Vijenac 215

Jezik

Filozofija

Od Aristotela do ratova zvijezda

Milan Galović, Rat u transformaciji, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Filozofija

Od Aristotela do ratova zvijezda

Milan Galović, Rat u transformaciji, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

U tehnologijskoj eri u kojoj svijetom dominiraju znanstveno-tehnički ciljevi, ratovi su postali planetarna zbivanja. Znanstveno-tehnička otkrića, kao i gospodarski utemeljena te medijski ostvarena globalizacija, glavni su uzroci koji su doveli do novoga načina ratovanja: ono se, u opreci spram dotadašnjih povijesno postojećih modela, zasniva na elektronskoj medijalizaciji. U ovoj knjizi riječ je o tematiziranju rata različitim filozofskim disciplinama, riječ je o pokušaju teorijske sinteze mogućih vidova rata i uvidu u njihovu bit.

Nastavak politike

Autorova je namjera fenomen rata analizirati iz trojne perspektive: ponajprije, razmotriti ga kao filozofijsku temu unutar različitih teorija rata (ekonomska, pravna, politologijska, ontološka i teološka), zatim smjestiti ga u kontekst razmatranja o politici i naciji, te naposljetku razmotriti obrat koji se zbiva u tehnologijskom dobu, a to su kibernetički ratovi i njihova virtualizacija. Različite filozofske discipline dakako različito govore o ratu: ekonomska teorija (još od Aristotela naovamo) rat vidi ponajprije kao gospodarsku praksu; pravna teorija (poput one Grotiusa ili Kanta) uporište nalazi u pravnoj opravdanosti rata u kontekstu odnosa među narodima i državama; politologijska teorija rat shvaća kao politički čin (npr. Hegel), a političko-instrumentalna teorija prema kojoj je rat »nastavak politike drugim sredstvima« (Clausewitz) sam fenomen utemeljuje iz biti moderne politike. No, ni jedna od tih teorija (kao ni teologija rata shvaćena u uže religijskom smislu) ne daje pravi odgovor na pitanje koji su to stvarni korijeni rata, odnosno kako treba protumačiti agonalnu bit čovjeka. Jedino filozofijska interpretacija, smatra autor, može dati pravi uvid u odnos rata i čovjeka kao duhovnoga bića; Galović tu tezu podupire analizama Hegela i Schelera. Konačno, u završnom poglavlju o tehnologijskom dobu, autor daje sažetak o postmodernim ratovima u razdoblju njihove tehničke reprodukcije. Cyber-ratovi, ratovi zvijezda, bodrijarovski ratovi koji se nikad nisu dogodili, medijski ratovi kao fenomen slike i spektakla — sve su to elektronski posredovani oblici hiperrealne ontologije u kojoj danas živimo, a koja je ratove učinila virtualnim teatraliziranim spektaklom te ih radikalno odmaknula od bojišnice, istodobno srušivši romantičarske senzacije o ratnoj slavi i borbi prsa o prsa, kao i turobne slike pokolja i uništenja.

Cjelovita i sustavna studija

U nas je interes za filozofijskim interpretacijama rata razmjerno povećan u posljednjih nekoliko godina: postoji znatan broj tekstova, različitih eseja i prijevoda; npr. najnoviji broj »Libre« donosi temat upravo o toj problematici, a ne tako davno u susjedstvu je izašao i Evropski diskurs rata, opsežna knjiga u kojoj o tome govore najistaknutija imena europske intelektualne scene. Galovićeva knjiga ne dolazi na prazan teritorij, pa prema logici stvari mora voditi bitku s već postojećim studijama, kako onima koje se bave klasičnim pojmom ratovanja uz konvencionalan instrumentarij (poput političke teorije), tako i suvremenijim razmatranjima u koja se može ubrojiti trendovska literatura koju danas čitaju i oni ne osobito zainteresirani za to područje. No Galovićeva knjiga nije tek zbirka disparatnih tekstova koji su vapili za ukoričenjem (a to je u nas redovit slučaj), nego cjelovita i sustavna studija o kulturnim i duhovnim temeljima ratovanja. Ona se doima cjelovitom zbog toga što čitatelja ne zamara nepotrebnim razvodnjavanjem teme, odnosno odvlačenjem pozornosti na a) konkretne ratne strategije, b) deskriptivna politološka i pravna tumačenja, c) pseudofilozofsko moraliziranje o naravi ratovanja kao inherentnoj sastavnici ljudskog bića; cjelovitost, naprotiv, proizlazi iz potrebe da se na nepunih stotinjak stranica iznese sve ono što je bitno za određenu teoriju ratovanja, te da takva metodologija bude usredotočena na sve sastavnice koje se pokazuju presudnima za ovu temu. Stoga je Galovićeva knjiga uspješno složen kompendij raznih teorija; to je zanimljiva i kompetentno napisana knjiga u kojoj se na nevelikom broju stranica čitatelju nudi dobar pregled parcijalnih pristupa fenomenu rata, pri čemu ontološke, odnosno metafizičke, pretpostavke rata i dalje ostaju otvoren i nedovršen teorijski projekt.

Tonči Valentić

Vijenac 215

215 - 30. svibnja 2002. | Arhiva

Klikni za povratak