Vijenac 219

Maticahrvatska

Goran Ivaniš

Jedan, ali vrijedan

Dometi, znanstveno-kulturna smotra, Matica hrvatska Rijeka, gl. ur.: Darko Deković, br. 1-4, Rijeka, 2001.

Jedan, ali vrijedan

Dometi, znanstveno-kulturna smotra, Matica hrvatska Rijeka, gl. ur.: Darko Deković, br. 1-4, Rijeka, 2001.

Pogled na naslovnicu na kojoj je uz Bašćansku ploču prikazana nekolicina naslovnica knjiga koje se bave hrvatskim jezikom i jezikoslovnom kroatistikom, vizualno najavljuje temu kojoj je posvećen najveći dio jedinog prošlogodišnjeg izdanja Dometa; obilježavanje 50. obljetnice postojanja Katedre za hrvatski standardni jezik Sveučilišta u Zagrebu.

Kroatistika je sveučilišna disciplina postala sedamdesetih godina 19. stoljeća, na početku prvog hrvatskog sveučilišta novijeg doba — napominje se u Uvodnom pripomenku. Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici održanoj 5. prosinca 1949, vođenje nastave hrvatskog književnog jezika povjerilo dr. Ljudevitu Jonkeu. Ta je odluka bila podlogom na kojoj se tijekom idućih mjeseci oblikovala Katedra za hrvatski (ili srpski; hrvatsko-srpski) književni jezik, te je 5. prosinca 1999. obilježena 50. obljetnica te Katedre, koja se od 1995. zove Katedra za hrvatski standardni jezik. Na svečanosti održanoj tom prigodom govorili su Marko Samardžija o Pola stoljeća od osnutka Katedre za hrvatski književni jezik i Ivo Pranjković o svoja Tri prethodnika i učitelja. Ti govori objavljeni su u prvom dijelu Dometa. Istim povodom u Matici hrvatskoj u Zagrebu upriličen je i okrugli stol pod nazivom Hrvatski jezik na pragu 21. stoljeća, na kojem je sudjelovalo deset mladih jezikoslovaca kroatista. U nastavku Dometi donose izlaganja sudionika okruglog stola, te ih tako s povećim zakašnjenjem prezentiraju svim zainteresiranima. Zanimljivošću se, čitatelju koji nije jezikoslovac, izdvajaju radovi Dinke Anđel (Je li uljudnije biti djelatnik ili smetlar?), Krešimira Mićanovića (O upotrebi posvojnih zamjenica) te osvrt na hrvatskoglagoljsku baštinu Borisa Kuzmića (Položaj paleokroatistike između dvaju hrvatskih slavističkih kongresa (1995-1999)).

U rubrici Ocjene i prikazi Darko Deković osvrnuo se na izlaženje monografije Gradska knjižnica Rijeka: 1849. 1930. 1962. i 2000. kojom je Gradska knjižnica Rijeka označila svoje obljetnice: 150. obljetnicu osnutka Narodne čitaonice riječke (osnovane 1849) i 70. obljetnicu Gradske biblioteke Sušak (osnovane 1930). Tu je i prikaz knjige Franjevačka renesansa u Dalmaciji i Istri Stanka Josipa Škunce koji je napisao Marino Baldini. Roman Karlović autor je tri priloga: dva ogleda te ciklusa od petnaest pjesama naslovljenog Pjesma gradu.

Pri kraju Dometi objavljuju kratku, duhovitu, u dijalektu pisanu priču Jože Šurana Vlaha je vrag učinija.

Jedina ozbiljnija zamjerka koja se može uputiti redakciji Dometa jest neredovitost izlaženja.

Goran Ivaniš

Vijenac 219

219 - 25. srpnja 2002. | Arhiva

Klikni za povratak