski je predstavnik grupa Betontanc s projektom Maison des rendez-vous u kojem Matjaž Pograjc kombinira koreografska i dramska sredstva u još jednoj zanimljivoj produkciji, a još su jedna talijanska produkcija Dijalozi s Anđelom Gite Mallasz u režiji Danielea Abbada.

U Provansi najbolje?

Avignon Već nekoliko godina, barem za ljubitelje dramskog kazališta, najzanimljiviji europski kazališni festival onaj je u Avignonu. Festival koji je započeo 5, a završava 27. srpnja nudi niz svjetskih premijera kroz koje će se novi dramski tekstovi konfontirati s klasicima. Pod umjetničkim ravnateljstvom Bernarda Faivrea d’Arciera i s proračunom većim od osam miljuna eura festival nudi 37 dramskih (i plesnih) produkcija eminentnih imena europskog kazališta. Iskustvo se ovdje kombinira s mladošću pa ćemo među redateljskim imenima naći Anatolija Vasiljeva, Erica Lacascadea, Pippa Delbonoa, Krzystofa Warlikowskog, Grzegorza Jarzinu, Rodriga Garciu, Claire Lasne, Agathe Alexis... Teško je izdvojiti što je u Avignonu ove godine najzanimljivije, a adaptacija Durellova Aleksandrijskog kvarteta u režiji Stuarta Seidea, viđenje Müllerove Medeje u režiji Anatolija Vasiljeva, scenski susret Sare Kane i Warlikovskog u komadu Cleansed, Čehovljevi Platonov i Šumski demon u vizijama Lacascadea i Claire Lasne, novi projekt grupe Raffaello Sanzio tek su neke od produkcija koje ovih dana dominiraju avignonskim scenama i koje će ove godine gledati oko sto dvadeset tisuća gledatelja.

Tradicija na cijeni

Salzburg Najstariji, najtradicionalniji, najskuplji i najmanje sklon eksperimentima od svih europskih kazališnih festivala Salzburger Festspiele (27. srpnja do 31. kolovoza) i ove godine kombinira operu, koncert i dramu i ima na svojim scenama najdulje kontinuirano igranu produkciju Hofmannstahlova Svatkovića (Jedermann), koji se pred katedralom na festivalu igra još od 1920. Turrinijev novi komad Da ponte in Santa Fe, naručen od festivala, režira Claus Peymann, a ne bi li svoj dramski program ponovno vratio na nekadašnju slavu festival se konačno okreće mlađim autorima pa je u sklopu projekta Kazalište mladih redatelja La Buteovu uspješnicu Stvar je u obliku režira Falk Richter (premijera 2. kolovoza), Kraljem Edipom pozabavio se slavni mladi Litavac Oskaras Koršunovas (12. kolovoza) kojemu je ovo prva režija nekog klasičnog teksta a Genetove Paravane režira Frederic Fisbach, s premijerom 17. kolovoza. Najskuplje su ulaznice za operne izvedbe ove godine 2500 kuna, ali za konkretne dramske predstave koje spominjemo cijene su znatno popularnije, od 220-330 kuna, možda zato što se te omladinske predstave igraju u gradskom kinu.

Festivali velikih brojki

Edinburgh Kao i u Avignonu, i u škotskoj prijestolnici odvijaju se paralelno službeni Edinburgh International Festival (11-31. kolovoza) i neslužbeni Fringe Festival (6-24. kolovoza), koji se svake godine pretvara u najveće svjetsko kazališno okupljanje. Na Međunarodnom festivalu ove su godine glavne zvijezde Thomas Ostermeier s režijom teksta vrućega norveškog dramatičara, Jana Fossea, koji postaje jedan od najigranijih europskih dramatičara Djevojka na sofi i produkcija Marie Stuart Friedricha Schillera u režiji Andree Breth i produkciji bečkog Burgtheatera. Mnogo se očekuje i od Kuhinje, produkcije iz Toulousea koju potpisuju Mladen Materić i Peter Handke te Macbetha u režiji Alize Zandwijk roterdamskog kazališta Ro. Službeni festival otvorio je ove godine vrata i monodramama te graničnim kazališnim formama po uzoru na sve popularniji Fringe. A na Fringeu, kao i svake godine, kaos: dvadeset tisuća izvedbi, dvanaest tisuća sudionika, tisuću i petsto kazališnih predstava, performansea, monodrama — dnevno.

Jasen Boko

Vijenac 219

219 - 25. srpnja 2002. | Arhiva

Klikni za povratak