Granica u tranziciji

»Sociologija sela« časopis za istraživanja prostornoga i sociokulturnog razvoja, izd. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, god. 38, br. 3/4 (149/150), 2000.

Tekst Vlado Puljiz i časopis »Sociologija sela«, iz pera glavnog urednika Antuna Petka, koji možemo pročitati na kraju rubrike Recenzije i prikazi, zapravo je svojevrsni presjek dugogodišnjega zajedničkog života časopisa i uglednoga ruralnog sociologa Vlade Puljiza. Zahvaljujući na suradnji znanstveniku kojemu je proučavanje sela bilo profesija i istraživački interes, istaknut je njegov neprocjenjiv prinos u prepoznavanju sela i seoskog gospodarstva kao specifičnog prostora unutar tradicionalnih odnosa i društvenih promjena. Napose je istaknuta njegova uloga u profiliranju časopisa (od 3. broja, 1964), koji je upravo objavljivanjem relevantnih radova i rezultata istraživanja stekao u znanstvenoj zajednici međunarodni ugled. Potvrdu tome nalazimo i u ovome broju časopisa koji obiluje stručno obrađenim temama istaknutih suradnika.

U rubrici Recenzije i prikazi knjigu U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja: studije o istraživačima i menadžerima, autora K. Prpića, B. Goloba, D. Čengića i B. Krištofića, u izdanju Instituta za društvena istraživanja, A. Petak predstavio je kao »važan prinos sociologiji profesija«.

Bioetika i ekologija

Stanje okoliša i živih bića u tehničkoj i informatičkoj civilizaciji, te sadržaje biotehničkih problema u tom civilizacijskom sklopu teorijski promišlja Ivan Cifrić u knjizi Bioetika i ekologija: bioetičke i ekološke teme u sociološkoj perspektivi (izdavač: Matica hrvatska, Zaprešić), koju je predstavio Nikola Skledar.

Izlaganje Ane Barbič na znanstvenom skupu preneseno je (na engleskom; sažeto na hrvatskom) u rubrici Članci. Tema je aktualna. Polazeći od teorijske pretpostavke razlikovanja granične crte i pograničnog područja, autorica posebno ističe slučaj »granice u tranziciji«, koja još nema preciziran normativni okvir u skladu s kojim bi se ponašale pogranične zajednice. Takva je i hrvatsko-slovenska granica, pa će, smatra autorica, formaliziranje granica pridonijeti normalizaciji hrvatsko-slovenskih odnosa.

Dragutin Babić u članku Percepcija i prakticiranje suživota ratnih migranata različite dobi u ruralnim zajednicama Brodsko-posavske županije govori o razaranju materijalnih dobara i ljudskih zajednica u Hrvatskoj kao posljedici srpske agresije. Predočeni rezultati istraživanja tolerantnosti/radikalnosti različitih dobnih skupina u vezi s obnovom međuljudskih odnosa pripadnika različitih nacionalnih skupina bilježe male, ali ipak vidljive pomake.

Slobodan Uzelac i Ivan Magdalenić istražuju i obrazlažu rane poremećaje u društvenom ponašanju sudski kažnjavanih maloljetničkih nasilnika iz hrvatskih ruralnih sredina u usporedbi s urbanim delinkventima.

Preduvjet napretka

Marijan Jošt u članku Globalizacija i ekonomski problemi (izlaganje na znanstvenom skupu) pristupa globalizaciji kao hegemonizmu i imperijalizmu, potkrepljujući svoju tezu raznim svjetskim sofisticiranim mehanizmima okupacije. Nacionalni ekonomski suverenitet ističe kao preduvjet svekolikog napretka zemlje.

Proizvodnja hrane i bioetika izlaganje je sa znanstvenog skupa (na engleskom; sažetak na hrvatskom) Marijana Jošta i Thomasa S. Coxa u kojemu se obrađuje etika poljoprivrede kao dio bioetike (»mi smo odgovorni za svoje potomstvo«).

Slavko Komar u članku Novi (stari) problemi europske poljoprivrede govori o uzrocima i posljedicama industrijskog načina proizvodnje hrane (hormoni, antibiotici, intenzivni uzgoj, onečišćenje okoliša, modificirana hrana) u sklopu interesa velikih korporacija te reakcije seljačkih saveza i javnosti.

Izvorni znanstveni rad Jasenke Kodrnja Žensko vrijeme i prostor: na primjeru umjetnica u Hrvatskoj dio je rezultata istraživanja (1998) društvenog položaja žena umjetnica u Hrvatskoj, odnosno njezine prisutnosti kao subjekta umjetnosti.

ECOVAST (nevladina udruga) osnovana je 1984 (Hrvatska sekcija 1993) zbog zabrinutosti ekološkom situacijom i težnje da se zaštiti ruralni prostor kao ključ ravnoteže i napretka, polazeći od međunarodne razmjene ideja i praktičnih iskustva.

Na kraju je Vodič suradnicima, zapravo naputak kako treba pripremiti članke za objavu te koje i kakve članke časopis objavljuje.

Respektabilan i zanimljiv po temama i autorima, po otvorenosti ruralnim sociolozima, demografima, agrarnim ekonomistima i sličnim profesijama, tromjesečnik Sociologija sela, prepoznatljivo je štivo, struci svakako od iznimne koristi.

Marijana Lisjak