Hoćemo ilustracije!

»Hrvatska misao«, časopis za umjetnost i znanost, Matica hrvatska Sarajevo, god. VI, siječanj-ožujak 2002, gl. ur. Mirko Marjanović

Tromjesečnik »Hrvatska misao« u početku je kao mjesečnu reviju pokrenuo Glavni pododbor Matice hrvatske u Sarajevu 29. kolovoza 1943. godine, pod predsjedanjem književnika Šemsudina Sarajlića, ali je ona s brojem 8 godinu poslije prestala izlaziti. Kao tromjesečnik za umjetnost i znanost obnovljena je u prosincu 1996.

I ovaj je njezin broj podijeljen na nekoliko rubrika: Umjetnost, Znanost, Baština, Nove knjige i časopisi; dok su na kraju priložene Kronika (za razdoblje listopad-prosinac 2001) Branke Balvanović; te bibliografija radova (kao i natuknice iz njegova života) prof. dr. Veljka Paškvalina, znanstvenoga savjetnika Zemaljskog muzeja BiH u mirovini, rođena u Betini pokraj Šibenika, koju su složile Olga Lalević i Andrea Dantović.

U rubrici Umjetnost ovaj broj časopisa donosi izbor pjesama poljskog svećenika Jana Twardowskog (Zadnja, Teško, Požurimo, Sve je važno), potom pjesme Nevenke Nekić, Nataše Blažić, Tugomira Matića i Mirka Popovića, kao i prozne radove Ante Zirduma (Fikcija nefiksacije) i Rajka Glibe (Kontraglasov čardak).

U rubrici Znanost »Hrvatska misao« razradila je mnoge zanimljive i raznovrsne temate — hrvatski književni jezik 19. stoljeća Josipa Lisca, potom vrlo zanimljiv tekst Nihada Agića o neizravnim oblicima govora u narativnom tekstu, odnosno opširan rad Tome Vukšića o katoličkom školstvu u BiH u 20. stoljeću, čiji su pak temelji udareni potkraj 19. stoljeća, u doba austrougarske uprave. Na istom se terenu zadržava i Pavo Živković, razmatrajući o katoličkim crkvama i župama na prostoru zapadne Bosne prije i nakon dolaska Turaka, dok Esad Kurtović govori o proučavanju prošlosti Konavala pod bosanskom vlašću (1990-2000). Posljednji rad u ovoj rubrici jesu vrlo zanimljive Povijesne predaje i legende o franjevcima u BiH Marka Dragića.

Rubrika Baština donosi samo jedan tekst — onaj fra Ignacija Gavrana, pisca i prevoditelja, o Ljetopisu Kreševskog samostana fra Marijana Bogdanovića (1765-1817).

»Hrvatska misao« tako se predstavila raznovrsnim i poučnim štivom, iako joj na odmet ne bi bilo ni uvođenje fotografija, čime bi zasigurno dobila na privlačnosti.

Katarina Marić