Nagrade Matice hrvatske za 2001.

U petak, 14. lipnja, u zgradi Matice hrvatske dodijeljene su Matičine nagrade za 2001. godinu. Josip Bratulić, predsjednik Matice hrvatske, u uvodnom je izlaganju istaknuo kako današnje vrijeme nije odveć naklonjeno umjetnosti, znanosti i knjizi, ali da Matica hrvatska uvijek pokušava naći ravnotežu između interesa i potreba te kako ona obuhvaća graditeljsku ulogu hrvatskog društva kroz svoju tradiciju, ali i suvremenost. Stjepan Damjanović pročitao je imena nagrađenih, a oni su...

Mali rječnik romantizma

Nagrada Matice hrvatske za književnost, većinom glasova žirija u kojem su sjedili Željka Čorak, Vlaho Bogišić, Ivo Josipović, Julijana Matanović, Stjepan Tomas i Igor Zidić, ove je godine dodijeljena Željku Ivanjeku za knjigu Mali rječnik romantizma u izdanju zagrebačkog ArTrezora. Knjiga je to koja oživljava »doživljaj zarazne pustolovine koja uvlači u se vlastiti život čitaoca« (Čorak).

U gradu Svetog Marka

Nagradu Matice hrvatske za knjigu s područja znanosti dobila je Lovorka Čoralić i njezina knjiga U gradu Svetog Marka, koju je objavila nakladnička kuća Golden marketing. Ocjenjivački sud, kojeg su članovi bili Žarko Dadić, Stjepan Damjanović, Mladen Klemenčić, Trpimir Macan, Mladen Boršić i Stanislav Marijanović, obrazložio je svoju odluku time da je ovaj pionirski pothvat Lovorke Čoralić opsežan sažetak desetogodišnjeg rada po venecijanskim arhivima i knjižnicama, gdje je stvorila monografiju o useljavanju, nazočnosti, djelovanju i značenju Hrvata u Veneciji.

Fran Gundrum-Oriovčanin

Nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolju knjigu koja je nastala unutar ogranaka Matice hrvatske dobila je knjiga Fran Gundrum-Oriovčanin Franje Husineca u izdanju Matice hrvatske Križevci. Knjiga donosi cjelovit prikaz života i djela tog iznimnog liječnika te kulturnog i javnog djelatnika na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Nagradu je tako dobio i koprivnički ogranak Matice hrvatske. Članovi žirija za ovu nagradu bili su Frane Paro, Strahimir Primorac, Miljenko Foretić, Andrija Stojić i Stjepan Sučić, koji je i obrazložio nagradu.

Odbor za dodjelu Nagrade Antun Gustav Matošza esej/kritiku s književnom problematikom, u sastavu Ivan J. Bošković, Branimir Donat, Jelena Hekman, Tonko Maroević i Ivica Matičević, nije dodijelio nagradu jer je smatrao da se u hrvatskoj književnokritičkoj i esejističkoj produkciji prošle godine nije pojavio ni jedan naslov ili autor koji bi zaslužio nagradu koja nosi Matoševo ime.

Marko Kružić

Uz promociju knjige u Matici hrvatskoj

Prakršćanska vjerovanja

Tomo Vinšćak, Vjerovanja o drveću u Hrvata. U kontekstu slavističkih istraživanja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

Da se ljudi vole baviti, nazovimo to tako, onostranim ili barem žele nešto saznati o tome uvjerio sam se kada sam sautorom ove knjige nosio karte na kojima su bili ucrtani simboli o sretnom, nesretnom ili drveću u koje rado udara grom ili koje se sadi na grob. Svi ljudi koji su se tada zatekli u toj radnji sa zanimanjem su gledali o čemu je riječ, pitali može li se o tome negdje nešto pročitati i evo — rezultat je tu pred nama. Nakon višegodišnjega rada, pregledavanja upitnica Etnološkog atlasa, iščitavanja literature dobili smo knjigu koja progovara o jednom segmentu prakršćanskoga vjerovanja u Hrvata.

Upitnica ima oko milijun i čuvaju se na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta. Mnogi su skloni zanijekati im vjerodostojnost. Naime, mogu se postaviti pitanja jesu li zapisivači točno pisali i jesu li kazivači bili sigurni u ono što govore. I mogu biti u pravu. No, da bi ih se posve odbacilo, valja pronaći način kako im oduzeti vjerodostojnost. Sigurno je da su neke napisane tek tako. Na brzinu. No to ne znači da ih trebamo baciti, nego suprotno, da ih treba dokazati služeći se metodama koje su nam na raspolaganju.

Nove metode

A etnologu su na raspolaganju sve moguće metode. I što je još važnije, etnolog — a pravo na ovu tvrdnju daju mi i nove metode koje se primjenjuju u etnološkim istraživanjima — dakle etnolog treba biti na neki način sveznadar. Treba poznavati mnoge znanosti i njihove podvrste da bi se snašao u golemoj količini podataka s kojima se svakodnevno suočava. Jer, ako već govorimo o drveću, onda nije bitna samo mitologija, iako nam je ona sada kada predstavljamo ovu knjigu najvažnija, nego je važna i uporabna vrijednost drveta. Još ću dodati da okomita i vodoravna znanstvena interdisciplinarnost za etnologa je odavno razumljiva stvar. To govorim zato jer etnologija nikako da dobije pravo mjesto u svijetu znanosti. Etnolozi su još u primisli ili na prvo spominjanje tek šetači koji ispituju ljude i slikaju ih po selima te oni koji organiziraju smotre folklora. To je ukorijenjena slika koju treba promijeniti, a to moraju učiniti etnolozi sami. Svojim radom, djelima, knjigama...

No vratimo se Vinšćakovoj knjizi. Za običnoga čitača najzanimljiviji dio knjige počinje od poglavlja Općenita vjerovanja o drveću. Vinšćak ponajprije daje ili širi popis naziva za pojedino drvo na raznim jezicima, ponekad samo na slavenskima, a zatim objašnjava po čemu je to drvo važno i koja su njegova mitološka odrešenja ili svojstva. Ovisno o broju podataka, pretpostavljam, donosi se i prikaz pojedinog drveta. Još ću spomenuti potpoglavlja Sretno drveće, Nesretno drveće, Drveće u koje rado udara grom, Drveće u koje ne udara grom i Drveće koje se sadi na grob. Ostala su poglavlja također prepuna zanimljivih detalja, iako u biti znanstvena.

Znanstveni rad

Knjiga Tome Vinšćaka znanstveni je rad. No to je i djelo koje mogu, a siguran sam i žele, čitati i oni koji nisu ni etnolozi, ni povjesničari, ni lingvisti, ni bilo kakvi znanstvenici. Ona je čitka, jasna stila. I ona je još jedno vrijedno etnološko djelo koje zaslužuje pohvale, a autora mislim da prisiljava, poslužit ću se holivudskim rječnikom, na knjigu Vjerovanja o drveću u Hrvata II.

Na kraju najvažnije: u kratku roku izašlo je nekoliko etnoloških knjiga, Dunje Rihtman Auguštin, Jasne Čapo Žmegač, Ivana Lozice i evo sada i knjige Tome Vinšćaka. Dakle, stvari su se pokrenule.

Krešimir Blažević

Posjet izaslanstva Matice slovačke

U četvrtak 13. lipnja 2002. posjetilo je Maticu hrvatsku izaslanstvo Matice slovačke koje je vodio predsjednik Matice slovačke Jozef Markuš. Slovačke goste dočekali su i pozdravili glavni tajnik Matice hrvatske Stjepan Damjanović i potpredsjednik Vlaho Bogišić. Susretu su prisustvovali i savjetnik u slovačkom veleposlanstvu Davol Danič te predsjednik zagrebačke Matice slovačke Zlatko Jevak.

Razgovaralo se o suradnji dviju Matica međusobno i s drugima te o problemima s kojima se stare kulturne ustanove sreću u svom djelovanju. Izaslanstvo Matice slovačke pozvalo je Maticu hrvatsku na proslavu 140. obljetnice Matice slovačke 2003. godine.

Damjan Stipić

Enigma BiH

U srijedu, 19. lipnja, održano je u hotelu Sheraton predstavljanje knjige prof. dr. Bože Žepića po naslovom Enigma Bosna i Hercegovina. Predstavljanje su organizirali Matica hrvatska i Matica hrvatska iz Mostara. Suorganizatori su bili Institut Ivo Pilar i Hrvatsko sociološko društvo. Na predstavljanju knjige sudjelovali su Stjepan Sučić, Josip Muselimović, Zdravko Tomac, Krešimir Ćosić i sam autor knjige Božo Žepić. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su Darjana Blaće na glasoviru, Miljenko Puljić na violini i Vinko Kraljević, dramski umjetnik. U ime Matice hrvatske skup je pozdravio Stjepan Sučić. Naglasio je da su sudbina knjige i sudbina naroda čvrsto povezane. Matica hrvatska dosad je objavila mnoge važne knjige o Bosni i Hercegovini. Godine 1971. nije uspio pokušaj da Matica hrvatska časopis posveti temi Bosne i Hercegovine. Potrebno je osnovati mnogo ogranaka Matice hrvatske, ideja je koja traje već dugo vremena. Matica hrvatska bila je obnavljana i osnivana u mnogim gradovima. Dužnost je Hrvata kao građanina svijeta da govori o svojoj sudbini. Matica hrvatska danas u Bosni i Hercegovini izdaje nekoliko časopisa, a to su »Hrvatska misao«, »Motrišta«, »Krijesnica«, »Glas« iz Travnika i »Cvitak«. Mostarski ogranak njeguje glazbeni i scenski repertoar, izdao je nekoliko knjiga te se trudi uspostaviti repertoar najboljih. Knjiga govori o pravnim, političkim i povijesnim uvjetima Hrvata u Bosni i Hercegovini. Knjiga postavlja pitanje što trebamo učiniti da bismo izgradili bolji svijet. Grad Mostar sudionici skupa nazivaju kulturnim središtem Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ovo je četvrto djelo koje se bavi poglavito položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Igor Smailagić

Renesansna filozofija

U utorak 11. lipnja održala je doc. dr. Erna Banić-Pajnić u Matici hrvatskoj predavanje pod naslovom Neka interpretacijska sporenja u vezi s renesansnom filozofijom, a u organizaciji Matičina Odjela za filozofiju. Predavačica je iznijela neke suvremene interpretacije Petrića i Giordana Bruna. Petrića je promatrala kao jednog od autora tradicije hermetičkih i kaldejskih spisa. Talijanski i američki filozofi nasljedovali su interpretacije istraživačice Francis Yates šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ta je istraživačica upozorila na velik broj izdanja u petnaestom i šesnaestom stoljeću i značenje tih spisa u renesansnih filozofa. Prema aktivističkom nasljedovanju novoplatonizma Bruno je renesansni mag, pri čemu je očito da se upotrebljava magijska formula. Riječ je dakle o recepciji hermetičkih spisa. S vremenom dokinut je mit o Giordanu Brunu kao mučeniku heliocentrizma. U njegovo su vrijeme solarna vjerovanja naime opća pojava. I Kopernik je prema riječima Erne Banić-Pajnić dobio ideju za svoje djelo iz Brunovih spisa. Drugi smjer interpretiranja renesansne filozofije javlja se 1999. s knjigom Giordano Bruno i renesansna znanost. U nas se Petrić interpretira kao prirodoznanstvenik i matematičar; s druge strane interpretira se kao hermetičar. Posljednih godina interpretacija tog mislioca znači napredak novovjekovne znanosti. Počela tvarnoga svijeta interpretiraju se kao novo sveopće. Petrić govori o dva pojma — De spatio phisico i De spatio mathematico, što upozorava na to da njegovu filozofiju ne možemo čitati bez renesansnoga mišljenja. Prema interpretaciji da je Bruno renesansni mag postoji beskonačni živi svemir, što otvara prostor za istraživanja u kozmologiji i matematičke rasprave.

Igor Smailagić

Elektrotehnika i kultura

Odjel tehničke kulture Matice hrvatske održao je u srijedu 12. lipnja u Zagrebu u Matici hrvatskoj predavanje dr. sc. Vladimira Muljevića pod naslovom Uloga elektrotehnike u kulturi Hrvatske. Predavač dr. Muljević prvi je doktor elektrotehnike u Hrvatskoj i dugogodišnji sveučilišni profesor. Naglasak predavanja bio je na utjecaju i prožimanju elektrotehnike i kulture u hrvatskoj povijesti. Govorilo se o tome kako je u Hrvatskoj doživljena elektrotehnika i kakav je utjecaj imala, osobito na kulturna događanja. Faust Vrančić u svojem poznatom rječniku nalazi nekoliko riječi koje se odnose na elektrotehniku, a najupotrebljavanija je u ono vrijeme riječ munjovod te munja i grmljavina. Munjovod se prvi put javio kasnije u 18. stoljeću u Češkoj. Josip Franjo Domin bio je profesor fizike iz Zagreba, koji je napisao tri važnija djela o elektrotehnici. Elektroterapija je njegovom zaslugom kao primjena elektrotehnike na liječenje ljudi prvi put provedena u Zagrebu upravo njegovom zaslugom. Maksimilijan Vrhovac prvi je put za svoga života postavio šipke protiv tuče napravljene po uzoru na munjovod. Godine 1850. javlja se u Zagrebu prva brzojavna postaja, pa je dr. Muljević prikazao i prvi brzojav u kojem se iz Zagreba ban Jelačić zahvaljuje na prvom primitku. U Vrančićevu rječniku javlja se riječ tesla kao vrsta alata; mnogi pak ne znaju da je Tesla nadimak poznatog znanstvenika, a ne njegovo pravo prezime. Tesla je pravoslavna podrijetla, a osjećao se Srbinom. Škola u Rakovcu koju je polazio bila je vojna škola, namijenjena budućim austrougarskim oficirima. Prvi puta rasvjeta je primijenjena u Hrvatskom narodnom kazalištu u predstavi Margarita.

Igor Smailagić

Kamen i voda u kršu

U četvrtak 13. lipnja održano je predavanje dr. sc. Srećka Božičevića pod naslovom Voda i kamen u kršu, u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske. Tribinu je vodila mr. sc. Jasna Matekalo Draganović. Predavač je radio u Geološkom zavodu i Institutu za geologiju. Završio je Prirodoslovno-matematički fakultet, i to kao inženjer geologije. Bio je aktivan u mnogim speleološkim istraživanjima, a osobito se bavio hidrogeologijom speleoloških objekata Istre. Za radnoga vijeka upoznao je cijeli prostor dinarskog krša, a bavio se popularizacijom geološke znanosti i speleologije. Autor je knjiga Čovjek u podzemlju i Kamen i voda. Proglašen je zaslužnim pojedincem u zaštiti okoliša. Autor je izložbi fotografija i likovnih radova. Zelenilo smatra specifičnošću prostora koji nas okružuje. Vodeni je tok drukčiji u različitim dijelovima zemlje. Postoje dinarske planine, Ravni kotari, krške rijeke, koje su povezane podzemnim vezama. Područje Biokova i Ravnih kotara pod potpunim je kršom. Malobrojne rijeke tako prolaze pored polja koja je čovjek sam napravio, a vrtače su smještene uz rub polja. Snježnicima se nazivaju područja koja zadržavaju snijeg cijele godine, čak i ljeti. Miril je specifičnost naših područja, ali i Tibeta i Švicarske, a označuju mjesta gdje se pokapaju mrtvi pomoću kamena koji je tako dug da točno pokriva tijelo pokojnika. Rijeke Cetina, Zrmanja i Gacka, vodeni tokovi u kršu, zanimljive su radi svojih akumulacija, u kojima se skuplja voda, pa je čovjek na tim mjestima izradio hidrocentrale.

Igor Smailagić

Čitluk

U izdanju Matice hrvatske Čitluk upravo je izašla iz tiska knjiga fra Kamila Milasa, najstarijega svećenika Bosne i Hercegovine (1912) Radosni susreti, koju je uredio neumorni predsjednik Matice iz Čitluka prof. Andrija Stojić.

21. lipnja u kino dvorani u organizaciji Matice hrvatske Čitluk održana je kazališna predstava, komedija Milana Grgića Stani Anđo, ubija te grom, u režiji Ante Vicana, a u izvedbi amaterskog kazališta Hrvatskoga kulturno umjetničkoga društva Čapljina.

Predsjednik, prof. Andrija Stojić darovao je u ime Matice hrvatske Čitluk dvjesto knjiga Gradskoj knjižnici u Čitluku. Darovane knjige, izdanja Matice hrvatske, Matice hrvatske Čitluk i NZMH kupljene su iz prihoda od članarina.

Donja Stubica

U sklopu susreta predstavnika Odjela za glazbu Matice hrvatske i desetak Matičinih ogranaka u organizaciji društva Kajkavijana predstavljen je prvi CD iz glazbene naklade Matice hrvatske koji predstavlja mladu mezzosopranisticu Aidu Vidović-Krilanović u pratnji poznatoga pijanista Freda Došeka i promoviran njihovim koncertom u dvorcu Golubovec u Donjoj Stubici. Na susretu je bilo riječi o populariziranju vrijednog stvaralaštva u otporu prema sve izražajnijoj nekvaliteti glazbenog života, od javnih koncerata do sadržaja lokalnih radijskih postaja. Pročelnik Matičina Odjela za glazbu Fred Došek istaknuo je da se osjeća opće zaostajanje u odnosu na naše susjede Austrijance, Mađare i Slovence, s kojima dijelimo srednjoeuropski krug i identitet. Matica treba učiniti više i na animiranju publike za kvalitetne programe. U tom smjeru Matica hrvatska učinila je prvi korak izdavanjem CD-a koji je i predstavila, najavljujući dvije serije iz svoje glazbene nakladničke produkcije: mladih hrvatskih talenata i hrvatske glazbene baštine.

Gračišće

15. lipnja pred crkvom Majke Božje, na blagdan sv. Vida, u povodu obilježavanja Dana Općine Gračišće, predstavljen je Gračaški zbornik, zajednički projekt općine Gračišće i Skupštine udruga Matice hrvatske Istarske županije, objavljen u izdanju knjižnice ACTA. U knjizi su objavljeni radovi sa znanstvenoga skupa održana 19. lipnja 1999. godine u povodu 800. obljetnice spomena Gračišća. Na svečanost su uz Gračišćane i njihove goste pristigli i akademik Josip Bratulić, predsjednik Matice hrvatske i dopredsjednik Stjepan Sučić. Urednik, Josip Šiklić naglasio je kako je Gračaški zbornik šesta knjiga Skupštine udruga Matice hrvatske Istarske županije i istaknuo da je zbornik ogledni primjer temeljite znanstvene i stručne obrade fenomena najuže zavičajne tematike. U zborniku je na 246 stranica objavljen 21 rad dvadesetorice autora, 59 fotografija, 25 dokumenata, 26 karata, tabela i grafikona. Dr. Robert Matijašić, član županijskoga poglavarstva za kulturu, obrazovanje i znanost, predstavio je ukratko svaki objavljeni rad. Predstavljanje Gračaškog zbornika završeno je predavanjem akademika Josipa Bratulića, koji je načelniku općine Gračišće Ivanu Mijandrušiću darovao grafiku s prikazom Gračišća, rad Johanna Welkharda Valvasora.

Karlovac

U izdanju Matice hrvatske Karlovac objavljena je putopisna knjiga Darka Nerala pod naslovom Na rukama nošen. Knjiga jedriličarskih doživljaja, prelaska Atlantskoga oceana prije deset godina, kronološki je prikaz putovanja nošena jedrima, strašću i vještinom jedriličara, priča o prožimanju oceana i čovjeka, iskreno pisano štivo koje neće biti zanimljivo samo jedriličarima, nego i svima onima koji se pitaju mogu li ostvariti svoju avanturu. Dodatna vrijednost knjige su snimke u boji kao i nacrti luka u koje je autor uplovljavao od Sredozemlja do Kariba. Knjiga je nastala na poticaj pokojnoga kardinala Kuharića, rođaka autora, a uredio ju je prof. Ivan Jurković.

Livno

27. svibnja održana je Izborna skupština Matice hrvatske Livno. Fra Jozo Mihaljević otvorio je skupštinu i podnio opširno izvješće o članstvu i djelovanju Matice hrvatske u Livnu, nakon čega je otvorena rasprava o svim problemima, ali i o dostignućima. Fra Jozo se svima zahvalio na dugogodišnjoj suradnji i, na žalost svih prisutnih, rekao kako se više neće kandidirati iz osobnih razloga. Za novoga predsjednika MH Livno izabran je Ante Mišković, koji je okupljenima zahvalio na povjerenju i obećao da će se truditi oko boljitka Matice koliko je to u njegovoj moći.

Mostar

19. lipnja u hotelu Sheraton u Zagrebu Matica hrvatska i Matica hrvatska Mostar uz suorganizatore Institut Ivo Pilar iz Zagreba i Hrvatsko sociološko društvo predstavili su knjigu Enigma Bosna i Hercegovina prof. Bože Žepića. Na predstavljanju su sudjelovali Stjepan Sučić, Josip Muselimović, Zdravko Tomac, Krešimir Ćosić i Božo Žepić, a u umjetničkom programu Darjana Blaće, glasovir, Miljenko Puljić, violina i dramski umjetnik Vinko Kraljević.

Nin

6. lipnja u Galeriji Višeslav u Ninu, u povodu Dana grada Nina, u organizaciji Matice hrvatske Nin otvorena je izložba slika akademske slikarice Ljerke Njerš iz Zagreba. O likovnom stvaralaštvu poznate slikarice i keramičarke govorio je pjesnik i likovni kritičar Miljenko Mandžo.

U izdanju Matice hrvatske iz Nina, iz tiska je izašla knjiga Tomislava Marijana Bilosnića Nin u središtu mitskog carstva s podnaslovom Troja, mitovi, legende i stvarnost. Sam autor navodi kako, započinjući serijal priča o Troji i Trojanskom ratu na zadarskom području, usprkos senzacionalizmu ovakvih priča, nije ni slutio da će se s pričama, mitovima i legendama o Troji pokrenuti svojevrsna zlatna arheološka groznica interesa za širi zadarski prostor od Nina do Knina, od Dugog otoka do Velebita.

Osijek

12. lipnja u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek Matica hrvatska Osijek predstavila je knjigu Vlade Andrilovića Crni čagalj — završni roman i kratke priče. Na predstavljanju su sudjelovali Helena Sablić Tomić, Bogdan Mesinger i sam autor Vlado Andrilović.

Ploče

4. lipnja u dvorani Pučkoga otvorenog učilišta u Pločama, u organizaciji Matice hrvatske Ploče i Matice hrvatske Metković, otvorena je likovna izložba mape akvarela Narone autora Ive Donellija, Pločanina koji živi i radi u Splitu. Uvodnu riječ iznio je Ivan Markota, predsjednik pločanskog ogranka Matice hrvatske, izložbu je otvorio predsjednik Matice iz Metkovića prof. Ivo Gabrić. Radovi Donellija, rođena Neretvanina, prožeti su motivima iz doline Neretve i neretvanskoga kraja, a posebice stare Narone. Mapa sadrži sedamnaest akvarela i sedamnaest popratnih tekstova uz svaku sliku raznih autora koji su pisali o povijesti ovoga kraja. Izložba je još jedan dokaz postojanja povijesne Narone gdje će se uskoro izgraditi i muzej o kojem se sve više govori. Pored te prodajne izložbe, MH Metković predstavila je i neka od svojih izdanja koja su se također mogla kupiti. Izložba je otvorena do 10. lipnja.

Sisak

13. lipnja u Galeriji Sv. Kvirina, u Domu kulture Kristalna kocka vedrine Sisak, u organizaciji Matice hrvatske Sisak i Kristalne kocke vedrine predstavljena je knjiga Neuspjeli Spasitelj, autora Ante Matijaševića. Knjigu je predstavio B. Horvat.

Široki Brijeg

10. lipnja u Domu kulture Široki Brijeg ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg organizirao je sjećanja na fra Lucijana Kordića. Bila je to prilika da se učenicima širokobrijeških osnovnih i srednjih škola dodijele nagrade za najbolje radove. Kako je istaknula predsjednica ogranka MH Široki Brijeg prof. Blanka Kraljević, nagrade učenicima dodjeljuju se u slavu pjesnika fra Lucijana Kordića (Ljubuški 1914 — Široki Brijeg 1993), čija se obljetnica rođenja obilježava ovih dana. Skromnim nagradama učenicima želi se potaknuti stvaralaštvo pisane riječi. Uz kulturno-zabavni program učenika nastupila je i Folklorna sekcija širokobriješke gimnazije.

A. Č.-K.