Vijenac 216

Maticahrvatska

KRONIKA DOGAĐAJA

Vjerovanja o drveću

Odjel za povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju i arhitekturu Matice hrvatske održao je 5. lipnja 2002. predstavljanje knjige autora Tome Vinščaka pod naslovom Vjerovanja o drveću u Hrvata. Govorili su Vitomir Belaj, Krešimir Blažević, Krunoslav Matešić i sam autor Tomo Vinščak. Krunoslav Matešić, izdavač knjige, govorio je u ime Naklade Slap. Krešimir Blažević govorio je o današnjem povezivanju poezije s mitologijom. Predstavio je, kako je rekao, jednu od knjiga o vjerovanju u Hrvata. Prvo je važnije djelo takva tipa Etnološki atlas Vladimira Bratanića. Blažević je istaknuo činjenicu da se milijun natuknica o hrvatskoj etnologiji čuva na Odjelu za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zbog uporabe novih metoda u etnologiji proučavatelj mora biti sveznadar. I prvi automobil bio je načinjen od drva, što govori o njegovoj korisnoj vrijednosti, pa nije čudo da se oko njega razvilo toliko argumentacija i priča. Etnologija nikako da dobije mjesto u svijetu znanosti, što moraju promijeniti etnolozi sami svojim znanjem i istraživanjima. Knjiga Vjerovanja o drveću u Hrvata sadrži popis naziva za određeno drvo na različitim jezicima, te prikaz pojedinoga drveta. Količina različita nazivlja pokazuje koliko ljudi u drveće zaista vjeruju. Vitomir Belaj zahvalio je izdavaču na trudu jer je očekivana recepcija za tu vrstu knjige vrlo mala. Izdavač često objavljuje doktorske radnje različitih autora, što se i u ovom slučaju pokazalo korisnim. Knjiga ima jednostavan naslov, rekao je Belaj, iako sadržaj nije takav. Knjiga se mnogo bavi mitskim elementima, pa tako hrast pučkom etimologijom povezuje s gromovnikom u Slavena. Spajaju se pučko iskustvo i rudimentarna pučka znanost. Zaključci do kojih bismo došli bez komparacije ne bi bili točni. Zato se autor koristi tehnikom etnološke kartografije.

Mladi za mlade

slikaOdjel za školstvo u okviru tribine Mladi za mlade predstavio je u ponedjeljak 27. svibnja 2002. godine poeziju učenice Kristine Petrović, rođene u Jajcu, a maturantica je Zdravstvenog učilišta. Voditeljica tribine bila je pročelnica Odjela za školstvo Jagoda Blažina Miličević. Predstavljanje poezije održano je uz glazbenu pratnju učenika zagrebačkih srednjih škola. Program je počeo čitanjem životopisa autorice, čitala je Marina Mandić. Zatim su se u čitanju pjesama izmjenjivale Tajana Cindrić, Manda Klarić i Anđela Sarađen. Andante za orgulje u F-duru W. A. Mozarta izvela je Anamarija Nerad, koja je još izvela kadencu i sekvencu iz Toccate M. Mikulića te na kraju djelo D. Detonija Devet prizora iz Danijelova sna, treći prizor, Waltzer. Recitatori su izveli redom ove pjesme: Zašto pišem, Moje suze su teške, Ja putujem, Lažu kad kažu, Stajala sam nepomično, Goranu, Posve bespomoćna, Voliš li me, Jesen te na kraju Taj dan.

Anarhizam i globalizacija

slikaAnalitička sekcija Odjela za filozofiju Matice hrvatske održala je 28. svibnja 2002. predavanje pod naslovom Suvremeni anarhizam u procesu globalizacije. Predavači su bili Marko Strpić i Dražen Šimleša, koji se i inače bave tim temama. Anarhizam je bio prvo prikazan na predavanju onako kako se on danas pojavljuje u medijima. Mitovi koji se danas javljaju o anarhizmu jesu organizacija nasilja, što se hoće ili neće prihvatiti u javnosti. Javlja se stoga nešto što se doima kao hijerarhijski oblik organizacije anarhizma. Glavni oblik organiziranja su interesne skupine. Nasilje je stoga i samo tema raspravljanja unutar anarhizma, jer se anarhizam prije nije organizirao, a pogotovo ne u nasilje. Stoga se danas javljaju struje unutar pokreta anarhizma. Anarhisti prema riječima Marka Strpića ne primjenjuju toliko nasilje. Glavno se pitanje postavlja u tom trenutku da li je takvo nasilje nužno i da li može biti u vezi sa samom idejom anarhizma. Struja unutar anarhizma koja zastupa nasilje koristi se njime kao sredstvom za postizanje svojih ciljeva. Postavlja se stoga pitanje kako bi izgledalo društvo koje bi se postiglo tim ciljevima, to jest kako bi izgledalo anarhističko društvo. Marko Strpić smatra da je važnije postaviti današnje stanje u društvu, nego na ideji anarhizma provoditi nasilje. Anarhizam je danas u projektima koji su posljedica šezdesetih i sedamdesetih godina, a rezultat su rada nevladinih organizacija. Dražen Šimleša naglasio je da se suvremeni anarhizam javlja sa slomom Španjolske revolucije, odnosno krajem Drugog svjetskog rata. U tom povijesnom trenutku oslonac na radništvo gubi utjecaj. Most između vrhunca anarhizma i onog današnjeg jest u odbojnosti prema vlasti. Odbojnost prema vlasti i dan-danas zadržava se — posebno nakon šezdesetih, koje se smatraju mirnim razdobljem anarhizma.

Igor Smajlagić

Escherova geometrija

U srijedu 29. svibnja u Matici hrvatskoj u 18 sati održano je predavanje pod naslovom Geometrija u likovnom opusu Mauritsa Cornelisa Eschera. O temi je govorio dr. Vladimir Devidé, poznati hrvatski matematičar i japanolog. To je šesto predavanje u nizu koje je ove godine organizirao Studentski klub Matice hrvatske. Velikim odazivom studenti su pokazali zanimanje za nizozemsko slikarstvo, kao i za matematičke elemente, tako da je predavanje nastavljeno u neformalnom razgovoru s profesorom Devidéom.

Poseban interes privukle su neobične slikarske kompozicije slavnog umjetnika, s intencijom stvaranja optičkih varki koje su i prikazane projektorom.

Glavna je odlika nizozemskoga suvremenog slikara u tome što je, nepoznavajući matematičke pravilnosti i principe, svojom ingenioznošću i vještinom milimetarske preciznosti uspio zadiviti matematičare i na taj način oponirati onodobnom likovnom mainstreamu postmoderne i lažne umjetničke slobode u izražaju.

Escherov tematski opus prožet je vječnim ljudskim pitanjima o smislu kretanja i djelovanja unutar višedimenzionalnoga sustava i čovjekova mjesta u njemu. Za ilustraciju i shvaćanje može nam pomoći matematički fenomen Moebiusove vrpce, koja u vrijednosnom smislu govori o istoznačnosti kraja i početka.

Nadamo se da će Studentski klub i iduće godine biti ovako aktivan i ustrajan u okupljanju studenata oko kulturno-znanstvenih tema.

Ivan Planinić

Darvinizam i ljudski duh

Odjel za filozofiju Matice hrvatske održao je u srijedu 5. lipnja predavanje pod naslovom Darvinizam i ljudski duh dr. sc. Josipa Balabanića. Balabanićje znanstveni suradnik u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju te na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu predaje o problemu darvinizma. Dr. Balabanićpredavao je o postanku ljudske tjelesnosti i osobnosti. Duh o kojem je govornik kanio govoriti vuče podrijetlo od latinske riječi mens. Pojam duha pokušao je razjasniti u svjetlu ljudske evolucije. Tijekom povijesti postavljalo se pitanje da li u čovjeku postoje dvije supstancije ili jedna. Odnos tijelo — duša, međutim, nije samo filozofsko pitanje. U novije vrijeme javljaju se moderne nauke kao filozofija biologije, biologija mozga te neurofiziologija. Biologija prema riječima dr. Balabanića ne može razjasniti ni jedan problem bez kontaktiranja s evolucijom, pa je govorio što darvinizam tvrdi o tome. Riječ je o pokušaju da se u pitanje dovede nosilac duhovnih aktivnosti čovjeka koji je prije bio pripisivan duši. Među novim je pojmovima u nauci i pojam varijabilnosti — neograničena mogućnost stvaranja individua i mehanizam selekcije. Darwin naglašava stupnjevitost — postoji klasifikacija nastala na osnovi evolucije organizama. Postoji također razlika u stupnju više organizacije, ali ne u kvalitativnom smislu, nego u kvantitativnom. Za razliku od tradicionalne skolastičke filozofije javljaju se u novim razdobljima čovjekova i životinjska supstancija. Istraživač Darwin tvrdi da životinje imaju jošneke sposobnosti koje im se prije nisu pripisivale, a to su inteligencija, osjećanje, moralnost ili odgovornost. Darwin vidi samo razliku u stupnju razvoja pa time postavlja varijacijski model evolucije. Darwinova je teorija varijacijska, a ne transmutacijska, što znači da se ne javlja nagla promjena biti.

Igor Smailagić

Buje

28. svibnja 2002. profesor Lino Šepić predstavio je svoju knjigu Tu i tamo po Bujštini u izdanju bujskog ogranka Matice hrvatske. Pred čitateljima je dvjesto stranica o malim mjestima, događajima i zanimljivostima, s mnogo podataka o prirodnim ljepotama, zanimljivim ljudima i krajevima, osebujni zbornik koji ugošćuje i druge autore. Knjiga je vrijedan prilog povijesti kraja, osobito malih mjesta i ljudi u njima, naglasio je prof. Josip Šikić iz Pazina predstavljajući knjigu.

Čitluk

slika24. svibnja u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku Matica hrvatska Čitluk organizirala je izložbu studentskih radova IV. i V. godine Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg U 3 D. Izloženi su radovi Saše Zečević, Andree Bulum, Livije Šikić, Želimira Fišića, Marija Šunjića, Dejana Pranjkovića, Igora Knezovića, Željke Vrdoljak, Saše Šantića, Vedrana Karadže, Josipa Mijića, Zdenka Galića, Igora Borozana, Cvite Bojić, Višnje Mach, Silve Radić, Dalibora Pehara, Ivane Galić, Ane Bilić, Ane-Marije Krste, Ivone Mustapić, Nikole Papića, Igora Brkića i Dragana Žulja. Ovo je prvi put da je ALU Široki Brijeg izložila radove svojih studenata u Čitluku, iako je do sada iznjedrila dva naraštaja akademski obrazovanih grafičara, kipara i slikara, koji su ujedno i profesori likovne kulture. Izložba je otvorena do 15. lipnja 2002.

U povodu 11. obljetnice Matice hrvatske Čitluk (31. 5. 1991-31. 5. 2002) Matica hrvatska Čitluk i ove je godine darivala knjigama najbolje učenike čitlučkih osnovnih i srednjih škola. Predsjednik Matice iz Čitluka prof. Andrija Stojić obišao je osnovne škole u Čerinu, Bijakovićima i Čitluku te srednju školu dr. fra Slavka Barbarića u Čitluku i tom prigodom najboljim učenicima uručio prigodne darove, knjige u izdanju Matice hrvatske Zagreb, Matice hrvatske Čitluk i Nakladnoga zavoda MH.

7. lipnja 2002. predstavljena je u organizaciji MH Čitluk, u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku, knjiga Hrvatski putopis od XVI. stoljeća do danas (K. Krešimir, 2002) koju je priredio prof. Dubravko Horvatić. Na predstavljanju su sudjelovali mr. Marica Kordić, prof. Dubravko Horvatić, autor, prof. dr. Šimun Musa, dekan Pedagoškog fakulteta, prof. Krešimir Šego, književnik i prof. Andrija Stojić, predsjednik Matice u Čitluku.

U nakladi UG Cvit Međugorje i MH Čitluk izašao je novi broj (2/2002; br. 10) časopisa »Cvitak«, lista za sretno djetinjstvo.

Glina

Izašao je novi broj časopisa Matica glinska, glasilo udruge Matice hrvatske Glina, godina V, br. 10, svibanj 2002.

Križevci

30. svibnja u Velikoj dvorani hrvatskoga doma u Križevcima MH Križevci organizirala je gostovanje njemačkih glazbenika. Gostovao je orkestar gimnazije Siegestrae iz njemačkoga grada Wuppertala, koji je pod ravnanjem Paula Breidensteina izveo klasične skladbe Händela, Mozarta, Beethovena, Musorgskog i Bizeta. Križevačka publika burnim je pljeskom nagradila glazbenike za izvedbu Simfonije u G-duru hrvatskoga skladatelja Luke Sorkočevića. Zahvaljujući na toplu gostoprimstvu križevačkoj Matici gospodin Breidenstein rekao je kako je orkestar u Križevcima našao istinske prijatelje. Predsjednica križevačke Matice prof. Renata Husinec zahvalila je hrvatskoj profesorici Ljiljani Fabricius-Ivšić iz Wuppertala i najavila je i buduću suradnju između križevačke i gimnazije u Wuppertalu.

3. lipnja 2002. godine u Hrvatskom domu (Dvorana HPD-a Kalnik) održana je filozofska tribina Filozofija Franje pl. Markovića u organizaciji Matice hrvatske Križevci i Odjela za filozofiju Matice hrvatske iz Zagreba.

Predsjednica udruge MH Križevci mr. Renata Husinec ukazala je na važnost Franje pl. Markovića ne samo za lokalnu križevačku sredinu nego i za opću hrvatsku kulturu. Pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske dr. sc. Stipe Kutleša (ravnatelj Instituta za filozofiju) istaknuo je važnost filozofije u Matici hrvatskoj i potrebu promicanja filozofske misli i izvan zagrebačke sredine. Predavanje o Markovićevoj filozofiji održao je doc. dr. sc. Srećko Kovač (s Instituta za filozofiju u Zagrebu). Nakon predavanja razvila se živa rasprava, u srdačnoj atmosferi, što otvara mogućnost daljnje plodne suradnje. Budući da će 2004. i 2005. biti obljetnice rođenja i smrti Franje pl. Markovića, to bi svakako trebao biti povod za revalorizaciju Markovića u hrvatskoj kulturi.

Makarska

10. lipnja u programu u povodu obilježavanja Dana Matice hrvatske u Makarskoj i 125. godišnjice spomena o djelovanju Matice hrvatske u Makarskoj (dokumenti iz 1877. svjedoče kako je u Makarskoj djelovalo dvanaest članova MH na čelu s povjerenikom don Mihovilom Pavlinovićem i prignosnikom Nikolom Alačevićem) održana je svečana sjednica i koncert Zbora splitskih sestara milosrdnica pod vodstvom časne sestre Marte Škopljanac-Mačina.

11. lipnja predstavljeno je novo izdanje hrvatskog prijevoda Marmora Macarensia (Makarska spomenica) Ivana Josipa Pavlovića-Lučića, koju je preveo dr. Ivan Petričević, a predstavio Emilio Marin.

Nova Gradiška

7. lipnja u Gradskoj vijećnici Matica hrvatska Nova Gradiška pripremila je predstavljanje knjige pjesama U mirne sate autorice Evice Kraljić.

Novi Marof

8. lipnja u čast Dana grada u OŠNovi Marof u organizaciji Matice hrvatske Novi Marof i KUD Marof otvorena je izložba Etnografska baština novomarofskoga kraja na fotografijama i predstavljen CD Hrvatske narodne pjesme u izvedbi KUD Marof.

Sarajevo

6. lipnja u Maloj galeriji Sv. Ante Franjevačkog samostana na Bistriku održana je III. izborna skupština ogranka Matice hrvatske Sarajevo. Za predsjednika je ponovno izabran fra Petar — Perica Vidić, akademik, teolog i slikar, a za potpredsjednike Ivan Bule, Mio Mišić i Anto Šarić.

Sarajevska Matica utemeljena je 1996. godine. Broji 157 članova, od kojih su 59 članovi radnici, a 98 članovi suradnici. U proteklom šestogodišnjem razdoblju objavila je deset knjiga iz područja popularne znanosti, umjetnosti i književnosti, uz kontinuirano objavljivanje tromjesečnika za umjetnost i znanost »Hrvatska misao«, čiji je zadnji broj, dvadeset i drugi, upravo izišao iz tiska. Uz solidnu nakladničku djelatnost, organizirane su i brojne manifestacije iz kulture, kao što su predstavljanje novih knjiga, predavanja eminentnih znanstvenika, okrugli stolovi, susreti Matica hrvatske iz BiH i RH, te izložbe knjiga i slika.

Sisak

Od 31. svibnja do 2. lipnja 2002. u organizaciji Matice hrvatske Sisak i sisačkoga Doma kulture Kristalna kocka vedrine održana je šesta pjesnička manifestacija Kvirinovi poetski susreti, na kojoj je sudjelovalo dvadesetak hrvatskih pjesnika. Kvirinovi poetski susreti održavaju se tradicionalno od 1997. godine i na njima se dodjeljuje Plaketa sv. Kvirina za pjesnički opus jednom od hrvatskih pjesnika. Ovogodišnju plaketu dobio je dr. Branimir Bošnjak za ukupan pjesnički opus. Nagradu za najbolju knjigu objavljenu protekle godine, autora mlađih od 35. godina, dobio je Damir Radić za zbirku poezije Jagode i čokolada.

U sklopu susreta promoviran je drugi ovogodišnji broj časopisa »RIJEČI« za književnost, kulturu i znanost, o temi hrvatskog intermedijalnog pjesništva 1942-2000, Panorama granice, autora prof. Gorana Rema, književnika iz Osijeka. Riječ je o jednome od najvažnijih časopisnih izdavačkih pothvata u hrvatskome kulturnome prostoru u posljednjih nekoliko godina. Uz promociju časopisa postavljena je i prigodna izložba vizualnoga pjesništva.

Skradin

slika29. svibnja predstavljen je kulturnoj javnosti iznimno vrijedan izdavački projekt Statut grada Skradina (Statuta civitatis Scardonae) iz 14. stoljeća, nakladnik kojega je Matica hrvatska Skradin, a koji je prvi put u cijelosti preveden s latinskoga na hrvatski jezik. Knjigu su predstavili autor mr. sc. Ante Birin, djelatnik Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, mons. dr. sc. Paško Bubalo, mr. sc. Krešimir Čvrljak i prof. Ivo Livaković. Predsjednica Matice hrvatske Skradin dr. Višnja Brajnović naglasila je važnost ovog nesvakidašnjeg kulturnog događaja za sadašnjost i budućnost grada Skradina. Skradinska Matica uz pomoć mr. Čvrljka priredila je i prigodnu izložbu preslika i prijepisa povijesnoga skradinskog statuta, čiji je izvorni rukopis pohranjen u arhivu Sv. Marka u Veneciji, jedan u mletačkom pismohranu, a drugi u zbirci Baltazara Bogišića u Cavtatu.

Split

Izašao je novi broj časopisa Matice hrvatske Split Hrvatska obzorja, godište X, br. 1/2002.

Vinkovci

24. svibnja održana je Izborna skupština Matice hrvatske Vinkovci, koju je vodio njezin predsjednik Ante Miljak. Istaknuto je kako je sve što je učinjeno u posljednje dvije godine rađeno sa srcem i ljubavlju. Uz izdavanje dva godišnjaka, predstavljene su mnoge poznate knjige, održane tribine, koncerti, pjesničke večeri i više likovnih izložbi u Velikoj i Maloj galeriji Matice u Vinkovcima. Kao veliko priznanje radu MH Vinkovci istaknuta je Nagrada I. K. Sakcinski dodijeljena knjizi prof. Tome Šalića Vinkovački šokački radovi.

Za novoga predsjednika MH Vinkovci izabran je dr. Dražen Švagelj, a za članove predsjedništva: Martin Mišković, Antun Slišković, Tomislav Talanga, Marko Landeka, Ružica Pšihistal, Antun Smajić, Antun Babić, Višnja Sorčik i Zvonko Domaćinović.

Gost Skupštine, potpredsjednik MH iz Zagreba Stjepan Sučić, naglasio je koliko je uspješan rad vinkovačkog ogranka Matice hrvatske važan za hrvatsku kulturu u ovom vremenu malodušja, nerada i nereda; također je predložio zajedničku izložbu svih izdanja udruga MH i njihovu razmjenu i suradnju.

27. svibnja u Galeriji Matice hrvatske Slavonija sveta zemlja Hrvatska u Vinkovcima otvorena je izložba O hrvatskom banu Josipu Šokčeviću, koja će biti otvorena do 7. lipnja 2002. Izložbu su organizirali vinkovačka Matica i akademski kipar Antun Babić.

Zaprešić

5. lipnja u povodu XIX. Dana Ante Kovačića (pokrenuti su 1984), u organizaciji Matice hrvatske Zaprešić i Gradske knjižnice Ante Kovačić iz Zaprešića organiziran je obilazak grobova dvadeset i pet hrvatskih velikana — reporoditelja, književnika i čelnika Matice hrvatske.

6. lipnja u Staroj gradskoj vijećnici su, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i športa RH, održani XVI. Susreti Ivice Kičmanovića za literate i novinare iz osnovnih škola RH koji pišu o svom djetinjstvu i školovanju. Bilo je prisutno 190 učenika i voditelja iz 19. županija. Predstavljen je zbornik radova pod naslovom Mijenjajmo svijet i održan umjetnički program (Krunoslav Cigoj, Vice Vukov, Ivica Percl, Stjepan Mihaljinec i dr.), a nagrade učenicima, školama i voditeljima uručili su Dragutin Tadijanović, Miro Gavran, Pajo Kanižaj i dr. Voditelj Susreta bio je predsjednik Matice hrvatske Zaprešić gospodin Stjepan Laljak.

A. Č.-K.

Vijenac 216

216 - 13. lipnja 2002. | Arhiva

Klikni za povratak