Kašićevo Sveto pismo

Bartol Kašić i Biblija, Matica hrvatska Pag, Pag 2002.

Zbornik radova Bartol Kašić i Biblija donosi izlaganja predstavljača prvotiska Kašićeva hrvatskog prijevoda Svetog pisma na predstavljanjima 30. i 31. ožujka 2001. godine u Zadru i Pagu (ujedno Kašićevu rodnom gradu).

Isusovac Bartol Kašić, najpoznatiji kao otac hrvatske gramatike, važan je ne samo kao jezikoslovac nego kao plodan pisac i pjesnik, prevoditelj (uz Bibliju, tu je i Ritual rimski), vrstan teolog, slavist, misionar, autor jedne od prvih hrvatskih tragedija Venefride, te prve autobiografije u povijesti naše književnosti.

No prijevod Svetoga pisma, na kojemu je Kašić radio u Dubrovniku u razdoblju između 1622. i 1636, najvažnije je njegovo djelo — nažalost neobjavljeno te tiskano tek 1999, kada je njegova vrijednost u prvome redu kulturnopovijesna. Godine 2000. tiskani su i znanstveni prilozi uz taj prijevod.

Zbornik se otvara popratnom riječi zadarskoga nadbiskupa u miru — msgr. Marijana Oblaka, a nastavlja izlaganjem Ivana Goluba o sudbini Kašićeve Biblije. Slijede tekstovi istaknutih kašićologa — isusovca Vladimira Horvata i Julija Derossija (koji su ujedno bili i sudionici prvog organiziranog skupa o Bartolu Kašiću u Zadru i Pagu u travnju 1991), s pregledom radova o Kašiću i izlaganjem o osnutku Akademije hrvatskog jezika u Rimskom kolegiju godine 1599, što je bio i službeni znanstveni početak hrvatskoga jezikoslovlja; odnosno razmatranjem o grafiji Kašićeva hrvatskoga prijevoda Biblije.

Zlata Derossi, koja je kao suradnica transkribirala Kašićev rukopisni hrvatski prijevod Biblije, predstavila se tekstom u kojem pojašnjava okolnosti u kojima je to činila; Darija Gabrić-Bagarić, koja je sastavila kompletan rječnik Kašićeve Biblije, objavljen uz prvotisak, u Zborniku je iznijela članak Rječnik djela i pisca — cilj i zadaća, u kojem iznosi razmišljanja uz rječnik ovog prvotiska, a novi prinos kašićologiji svakako je dao i franjevac trećoredac Petar Bašić, tekstom Prijepisi i prepisivači Kašićeva prijevoda Svetog pisma.

Uz završni osvrt Josipa Lisca na ovaj zbornik i značenje Bartola Kašića u hrvatskoj kulturi, izdanje je obogaćeno izvacima iz tiska o prvotisku Kašićeva hrvatskog prijevoda Biblije, kao i slikovnim prilozima — slikama Bartola Kašića, njegovih tiskanih djela, te fotografijama sa svečanosti predstavljanja ovoga vrijednog projekta.

Katarina Marić