Slavenska mitologija

»Krijesnica«, časopis Matice hrvatske Zenica, gl. ur. Venita Popović, god. IX, br. 22, Zenica, travanj 2002.

U slavlju desetogodišnjice Matice hrvatske u Zenici i 160. obljetnice djelovanja Matice hrvatske, 22. broj zeničke »Krijesnice« načima zanimljivu temu — katoličko školstvo u Bosni i Hercegovini. Na samom početku urednica časopisa Venita Popović razgovarala je s Perom Sudarom, pomoćnim biskupom vrhbosanske nadbiskupije, začetnikom i promicateljem projekta Škole za Europu, o otvaranju Katoličkog školskog centra Sveti Pavao u Zenici, a predstavljen i je i cijeli tekst o svečanom otvaranju toga centra. Opći prikaz i zasade katoličkog školstva u BiH iznio je Dragan Gavran — od pojave i razvoja školstva, njegova funkcioniranja u srednjem vijeku, potom u Europi četrnaestoga, sve do dvadesetog stoljeća, i koncentracije na bosansko-hercegovački prostor. Marijan Karaula progovara o fra Lovri Karauli, promicatelju pismenosti, zauzetu promotoru gradnje škola u devetnaestom stoljeću.

Zanimljivošću i svježinom u ovome se broju »Krijesnice« svakako ističe istraživački tekst Ante Zirduma — Kult plemenskoga boga, zapravo »prilog za izradu južnoslavenskoga panteona«, kako se navodi u podnaslovu; a u kojem autor promišlja o mitologiji starih Slavena, snažno obilježenoj kultom prirode, dijeleći božanstva na dvije skupine — one iz astrološke sfere, koja obilježavaju godišnja doba odnosno cikluse noć-dan; te božanstva vezana uz pojave u prirodi i društvu.

Ističe se i filmska rubrika Nermina Sarajlića (inače je u časopisima Matičinih ogranaka rijetkost pronaći rubriku rezerviranu za filmsku umjetnost), koji raščlanjuje filmove Amelie, Čovjek kojeg nije bilo braće Coen, britanski Hillary & Jackie, talijanski Kruh i tulipani, De la Iglesijine Susjede te Tango Carlosa Saure.

Katarina Marić