Lektiro, ja te volim!

Lektiro, ja te volim!

Lektira na dlanu 2, repetitorij književnosti za srednje škole, Od realizma do postmoderne, Dean Duda, Slaven Jurić, David Šporer, Andrea Zlatar, Sysprint, Zagreb, 2002.

Realizam i naturalizam

Kao što i sam naslov knjige kaže, Lektira na dlanu repetitorij je književnosti za srednje škole, a ovaj, drugi, svezak pokriva književna razdoblja od realizma do postmoderne. Prvi dio knjige je posvećen realizmu i naturalizmu, a započinje uvođenjem i objašnjavanjem pojmova realizam i naturalizam, temeljnih postavki realizma kao književnog razdoblja i naturalizma kao svojevrsne struje unutar samog realizma. Uvod se nastavlja presjekom realističkog književnog stvaralaštva u različitim europskim književnostima, između ostaloga i u Hrvatskoj. Sama djela obrađena su tako da je prvo napisana kratka biografija autora koja uključuje crtice iz autorova života, objašnjava povijesnu sredinu u kojoj je živio, autorov stil, motive i popis autorovih djela. Nakon toga slijedi sažetak fabule romana, i detaljna analiza likova, kompozicije, jezika i pripovjedača, te se ističu one osobine djela koje ga čine dijelom književnosti realizma. Od domaćih autora obrađeni su Šenoa, Gjalski, Kumičić, Kovačić, Novak, Kozarac i Kranjčević, a od stranih Stendhal, Balzac, Flaubert, Gogolj, Turgenjev, Dostojevski, Tolstoj i Zola.

Modernizam i postmodernizam

Drugi dio knjige također započinje uvodom, ovaj put uvodom u modernizam. Potom slijedi komparativna analiza razvoja poezije, proze i drame, kao i pravaca unutar književnosti. Zanimljivo je prikazana promjena poetike tradicionalnih načina umjetničkog izražavanja ili njihovo potpuno odbacivanje i nastanak novih. Taj uvod različit je od prvoga po opsegu, jer objašnjava više razdoblja koja čine epohu koja još nije gotova, pod čijom sjenom i dan-danas živimo. Izvrsna je usporedba procesa građenja realističkog i modernističkog romana, i mijena svrhe književnosti u realizmu (kritika društva) i modernizmu (umjetnost radi umjetnosti). Također možemo pratiti razvoj drame do stupnja na kojem je i danas. Nakon vrlo temeljita teorijskog pretresa dobivamo priliku praktično doživjeti modernizam analizama djela (koliko god to može biti praktično s obzirom na pretpostavku da osoba koja ovu knjigu drži u rukama ili nije pročitala lektiru ili je se ne sjeća dovoljno dobro, što se svodi na isto) i podatke o njihovim piscima. Modernizam obuhvaća neusporedivo raznolikiji i veći raspon književnih vrsta, dok je u realizmu dominantan roman, pa je tako i broj obrađenih modernističkih djela znatno veći od onog u realizmu. Tu se nalaze neka od imena u poeziji (Baudelaire, Šimić, Ujević, Poe), a njihov opus je dobro objašnjen, i s formalno-stilskog, i s književno-teoretskog aspekta. Što se romana tiče, mislim da je ova knjiga dar s neba svima koji nikad nisu uspjeli pročitati Joyceova Uliksa, jer je ovdje zaista izvrsno obrađen... Osim Joycea, ovdje ćete naći i Hemingwaya, Orwella, Pavličića, Salingera, Camusa, Bulgakova i zaista još mnoge. Na kraju priručnika nalazi se još nešto korisno: mali leksikon s definicijama nekih pojmova iz teorije književnosti, filozofije i gramatike, koje čitatelj eventualno nije razumio.

Na kraju

Lektira na dlanu 2 iznimno je koristan priručnik svakom srednjoškolcu, bilo da se priprema za maturu, prijemni ispit, ili jednostavno za sat lektire. Knjiga je vrlo pragmatično složena, tako da započinje uvodom u književno razdoblje i objašnjava zašto je književnost tog doba upravo takva, a ne drukčija. To znatno olakšava čitanje jer omogućava čitatelju bolje razumijevanje komentara. Sami komentari također su napisani i složeni tako da omogućavaju maksimalno razumijevanje i pisca (biografske bilješke iznimno su korisne jer uključuju sve sfere autorova života, pa čitatelj doživljava autora kao osobu, a ne samo kao ime na papiru) i njegova djela. Važni pojmovi tiskani su krupnijim fontom, a definicije i značenja onih kompliciranijih čitatelj će naći u leksikonu na kraju knjige. Kvaliteta priručnika leži u mnogim usporedbama nekog djela sa drugima iz istog književnog razdoblja, djelima iz ranijih i djelima iz kasnijih razdoblja, što nam pomaže da djelo o kojem čitamo bolje smjestimo u njegovo vlastito književno razdoblje.

Čini mi se da je čitanje lektire, pored rješavanja zadataka iz matematike, najgora noćna mora svakom učeniku, koliko god bile zanimljive knjige s tog popisa. Uz ovaj priručnik, ni to više ne mora biti tako strašno.

Bojan Glavašević