KRONIKA DOGAĐAJA

U dvorani Obrtničkog doma predstavljena je knjiga poezije jedne od najmlađih suradnica Matice u Čakovcu Slađane Cvrk-Brlek Povjetarac na mjesečevoj stazi u organizaciji Matice hrvatske Čakovec. Knjiga se sastoji od dva dijela, u prvom su pjesme, uglavnom ispovjedna lirika i ljubavna poezija, dok drugi dio sadrži priče hrvatskih ratnika koje je autorica prikupljala od hrvatskih boraca s prve crte bojišnice Domovinskoga rata. O knjizi je govorio recenzent Siniša Slavinić.

Čazma

Matica hrvatska Čazma pokrenula je akciju za premještanje poprsja hrvatskoga književnika Slavka Kolara i izradu spomen-obilježja biskupu Stjepanu Baboniću, utemeljitelju Čazme. Bista Slavka Kolara smještena je ispred Zavičajnoga muzeja te je izložena čestim uništavanjima pa Matica predlaže premještanje u park ispred zgrade Gradske uprave, odnosno centra za kulturu koji nosi ime Slavka Kolara. Ta bi lokacija, po mišljenju pokretača u čazmanskoj Matici, bila primjerenija u odnosu na sadašnju, na kojoj je bista slabo vidljiva. Matica je pokrenula i izradu biste, spomenika ili nekog drugog spomen-obilježja biskupu Stjepanu Babiću, utemeljitelju Čazme. Predsjednica Matice hrvatske Čazma nada se da će Čazmanci poduprijeti Matičinu inicijativu.

Matica hrvatska Čazma i na kraju ove školske godine organizirala je susret s čazmanskim maturantima. U Gradskoj knjižnici i čitaonici s maturantima je bio pjesnik Slavko Mihalić, a Matica je maturante nagradila prigodnim knjigama.

Čitluk

U izdanju Matice hrvatske Čitluk upravo je izašla knjiga istaknutoga pastoralnog radnika, promicatelja i organizatora obnove Franjevačkog svjetovnog reda u Hercegovini, čovjeka molitve, rada, reda, primjera upornosti i franjevačke vedrine fra Kamila Milasa Radosni susreti — propovijedi za godinu »A«, »B« i »C«. Rukopise njegovih promišljanja kojima se služio za propovijedi na nedjeljnim sv. misama koje je održao osamdesetih i devedesetih godina sačuvao je u više svezaka, a na nagovor subraće i vjernika sada ih objavljuje, smatrajući da možda nisu dovršeni, ali nadajući se da će pomoći onima koji ih budu čitali. Fra Kamilo Milas svima upućuje toplu evanđeosku riječ koja poziva, opominje, osvješćuje, potiče i nadasve ohrabruje. I danas, kada navršava devedesetu godinu života fra Kamilo još pastoralno djeluje. Urednik knjige je prof. Andrija Stojić, vrijedan predsjednik čitlučke Matice, za kojega kažu da »ni fratri nisu kadri obići sve ono što Andrija može organizirati«.

Dubrovnik

25. lipnja, u prigodi 160. obljetnice postojanja Matice hrvatske, čelništvo dubrovačke Matice osvrnulo se na dosadašnje djelovanje Matice hrvatske u Dubrovniku na prosvjetiteljskoj, znanstvenoj i izdavačkoj razini, pri čemu se ni nestašica novca nije pokazala kao otežavajuća okolnost.

Matica hrvatska Dubrovnik u dvorani Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta predstavila je novi broj časopisa »Dubrovnik« pod brojem 4/2002, donoseći tematsku cjelinu posvećenu velikome hrvatskom političaru Franu Supilu uz 130. obljetnicu njegova rođenja. Blok o Franu Supilu donosi radove o njemu koje su na znanstvenom kolokviju, organiziranu na samu 130. obljetnicu rođenja, iznijeli Stjepo Obad, Vlaho Benković, predsjednik Matice hrvatske Dubrovnik, akademik Luko Paljetak i dr. Stjepan Čosić. U Supilovu rodnom Cavtatu postavljena je spomen-ploča i otkriven spomenik.

Đakovo

27. i 28. lipnja Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, važna kulturna manifestacija, peti se put održala u Đ akovu u organizaciji Matice hrvatske Đ akovo. Đ akovački susreti održani su uoči Đ akovačkih vezova, ali su ove godine protekli u sjeni nedolaska Tonka Maroevića, Branimira Donata, Velimira Viskovića, Igora Mandića, čak i prošlogodišnjega laureata Zdravka Zime, koji je trebao održati uvodno izlaganje za okrugli stol o kritičarskom djelu Julija Benešića. Peti put dodijeljena je nagrada Julija Benešića, ove godine Mirku Tomasoviću, za knjigu kritika Marulološke rasprave kao i povelja uspješnosti kritičaru s područja Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema, ovaj put Đ akovčaninu Mirku Ćuriću za njegove kritike Strategija sjećanja i zaborava. Peti, jubilarni Susreti prvoga dana održani su u Đ akovu u maloj Gradskoj vijećnici, a drugi dan preselili su u Osijek, gdje se u povodu stogodišnjice rođenja Dobriše Cesarića otkrila prigodna spomen-ploča.

Kutina — Popovača

Matica hrvatska Kutina i njezina podružnica u Popovači u drugoj polovici lipnja iznimno su bogatim sadržajima obilježile 160. obljetnicu Matice hrvatske i 32. godišnjicu osnutka kutinskog ogranka, u kojoj su nositelji programa, izvođači i predavači bili njezini članovi. Počelo je 19. lipnja s Izbornom skupštinom podružnice MH u Popovači, koncertom šansonijera Ivice Percla, te dokumentarnom izložbom MH i njezinih davnih izdanja sakupljenih u Moslavini. Izložbu je osmislila Marija Bilić Prcić. Za predsjednika je ponovo izabran Dražen Kovačević, ovogodišnji dobitnik Godišnje nagrade Općine Popovača i kao urednik za knjigu Iz forenzičke psihijatrije (naklada MH Kutina i Ceresa) s Tijom Žarković Palijan dobitnik Srebrne povelje predsjednika Matice hrvatske.

U moslavačkom selu Gornja Jelenska 24. lipnja Matica hrvatska utemeljila je Zavičajni teatar Ive Serdara. Na velikana hrvatskog glumišta Ivu Serdara (1933-1985) podsjetio je njegov vršnjak i sumještanin Ivica Pajer, koji sada živi u seoskoj idili Gornje Jelenske, a ovogodišnji je dobitnik Nagrade za životno djelo Općine Popovača. U svom govoru u dvorištu glumčeva djetinjstva i u nazočnosti njegove supruge Božene podsjetio je i na zajednički pokušaj da s Ivom Serdarom 1971. utemelji pododbor Matice hrvatske u Gornjoj Jelenskoj.

Na središnjoj priredbi 26. lipnja u Kutini (spomen na utemeljenje ogranka 1971) predsjednik tamošnje udruge Ante Juretić darovao je iz Matičine biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti knjige za čak četrdeset i šest učenika Srednje škole Tina Ujevića i Tehničke škole oslobođenih polaganja završnog ispita. Zahvalnost Matici izrekli su kutinski dogradonačelnik Željko Uzel i Jakov Novokmet, ravnatelj Srednje škole Tina Ujevića. O razvoju srednjoškolskog obrazovanja u Kutini govorio je povjesničar dr. Franko Mirošević, svojedobno i direktor Gimnazije. Za jesen je najavljen i izlazak iz tiska monografije o Kutini, u čijem će sadržaju sudjelovati i osamsto građana Kutine zahvaljujući opsežnoj anketi koju o temi identiteta kutinskoga kraja upravo provodi Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. Svečanost su pratile izložba kutinskog slikara Ivice Bilandžića te gitaristički nastup Ivane Tucaković, najmlađe članice Matice u tom gradu i nedavne pobjednice na međunarodnom gitarističkom natjecanju. Predavanjem arheologinje Ane Bobovec kutinska Matica 27. lipnja upozorila je na arheološke ostatke Repušnice, jednog od najvećih moslavačkih sela, koji sežu u 1. i 2. stoljeće poslije Krista. Nalazišta su na tragu sve uvjerljivije pretpostavke da su od Siska do Pakraca u doba Rimskog Carstva postojala razvijena naselja, među njima sasvim je moguće i razvijena antička Kutina, tada zvana Varianis. Ekološki i turistički o Repušnici, posebno uz život na rubu Parka prirode Lonjsko polje, govorio je Vladimir Ilijaš, direktor Turističke zajednice grada Kutine.

Nin

27. lipnja u organizaciji Matice hrvatske Nin otvorena je u ninskoj galeriji Višeslav izložba slika (ulja na platnu) autora Nevenka Žunića, rječkog slikara iz Vinjerca. O stvaralaštvu Nevenka Žunića govorio je kritičar i pisac Miljenko Mandžo.

Novi Marof

U prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice otvorena je u suradnji s varaždinskim Gradskim muzejom izložba fotografija Utvrda Paka — kamenje progovara. Riječ je o fotografijama koje su nastale prošle godine, kada je otkrivena utvrda na visoravni šuma u Paki. Prema sadašnjim nalazima, utvrda potječe iz 13. stoljeća. Ulomci dosad prikupljena keramičkog posuđa pripadaju vremenu između 13. i 15. stoljeća. Nalazište je stavljeno pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture, a potkraj srpnja predavanje o nalazištu održat će se u prostorijama Matice hrvatske Novi Marof.

Novska

13. lipnja pod pokroviteljstvom grada Novske u organizaciji Matice hrvatske Novska okruglim stolom Tematska suvremenost knjižvenoga djela Slavka Batušića počeli su drugi po redu Dani Luke Ilića Oriovčanina i Matice hrvatske, koji su trajali do 28. lipnja. Stručni skup bio je posvećen stotoj obljetnici rođenja književnika, likovnog povjesničara i kritičara Slavka Batušića, rođena 2. lipnja 1902. u Novskoj. U radu su sudjelovali mr. Duško Lončar te profesori Olgica Suknjaić, Mirjana Lončar i Franjo Horvat.

Opatija

U prepunom prostoru opatijske Ville Angioline u izdanju Matice hrvatske Opatija i uz financijsku potporu Grada Opatije predstavljena je knjiga Antuna Onsea Progon onih koji drugačije misle. O knjizi su govorili Željko Bartulović s Pravnog fakulteta u Rijeci, Franjo Butorac, direktor izdavačke kuće Adamić, Mirjana Martić iz Matice hrvatske Opatija i sam autor, koji je istaknuo da je knjiga namijenjena modernom čitatelju kojem je zvanje vezano uz društvene pojavnosti jer s temom koja je stara koliko i čovječanstvo uspješno korespondira sa sadašnjošću, a daje povijesnu retrospektivu progona od antičkih vremena do početka kršćanstva. Autor navodi kako mu je motiv za pisanje knjige bio Domovinski rat, koji je temu progona stavio u prvi plan. Ova knjiga prva je u nizu knjiga koje će biti obuhvaćene u ediciji Biblioteka Europa a koja će progovoriti o udjelu liburnijskih autora u stvaranju europske kulture. Ulomke iz knjige kazivao je Nenad Šegvić, prvak drame HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke.

Osijek

26. lipnja na osječkom Donjogradskom groblju zauvijek je ispraćena višegodišnja predsjednica Nadzornoga odbora Matice hrvatske i članica Matice hrvatske Osijek mr. sc. Vesna Burić-Firinger. Na pokopu je govorio Josip Bratulić, predsjednik Matice hrvatske, a u Matičinim prostorijama održana je komemorativna sjednica na kojoj je počast za njezin dugogodišnji i vrijedan prinos umjetnosti i kulturi grada Osijeka ubrojnim projektima i znanstvenim skupovima odao Stanislav Marijanović, predsjednik osječke Matice, o stručnom i znanstvenom radu Vesne Burić-Firinger govorio je Mladen Radić. Prerana smrt Vesne Burić-Firinger veliki je gubitak za Maticu hrvatsku, Muzej Slavonije i grad Osijek, grad u kojem je kao vrstan stručnjak i znanstvenik djelovala.

28. lipnja Matica hrvatska Osijek i Društvo hrvatskih književnika — ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, organizirali su jubilarni program posvećen hrvatskom pjesniku Dobriši Cesariću u povodu stogodišnjice njegova rođenja. Dr. Stanislav Marijanović, predsjednik Matice hrvatske Osijek, istaknuo je kako je Cesarić u Osijeku živio od 1905. do 1916. te je upravo u tom gradu napisao svoje prve stihove, pa stoga ne čudi što se brojne njegove pjesme odnose na Osijek i Slavoniju. Glumica Vlasta Ramljak u spomen na pjesnika pročitala je okupljenima njegovu pjesmu Pjesma o mrtvom pjesniku. Spomen-ploču, rad osječkog akademskog kipara Marijana Sušca, otkrio je na kući Dobriše Cesarića u Strossmayerovoj ulici broj 54 Stanislav Marijanović, naglasivši usput kako je to prva spomen-ploča koju postavlja Matica hrvatska Osijek, a dr. Lana Derkać postavila je spomen-vijenac. U sklopu jubilarnoga programa u osječkom HNK mladi laureati drenovačkih pjesničkih susreta održali su i poetski nastup U kraju mojih mladih dana, uz gostovanje sudionika 5. đakovačkih susreta hrvatskih književnih kriitčara. Prigodno izlaganje o Cesariću održao je akademik Ante Stamać.

Senj

U Senju je održan VI. znanstveno stručni simpozij hrvatskih grafičara Blaž Baromićčiji su organizatori bili Matica hrvatska Senj i Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu simpozija provedeno je ocjenjivanje radova grafičara prispjelih na natječaj Blaž Baromićuz dodjelu nagrada u kategorijama knjiga najviših zahtjeva, knjiga viših zahtjeva i ostalih, zatim brošura, kataloga, revija i ambalaže. Glavnu nagradu Blaž Baromićdobio je Grafički zavod Hrvatske, a u kategoriji knjiga — koje udovoljavaju najvišim tehnološkim i dizajnerskim standardima najboljom je proglašena Katalog izložbe Omera Mujadžića, koju je tiskao Tisak Trebotić 2001. Zlatnu diplomu u kategoriji knjiga dobili su Glagoljski fragmenti u ruskoj nacionalnoj biblioteci autora Ivana Kerečića, a tiskao ju je Tisak Trebotić, 2001. U kategoriji ostalih knjiga zlatnu diplomu dobio je rad Hrvoja Matkovića Mala ilustrirana povijest Hrvatske. Posljednjegadana simpozija Matica hrvatska Senj, pod vodstvom predsjednika Ante Vrhovca, organizirala je za sudionike simpozija izlet u Kosinj.

Slatina

Obilježavajući 31. godišnjicu djelovanja Matica hrvatska u Slatini na čelu s predsjednicom Danicom Krehula organizirala je četvrti koncert mladih slatinskih glazbenika. Riječ je o humanitarnoj akciji koju Matica u Slatini provodi već četvrtu godinu, naime, novac od prodaje ulaznica namijenjen je kupnji glasovira. U programu su sudjelovali i učenici s područnog odjela virovitičke Osnovne glazbene škole Jan Vlashimsky te Srednje glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka, Nino Mirković iz Lovrana i Pavao Markovac iz Zagreba, te zagrebačke Muzičke akademije. Nastupilo je dvadesetak mladih umjetnika.

Trogir

U izdanju Matice hrvatske Trogir izišla je knjiga za djecu i mladež Začarano ljeto Dunje Kalilić, Split 2002. Dunja Kalilić trogirskih je korijena, pa ne začuđuje njezina želja da Matica hrvatska Trogir bude izdavač knjige. Nakon završene osnovne škole odlazi na školovanje najprije u Split, a potom u Zagreb te u SAD u Cleveland. Na Floridi, u Key Westu, gradu umjetnika, književnika, turističkom centru, sazrijeva i uči da bi se potom s obitelji preko Italije vratila u Domovinu u Split, gdje nastavlja živjeti i raditi. Baveći se devedesetih humanitarnim radom, neko vrijeme uređuje biblioteku Meritum za pomoć mladim talentima. Veliki je raspon njezina zanimanja, od slikarstva, publicistike i putopisa do proze. Svim tim provlači se njezina ljubav prema domu, zavičaju i domovini, a posebno prema djeci. Autorica se približava mladim ljudima u želji da im bude dostupno ono o čemu piše. Bilo da je riječ o odabranom rječniku ili pak o odabranoj temi. Na predstavljanju knjige predsjednica Matice hrvatske Trogir Fani Celio Cega podvukla je kako sve ono što Dunja Kalilić napiše čitaju s velikim zanimanjem i djeca i mladi, a i stariji prisjećajući se svojega djetinjstva.

Valpovo

28. lipnja predstavljen je sedmi broj Valpovačkog godišnjaka u izdanju Matice hrvatske Valpovo u okviru programa 34. smotre amaterskog kulturnog stvaralaštva Ljeto valpovačko. Valpovački godišnjak predstavili su Petar Lagator, predsjednik Matice Valpovo i prof. Mila Bungić, te autori članka Christina Varžić, Vilko Čuržik i Stjepan Najman. Na 208 strana Godišnjak donosi 28 članaka 19 autora razvrstanih u devet rubrika. Valpovački godišnjak već sedmu godinu prati događanja u Valpovu i Valpovštini te piše o prebogatoj povijesti kraja bilježeći i naoko manje važne trenutke svakodnevnog života. Sve te godine Valpovački godišnjak ispisuju brojni suradnici (do ovoga broja bilo ih je više od sedamdeset) amateri kao i priznati stručnjaci na svojim područjima bez ikakve novčane naknade. Na kraju predstavljanja nazočni su upoznati s novinom u radu MH Valpovo, naime, od tog trenutka Matica u Valpovu ima svoju internetsku stranicu koju je kreirao Dragan Francuz, a na kojoj se mogu naći razni podaci o udruzi.

Varaždin

6. lipnja u organizaciji Matice hrvatske Varaždin i Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović predstavljen je znanstveni zbornik o književnom povjesničaru, filologu i etnologu Ivanu Milčetiću (1853-1921). Urednik zbornika je prof. dr. Tihomil Maštrović, a u studijskoj čitaonici o Milčetićevu djelu govorili su akademik Miroslav Šicel i akademik Dubravko Jelčić. Šicel je posebno istaknuo da je Milčetić bio most između Jagićeve stare filološke struje s početka 19. stoljeća i pozitivističke književne historiografije s početka 20. stoljeća koju je predvodio Branko Vodnik.

Varaždinske Toplice

30. svibnja u organizaciji ogranka Matice hrvatske Varaždinske Toplice održan je u povodu Dana Hrvatskoga sabora i rođendana Ivana Kukuljevića Sakcinskog komemorativni skup uz grob Antuna Kukuljevića Sakcinskog na kojem su evocirane zasluge Kukuljevića-Sakcinskih u saborskoj parlamentarnoj borbi za hrvatska državna i narodnosna prava. U programu su sudjelovali predsjednica Matice hrvatske Varaždinske Toplice Božena Filipan uz predstavnike ogranka, učenici i djelatnici OŠAntun i Ivan Kukuljević i msgr. Valentin Bogadi.

8. svibnja u Državnom arhivu Varaždina održana je u povodu Tjedna arhiva dokumentarna izložba Varaždinske Toplice — Varaždin, 820 godina u svjetlu arhivskih izvora u organizaciji Matice hrvatske Varaždinske Toplice i Državnog arhiva u Varaždinu. Izložba je popraćena katalogom u kojem su autori Božena Filipan i Damir Hrelja prikazali izbor iz izvorne dokumentacije o razvoju topličkog veleposjeda Zagrebačkog kaptola i Slobodnoga kraljevskog grada Varaždina te njihove posjedovne odnose i posebno, položaj i ulogu tih gradskih područja u Varaždinskom generalatu, a kataloški je popis izradila Karmen Levanić. Na omotu su objavljeni snimci kraljevskih povelja Bele III. iz 1181. i Andrije II. iz 1209. godine, a u katalogu su još i proširene sajamske povlastice kralja Ferdinanda II. trgovištu Toplica i kralja Sigismunda gradu Varaždinu. Osnovne dokumente objavit će ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice u posebnoj knjizi tako da svaki faksimil izvornika prati latinski transkript i hrvatski prijevod. Na otvaranju je ukazano na povijesnu povezanost dvaju gradova koja obvezuje i na suradnju u stvaranju povoljnih uvjeta za njihov gospodarski i kulturni razvoj.

Vinkovci

Novi broj Godišnjaka Matice hrvatske Vinkovci za 2001. godinu, devetnaesti po redu, predstavljen je na promociji u Matičinim prostorijama u Vinkovcima. Godišnjak, uz izvješće o radu Matice u 2001. donosi društvene teme, kao i teme iz područja književnosti, povijesti, etnologije i kronike društvenih i likovnih događaja u Vinkovcima. Godišnjak su predstavili dr. sc. Tomislav Talanga, mr. sc. Ružica Pšihistal i predsjednik Matice dr. sc. Dražen Švagelj, a u kulturnom dijelu programa sudjelovale su učenice vinkovačke Gimnazije koje su čitale pjesme lani preminulog pjesnika Nikole Jukića.

U Galeriji Matice hrvatske Slavonija sveta zemlja Hrvatska od 17. do 30. lipnja otvorena je izložba fotografija Slike s francuskog Mediterana Darka Merca, koji posjetioce odvodi u francusku provinciju i vješto priča svoju priču ispisanu svjetlom i sjenom.

U okviru niza koncerata pod naslovom Vinkovačka glazbena scena u organizaciji vinkovačke Matice održan je u Crkvi sv. Vinka Pallottija koncert Renate Gavrić pod nazivom Gitarski recital. Na prvom samostalnom nastupu u rodnom gradu Renata Gavrić izvela je djela J. S. Bacha, Dowlanda, Gallilea, Carcasija, Villa-Lobosa, Torrege.

Zadar

U izdanju Matice hrvatske Zadar iz tiska je izišao Rječnik govora mjesta Kukljica, autora Tomislava Maričića Kukljičanina. U Rječniku su abecednim redom dana objašnjenja čakavskih riječi i izraza specifičnih za mjesto Kukljica na otoku Ugljanu te objašnjenja uobičajenih kratica. Urednik Rječnika je Šime Batović.

Izašao je novi broj časopisa za kulturu, znanost i umjetnost »Zadarska smotra«, MH Zadar, godina L, br. 3-4, 2001, koji je posvećen Marku Maruliću — Izbor iz latinskih djela, O 500. obljetnici nastanka Judite, predgovor je napisao, izabrao i preveo Branimir Glavičić.

Zadar — Povjereništvo Benkovac

U Domu hrvatske vojske u organizaciji Matice hrvatske Zadar-Povjereništvo Benkovac održano je predavanje Hrvatski grb od prvih pisanih tragova do danas. Predavač prof. Ivan Mijić iz Benkovca održao je prvo predavanje nakon Domovinskoga rata koje je održano u ime Povjereništva Matice hrvatske Benkovac i koje je održao predavač s područja Benkovca. Prof. Mijić nazočnima je približio povijesni put hrvatskoga grba s bijelim i crvenim poljima, koji je od najstarijih vremena simbol hrvatske državnosti, osvrnuo se na legendu o pobjedi u šahu u 10. stoljeću hrvatskoga kralja Stjepana Držislava nad mletačkim duždom Petrom II. Osreolom, kojom je Držislav vratio sebi slobodu te u znak toga uzeo za hrvatski državni grb šahovska polja. Nazočni su postavljali brojna pitanja, što govori da je predavanje bilo iznimno zanimljivo.

Zadar — Povjereništvo Obrovac

27. lipnja u organizaciji Matice hrvatske Zadar i povjereništva Obrovac u prostoru franjevačkoga samostana Blažene Djevice Marije Bezgrešne u Karinu održan je znanstveni skup Karinski slučaj 1971. godine u povodu 30. obljetnice povijesnoga događaja kada je skupina milicajaca isprovocirala napad na ljude u crkvenoj procesiji, koji se pretvorio u sveopću tučnjavu u kojoj je ubijen Branko Perica iz Kruševa. karinski slučaj iskorišten je kao prilika za analizu političkih i društvenih događanja na zadarskom i širem hrvatskom području u kontekstu hrvatskoga proljeća, odnosno tadašnjih sve napetijih nacionalnih odnosa u bivšoj državi. Skup je dobrodošlicom i molitvom otvorio fra Frane Samodol, gvardijan karinskoga samostana, prof. dr. Šime Batović, predsjednik zadarske Matice, govorio je o ulozi samostana tijekom stoljeća, Davor Aras, predsjednik Gradskoga vijeća Zadar istaknuo je da je karinski slučaj bio jedan od stožernih trenutaka u budućem stvaranju Hrvatske države, a prof. dr. Stijepo Obad, predsjednik Matice hrvatske Zadar 1971. godine ukazao je da karinski slučaj nije slučajan, nego da je riječ o kulminaciji netrpeljivosti većinskoga srpskoga stanovništva karinskoga kraja prema bilo kakvu iskazivanju hrvatskoga identiteta. Petnaestminutna predavanja održali su i Ljuban Burčul, Josip Soldo, Stanko Bačić, Frane Samodol, Ivana Anzulović, Tomislav Marijan Bilosnić, Joja Ricov, Hrvoje Šošić, sestra ubijenoga Branka Perice i drugi.

Nakon predavanja otkrivena je spomen-ploča Branku Perici u Kruševu.

A. Č.-K.