Igor Zidić novi predsjednik Matice hrvatske

Igor Zidić novi predsjednik Matice hrvatske

Iz govora predsjednika Matice hrvatske Josipa Bratulića i izvješća glavnoga tajnika Stjepana Damjanovića na ovogodišnjoj glavnoj skupštini može se izvući samo jedan zaključak — i danas, 160 godina nakon svog osnutka, Matica hrvatska najaktivnija je i najplodnija kulturna udruga hrvatskog naroda, koja svoju vrijednost i smisao postojanja ne nalazi samo u bogatoj tradiciji, staroj slavi i zaslugama za nacionalnu i kulturnu svijest hrvatskog naroda nego na živom i raznolikom svakodnevnom kulturnom djelovanju u Zagrebu i svim dijelovima Hrvatske i svijeta gdje postoje i djeluju njezini odjeli, ogranci i članovi i gdje se čitaju njezine brojne knjige, novine i časopisi

U svojih 160 godina Matica hrvatska često je bila na udaru raznih protivnika koji su se koristili svim načinima da bi joj naškodili. I danas smo svjedoci brojnih medijskih napada na nju, a u posljednjem od njih postavilo se i pitanje: »Kakve koristi ima hrvatska kultura od institucije kao što je Matica hrvatska?« Dakako, takvo pitanje može postaviti samo netko tko doista ne zna (ili, što je mnogo vjerojatnije) ne želi znati što Matica hrvatska radi, od nakladničke djelatnosti same Matice, NZMH i njezinih udruga koja rezultira stotinama knjiga godišnje, preko njezinih novina i časopisa (»Vijenac«, »Kolo«, »Hrvatska revija« i »Prirodoslovlje«), predavanja, skupova i izložbi u organizaciji njezinih odjela i galerije do aktivnosti više od stotinu njezinih udruga u inozemstvu. Iz govora predsjednika Matice hrvatske Josipa Bratulića i izvješća glavnoga tajnika Stjepana Damjanovića na ovogodišnjoj glavnoj skupštini može se izvući samo jedan zaključak — i danas, 160 godina nakon osnutka, Matica hrvatska najaktivnija je i najplodnija kulturna institucija hrvatskog naroda, koja vrijednost i smisao postojanja ne nalazi samo u bogatoj tradiciji, staroj slavi i zaslugama za nacionalnu i kulturnu svijest hrvatskog naroda nego na živom i raznolikom svakodnevnom kulturnom djelovanju u Zagrebu i svim dijelovima Hrvatske i svijeta gdje postoje i djeluju njezini članovi i gdje se čitaju njezine brojne knjige, novine i časopisi.

Kako bi ubuduće ovakvo »neznanje« novinara izgubilo i najmanje opravdanje, ovim tekstom između ostalog želimo hrvatskoj javnosti dati uvid u neke najznačajnije aktivnosti Matice hrvatske koje je glavni tajnik naveo u svom izvješću, a koje su u medijskim izvješćima s ove skupštine uglavnom zanemarene i koje najzornije svjedoče o ulozi Matice hrvatske u hrvatskoj kulturi danas.

113 knjiga u dvije godine

U sklopu redovitog nakladništva koje uređuje Jelena Hekman od lipnja 2000. do lipnja 2002. Matica hrvatska objavila je čak 75 vrijednih naslova u svojih 19 profiliranih biblioteka. Dvanaest Matičinih izdanja dobilo je ukupno četrnaest uglednih nagrada.

U biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti (urednik Vlatko Pavletić) od lipnja 2000. do travnja 2002. u Stoljećima objavljeno je osam vrijednih izdanja, za tisak je pripremljeno još šest knjiga.

Nakladni zavod Matice hrvatske objavio je trideset naslova, a tri su postigla vrlo zapažen uspjeh i bila u vrhu čitanosti (među kojima i Brešanove knjige Pukotine i Astaroth.

»Vijenac« (glavni urednik Ivica Matičević) nakon duge tradicije crno-bijeloga tiska uveo je šesnaest stranica u boji, čime se dobio vizualno atraktivniji izgled i kvalitetniji prikaz kulturnih događanja. Moderniziranje se očituje i u uvođenju nove rubrike Multimedija. Vijenac je dobio i osam inozemnih dopisnika (Rim, Amsterdam, Köln, Beč, Perth, New York, London). Više od šezdeset suradnika prati sva područja umjetnosti u Hrvatskoj i njezinu europskom okruženju. »Vijenac« je nedvojbeno i u sadržajnom i u likovnom smislu prvak hrvatskoga kulturnoga novinstva.

Utrostručen broj pretplatnika Vijenca

Sve te promjene i inovacije pozitivno su se odrazile na broj pretplatnika. Suprotno tvrdnjama iznesenim u nekim medijima (koji citiraju izvješće koje se odnosi na 1998. i 1999. godinu), broj pretplatnika vrlo je visok. Godine 1998, dok je glavna urednica »Vijenca« bila Andrea Zlatar, broj pretplatnika Vijenca kretao se od 1229 do 1310 primjeraka, za vrijeme Mladena Kuzmanovića (uprkos teškoćama građenja nove redakcije od temelja i pokretanja konkurentskog glasila pod vodstvom bivše glavne urednice) on je došao na 2598, dok je na dan zaključenja ovog broja »Vijenac« imao čak 3352 pretplatnika, a taj broj u stalnu je porastu.

Časopis »Kolo« (glavni urednik Vlaho Bogišić) je izlazio redovita četiri broja u četiri sveska, za svako godište, s opsegom od 1800-2000 stranica po godištu, odnosno više od 5000 kartica raznovrsne znanstvene, književne i publicističke građe. Uz redovite cjeline ogleda, književnosti, memorabilija, dnevnika, kronika, kritika i povremenih autorskih cjelina, časopis je objavio zasebne, priređene tematske sklopove o Suvremenoj ukrajinskoj priči, Libretu, Walesu, Humanizmu i desnici, Kačiću, Madrigalu, Konzerviranju i restauriranju, Ženskom pismu, Internetu, Suvremenom američkom i Suvremenom poljskom feljtonu.

Novi glavni urednik »Hrvatske revije« Mladen Klemenčić predložio je novu koncepciju uređivanja časopisa i njegova likovno-grafičkoga preoblikovanja, koja je i prihvaćena. Za prvo godište treći tečaj »Hrvatske revije« izašao je u tri sveska (1, 2, 3-4) s ukupno oko tisuću rukopisnih kartica teksta i 380 različitih ilustracija (fotografija, crteža, zemljovida). U travnju 2002. objavljen je prvi broj drugoga godišta, a neposredno nakon skupštine i drugi broj. Do kraja godine planiraju se još dva broja (br. 3 u rujnu, br. 4 potkraj godine). Uredništvo je nedvojbeno uspjelo predstaviti autentične i međunarodno relevantne hrvatske kulturne i znanstvene sadržaje, a s druge strane hrvatskim čitateljima posredovalo primjerene prikaze relevantnih svjetskih pojava. Rad odjela u Središnjici uskladio je Krešimir Blažević.

U Matici hrvatskoj trenutno djeluje osamnaest odjela koji su organizirali brojna predavanja i znanstvene skupove. Vrlo su zapaženi znanstveni skupovi Odjela za filozofiju: Nietzscheovo nasljeđe (studeni 2000) i Aristotel i aristotelizam (studeni 2001). Planiraju se skupovi o temi Niko Vito Gučetići renesansna misao (rujan 2002) i Ideja sveučilišta (studeni 2002). Održani su i znanstveni skupovi Odjela za sociologiju Novi pravci u suvremenoj sociologiji (tridesetak predavača, listopad 2001), Odjela za prirodoslovlje i matematiku Hrvatski prirodoslovci (2 skupa) i Odjela za kazalište i film: Kazalište i televizija (studeni 2001), Suodnos društvene zbilje i kazališnih drama u drugoj polovici 20. stoljeća (veljača 2002).

U Matičinim prostorijama uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića održana je utemeljiteljska skupština Instituta Vlado Gotovac, a skupina studenata utemeljila je 6. lipnja 2002. Studentski klub Matice hrvatske.

Galeriju je vodio Vanja Babić, a prihvaćena je izlagačka koncepcija po kojoj treba dati priliku svim likovnim medijima i disciplinama te posebno afirmirati umjetnike mlađega i srednjega naraštaja.

U 2001. održane su tri skupne izložbe (Gastarbeit, Tranzit, Ženska soba — ženski pogled) i šest samostalnih (Hamo Čavrk, Koraljka Kovač, Vladimir Bašić, Radovan Matijek, Davor Preis, Duška Boban). U 2002. održana je jedna skupna izložba i šest samostalnih (Zdravko Arnold, Paulina Jazvić, Nikola Vučković, Žarko Bašić, Jadranka Ivaniš, Danijela Ratkajec Pedišić). Planira se još šest izložbi do kraja godine.

Na Matičinoj internetskoj stranici (urednik Boško Pešić) svakodnevno su ažurirane vijesti o događajima u Matici i sređivane baze podataka o njima te postavljana nova Matičina izdanja, »Vijenac«, »Kolo« i »Hrvatska revija«. Omogućena je on-line kupnja Matičinih knjiga i zahtjev za učlanjenje putem Interneta. Uskoro će se moći pratiti događaji u ograncima Matice hrvatske. Matičine stranice mjesečno posjeti prosječno tisuću i petsto pretražitelja.

Udruge su nastavile znatnu izdavačku djelatnost. One izdaju velik broj časopisa; neki među njima nacionalnoga su, neki pokrajinskoga, a neki mjesnoga značenja, ali svaki ima svoju kulturnu misiju (»Hrvatski sjever« — Čakovec, »Vrela« — Daruvar, »Dubrovnik«, »Matica glinska«, »Lička revija« — Gospić, »Svjetlo« — Karlovac, »Novski litopis« — Novigrad, »Književna revija« — Osijek, »Podstranski list«, »Pokupska panorama«, »Dometi« — Rijeka, »Rovinjski obzori«, »Cetinska vrila« — Sinj, »Riječi« — Sisak, »Vartal« — Trogir, »Brodski pogledi«, »Hrvatska zora« — Vis, »Zadarska revija«). U Subotici izlazi »Klasje naših ravni«, a u Bosni i Hercegovini »Motrišta« (Mostar), »Hrvatska misao« (Sarajevo), »Krijesnica« (Zenica) i »Cvitak« (Čitluk). Pojava »Cvitka« i njegova uspješna misija među djecom u Bosni i Hercegovini jedan je od većih uspjeha u ovom mandatnom razdoblju. Neke udruge objavljuju vrijedne godišnjake i zbornike (Buje, Gradiška, Našice, Petrinja, Slavonski Brod, skupina ogranaka iz Istre, Valpovo, Vinkovci i Zaprešić).

140 izdanja udruga

Udruge u Republici Hrvatskoj izdale oko 120 naslova, a one u Bosni i Hercegovini dvadesetak.

U ovom razdoblju utemeljene su nove udruge u Tuzli (2001), Mrkoplju (2001), Podstrani (2002), Fažani (2002) i Pečuhu, a priprema se osnivanje još desetak. Obnovljene su udruge u Korčuli, Drnišu i Belišću.

I u 2001. i u 2002. Matica je organizirala brojna predavanja u povodu Dana hrvatskoga jezika. Predavači su bili ugledni hrvatski jezikoslovci. Središnjica i udruge zajednički su organizirale brojne književne večeri, promocije knjiga i časopisa, izložbe Matičinih izdanja te stručne i znanstvene skupove. S ograncima Matice hrvatske u inozemstvu održalo se nekoliko susreta, na kojima su bila predstavljena vrijedna izdanja Matice hrvatske i ostalih izdavača. Bolja suradnja udruga i »Vijenca« očituje se u redovitoj kronologiji događaja u udrugama i u češćim napisima o događajima koje organiziraju udruge.

Matica hrvatska stabilna je ustanova koja ostvaruje hvale vrijedne rezultate u ostvarivanju ambicioznoga programa. Njezina je izdavačka djelatnost ozbiljna, njezina predavanja tijekom godine posjećuju tisuće ljudi, njezine su udruge u svojim mjestima kadšto jedini, kadšto vrlo važan pokretač kulturnih zbivanja.

Glavni je tajnik sažeo svoja zapažanja i prijedloge: ustrajati na učvršćenju Matičine organizacije, jasno definirati odnos MH-Nakladni zavod, jasnije odrediti izdavačku politiku i poticati stvaranje kapitalnih djela i djela koja su nacionalnoj kulturi nužna makar i nisu tržišno konkurentna, a za što bi trebalo tražiti državnu potporu.

Gospodarski tajnik Vedran Šošić brojkama je predočio financijsku sliku dvogodišnjeg poslovanja, naglasivši da se sredstva od strane države iz godine u godinu smanjuju, te da su znatno porasli prihodi od članarine.

Raspravu o izvješćima otvorio je potpredsjednik MH Vlaho Bogišić. Osvrnuvši se na povijesno značenje MH kao kulturne i nacionalne ustanove, istaknuo je da bi tu zasadu i duh trebalo trajno zadržati, ujedno ustanoviti nova pravila djelovanja u skladu sa suvremenim izazovima te razgranati mrežu knjižara za izdanja MH. Takvo djelovanje zasigurno bi po Bogišiću pridonijelo otklanjanju sve češćeg stigmatiziranja Matice kao konzervativne ustanove.

U raspravama koje su uslijedile uključili su se, među ostalima, Ive Mažuran, Miljenko Foretić, Vlaho Benković, Renata Husinec i Stjepan Sučić koji su apostrofirali više problema koji tište Maticu kao središnju kulturnu ustanovu hrvatskoga naroda: problem jedinstva Matice, njezina horizontalna i vertikalna povezanost, udruga u Splitu koja ne želi biti dijelom jedinstvene MH, neregulirani odnosi MH-Nakladni zavod, neprimjeren marketing izdanja, problemi tiskanja i distribucije, visina članarine i prihodi, određivanje posebnog statusa MH, pa i zakonom, zatim kvaliteta časopisa i izdanja te otvaranje prostora mlađim suradnicima i novinarima, a Renata Husinec je predložila povezivanje svih ogranaka jedinstvenim informacijskim sustavom, organiziranje putujućih izložbi u sklopu djelovanja Galerije, te u okviru glazbenog odjela predstavljanje cjelogodišnjeg programa koncerata na jednom plakatu.

Podsjetivši na neprijepornu ulogu MH u hrvatskom društvu, njezin se potpredsjednik Stjepan Sučić posebno usredotočio na mlade. Smatra da bi darovana knjiga mladima bila porukom da ne zaborave nacionalne velikane i nacionalnu prošlost kako bi odgovorno mogli graditi bolju sadašnjost i budućnost. Stoga je zatražio da se na Trgu bana Jelačića nađe mjesta za knjižaru Matice hrvatske.

Pravila Matice hrvatske, kojima se uređuje Matičino unutarnje ustrojstvo, prošla su proceduru rasprave i usvajanje amandmana (rad s mladima i organizacijski oblik toga rada, slobodno djelovanje ogranaka i pojedinaca, utvrđenje članarine 5% od plaće, odredbe o zastavi MH).

Zidić: povezati prošlost i budućnost

Novoizabrani predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić podsjetio je da je tajnikom Matice postao sa svega 27 godina (1966). U nastupnom je govoru istaknuo kako Matica hrvatska ima snage povezati prošlo i buduće, podsjećajući na 20-godišnju zabranu Matičina rada od strane komunističkih vlasti od 1971. do njezine obnove u neovisnoj Hrvatskoj.

Ponovivši riječi Josipa Bratulića, prema kojima se bez Matice ne bi mogla napisati hrvatska književnost, Zidić je dodao da se bez nje ne može napisati ni povijest hrvatske borbe za slobodu i povijest hrvatskog stradalništva. Istaknuo je da Matica hrvatska mora raditi na poštivanju duhovnog integriteta hrvatskog naroda.

Govoreći o stanju u hrvatskome društvu, istaknuo je da se Matica hrvatska mora suprotstaviti mentalnoj i stvarnoj rasprodaji Domovine. Hrvatska ne smije ostati usitnjena parcela za rasprodaju, rekao je Zidić, i naglasio kako se ne bi smjeli razvijati kolonijalni odnosi sa svijetom. Matica hrvatska će otvoriti raspravu i o svetim kravama: globaliziciji, Europskoj uniji i NATO-u. Zidić smatra da je na članovima Matice hrvatske da se maksimalno angažiraju na poštivanju digniteta hrvatskih branitelja, i onih koji su oružjem i onih koji su perom i riječju branili Hrvatsku, te se zauzeo za angažiranje mladih ljudi i investiranje u budućnost. Protivi se pojavi da Hrvati u vlastitoj domovini budu tiši nego što su bili u bivšoj državi. Poručio je i da će se zauzimati za pomoć rubnim dijelovima zemlje kao što su Baranja, Vukovar, Dubrovnik i otoci. Njegov program temelji se na uvođenju novih ljudi i tehnologija u Maticu hrvatsku, te na aktivnijem odnosu prema zaštiti ljudskih prava. Tko od drugih traži pravdu, i sam je mora znati dati, zaključio je Zidić. Skupština je na prijedlog novog predsjednika prihvatila četverogodišnji program rada Matice hrvatske.

Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić zahvalio je dosadašnjem Matičinu predsjedniku Bratuliću istaknuvši kako je dao velik doprinos njezinu radu, a Josip Bratulić je rekao da pruža punu potporu novom predsjedniku, koji je u Matici radio u njezinim najtežim danima.

Na skupštini je odlučeno da se utemelji plaketa »Ljudevit Jonke« prema imenu Matičinog predsjednika za vrijeme hrvatskog proljeća i istaknutog hrvatskog jezikoslovca.

Pripremili Marijana Lisjak

i Zlatko Vidačković

Novi dužnosnici Matice hrvatske

Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske glasovalo je 83 zastupnika, a izabrani su sljedeći dužnosnici:

Predsjednik:

Igor Zidić (81 glas)

Potpredsjednici:

Tonko Maroević (79)

Stjepan Sučić (76)

Vlaho Bogišić (74)

Glavni tajnik:

Zorislav Lukić (79)

Gospodarski tajnik:

Vedran Šošić (83)

Članovi Upravnog odbora:

Odjeli:

— za sociologiju (47)

— za tehničku kulturu (47)

Udruge:

Dubrovnik (51)

Mostar (48)

Zadar (40)

Varaždin (36)

Opatija (35)

Petrinja (35)

Kaštela (34)

Ogulin (34)

Pojedinci:

Josip Bratulić (59)

Nedjeljko Fabrio (55)

Ivo Mažuran (50)

Jelena Hekman (48)

Zvonimir Bartolić (46)

Renata Husinec (45)

Željka Čorak (42)

Vlaho Benković (39)

Dunja Fališevac (38)

Miljenko Foretić (38)

Ivo Pranjković (37)

Mladen Klemenčić (35)

Branimir Donat (33)

Nadzorni odbor

Mato Artuković (78)

Ratko Krstičević (72)

Slavko Fijačko (66)

Ivan Paštar (65)

Juraj Lokmer (60)

Časni sud Matice hrvatske

Ivo Gabrić (75)

Nada Dalipagić (72)

Ante Fuštar (71)

Marijana Kulundžić (67)

Franjo Husinec (62)