Bioetika i znanost

»Filozofska istraživanja«, br. 84, god. 22, sv. 1, Zagreb, 2002.

Prvi ovogodišnji broj »Filozofskih istraživanja« sadrži čak dvadesetak tekstova različite tematike: od već ustaljenih pregleda i osvrta, recenzija i studija, tu su i dva vrlo zanimljiva tematska bloka. Bioetika i znanost u novoj epohi II. nastavak je tematskog bloka koji je objavljen u prošlom broju, a sadrži izlaganja s prošlogodišnjeg bioetičkog simpozija na Malom Lošinju. Od tekstova treba izdvojiti prilog Nade Gosić Bioetika, politika i bioetičko obrazovanje, zatim podulji tekst Marije Šimoković o bioetičkim aspektima kloniranja te strojarsko-biotehnološki članak Igora Čatića. Isplati se pročitati i četiri kvalitetne studije, od kojih su posebno zanimljive dvije: Jure Krišto u svom se članku monografskoga karaktera osvrće na belgijskog isusovca Josepha Maréchala, a Željka Matijašević razmatra podrijetlo lakanovske psihoanalize u filozofijskom subjektu. To je kraća studija u kojoj autorica želi pronaći osnove lakanovske filozofije polazeći od kartezijanskog subjekta, a zanimljiva je stoga što, umjesto intelektualne onanije koja prevladava u mnogim tekstovima o Lacanu, za promjenu nudi konstruktivnu analizu.

Glavni tematski blok nosi naslov Tjelesnost i normativnost, a sadrži sedam izlaganja s filozofskog kursa u dubrovačkom IUC-u. Taj je temat jedan od boljih u posljednjih nekoliko godišta časopisa. Ponajprije zbog toga što je riječ o u nas slabo zastupljenoj, ali u suvremenoj raspravi vrlo zastupljenoj temi. Kako kaže priređivač Hrvoje Jurić, problem tjelesnosti dosad je pripadao u paralelnu, negativnu povijest filozofije, te je ona bila tek iznimka: kao što je poznato, tijekom cijele svoje povijesti filozofija je primarno bila usmjerena na ono duhovno, nematerijalno i bestjelesno. Tek je u drugoj polovici 20. stoljeća (i to s vrlo različitih pozicija) došlo do povratka i rehabilitiranja filozofije tjelesnosti. Tu se postavljaju različita pitanja, počevši od poimanja tjelesne situiranosti, pa do raznovrsnih medicinskoetičkih perspektiva. Dio priloga u tematu usmjeren je na različite stručnije filozofske pristupe toj temi (Marcel Niquet, Zdravko Radman, Hrvoje Jurić), a u drugom dijelu pitanjima tjelesnosti pristupa se preko problemskih područja seksualnosti (Ulrike Kadi govori o transseksualizmu), prehrane (Michiel Korthals o hrani kao sponi prirode, tijela i društva), zdravlja (Marcus Pawelzik o medicinskom zaboravu tijela), te umjetničke reprezentacije (Anne von der Heiden). U posljednjem tekstu autorica — inače Žižekova asistentica u Essenu — analizira položaj tijela u suvremenoj umjetnosti, preciznije, kroz djela Benthama, Paula Theka i Borisa Mihailova analizira ikonografski, društveni i filozofski kontekst u kojem se ta djela (tekst je obogaćen mnoštvom provokativnih fotografija) pojavljuju. Sve u svemu, novi broj »Filozofskih istraživanja« donosi kvalitativno bitan pomak, a izbor tema kao što su tjelesnost i bioetika govori da kod nas raste interes za ono o čemu se u daleko razvijenijim zapadnim zemljama već dugo ozbiljno govori i piše. Stoga se može očekivati da će i idući brojevi pratiti suvremene trendove, koji ne moraju nužno biti strogo filozofske problematike.

Tonči Valentić