Snaga emocija

Snaga emocija

Another Country, red. Marek Kanievska

Iznikao iz čuvena (i često izvođena) dramskog komada Juliana Mitchella, film Marek Kanievske Another Country dotiče se tri bitne postavke — hermetične rigidnosti institucionalizma (i kako to utječe na pojedinca i eventualna zastranjenja njegove psihe); zametaka marksističkih ideja; te istospolne ljubavi — pri čemu je ovom posljednjem posvećeno najviše pažnje.

Priča je to o Guy Bennetu (Rupert Everett, filmski debi), mladom Britancu iz više klase tridesetih godina prošlog stoljeća; koji zajedno s drugim dječacima pohađa konvikt, te ambiciozno pokušava zadobiti poziciju u ultimativnoj školskoj hijerarhiji — onu vladajuće elite (Gods), čime bi si otvorio put ka kasnijim mogućim diplomatskim službama. No nakon što se strastveno zaljubi u stidljivog plavokosog krhkog kolegu Jamesa Harcourta (Cary Elwes, filmski debi), postaje »obilježeni«, participant ušutkivana, neizgovorena ili šaptom prisutnoga »zločina« homoseksualnosti. Kako međutim pred tribunalom prefekata žrtvuje vlastite socijalne pretenzije da bi zaštitio ljubljenog (za razliku od Hugh Grantova Clivea Durhama u Ivoryjevu Mauriceu, primjerice, koji naslovnog junaka odbacuje zbog društvena ugleda); uskoro postaje bridak, ciničan izrugivač sistema, te nastoji subverzivno djelovati na te »nedodirljive« licemjerne autoritete, redom rigidne fašistoidne tipove (koji toleriraju skrivenu diskretnu homoseksualnost, koje su i sami praktikanti; a u javnosti proganjaju otvorene izjave gay-ljubavi) na način prihvaćanja marksizma (sa čijim ga zasadama upoznaje njegov gorljivi pristaša Tommy Judd u izvedbi Colina Firtha, također u filmskom debiju) kao svojevrsna rezignirana protesta protiv hipokrizije, te izrastanja u izdajicu vlastite zemlje i sovjetskog agenta. Pritom se film međutim ni ne trudi u terminima priče (ili barem naracijski) premostiti rupu o tome kako je uistinu deziluzionirani adolescent izrastao u ozloglašena špijuna (čak ne daje ni natuknicu o pravoj prirodi veze između Guya i Jamesa); odnosno iako pokušava paralelno prikazati homoseksualno i radikalno političko buđenje i osvještavanje pojedinca, ipak — barem ovo potonje — ostavlja nedorečenim.

Nježnost protiv brutalnosti

Film započinje kao konvencionalan britanski produkt u maniri Merchant/Ivory dvojca, s mladcima iz više klase u bijelim laganim odijelima koji igraju kriket na svježe i uredno pokošenoj manikiranoj tratini ukalupljene prirode (a istom je idiličnom idiomatikom, poput školskog pejsaža, fotografiran i prikaz Guyjeve i Jamesove romanse). Predstavljajući time ujedno i nostalgičan žal za prohujalom glamuroznom erom, ovaj je piktorializam ipak prvenstveno korišten ironično — kao kontrast zagušujućem, klaustrofobičnom elitizmu školstva čijem je brutalnom, okrutnom i nemilosrdnom ustrojstvu nježna ljubav tako ranjivo izložena; pritom otkrivajući esencijalno zapravo feudalnu prirodu toga društva (a zapravo figuracije mikrokozmosa vanjskog svijeta). Na taj način demonstrira (ali i upućuje apel) protiv striktnog formalizma koji ugnjetava slobodu spolnog razvoja, izražavanja i opredjeljenja.

Likovi su inspirirani stvarnim ličnostima, a Everettov Bennet (surogat Guy Burgessa) wildeovski je pomodan i dekadentan, oštrouman, no i raskuštrano stiliziran dandy; koji riskira, gubi i odriče se puno toga — ujedno i najsnažniji lik filma.

Zanimljiv uradak, kojeg se ne bi smjelo propustiti, no koji u Hrvatskoj nije izdan na videu, pa ga se može posuditi isključivo u videoteci British Council u Zagrebu.

Katarina Marić