Najmlađi dramatičari

»Nova Istra«, časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, gl. ur. Boris Biletić, god. VI, br. 4, Pula, zima 2001/2002.

»Nova Istra«, časopis prepoznatljiva dizajna i opsega, profil gradi unutar dva ključna smjera — kulture i društva — pa tekstove ovog broja, pomalo pojednostavnjeno, možemo podijeliti u dvije glavne skupine, tematski i idejno odijeljene: u prvoj će se naći prilozi književnoumjetničkog predznaka, dok će se prilozima u drugoj skupini istraživati i/ili problematizirati različita društvenopolitička, povijesna i slična pitanja.

Kao najzanimljiviji prilog unutar prve, opsegom dominantnije, skupine tekstova ističe se rubrika Najmlađi hrvatski dramatičari, koja donosi drame pet mladih studenata dramaturgije (Dora Delbianco, Milijan Ivezić, Ivana Ivković, Olja Lozica, Vanja Obad), po izboru Nedjeljka Fabrija. Drame, međusobno prilično različite, kako po izboru teme tako i po načinima obrade, svjedoče o različitim stvaralačkim senzibilitetima i smjerovima kojima se autori kreću, a koji će uključivati raspon od tradicionalnog pristupa do suvremenijih formalnosadržajnih poigravanja dramskom građom. Otvaranje prostora mladim dramatičarima svakako je vrijedno pohvale, a ne bi bilo naodmet da je uz tekstove i osnovne podatke o autorima objavljen i popratni ogled ili prikaz kojim bi se opravdao izbor, a drame analitički sagledale.

Izostaju podaci

Jednako vrijedi i za ostale književne priloge, gdje (osim vrlo kratkih informacija na kraju časopisa) izostaju podaci o radovima i autorima, a time bi se objavljene tekstove još bolje prezentiralo, posebice onim čitateljima koji »Novu Istru« ne prate redovito. Pogled na ostale književne i književnoznanstvene priloge ovog broja neće se umnogome razlikovati od dosadašnjih — na početku već ustaljene rubrike Suvremena književnost ponovo nas dočekuje stalni gost rubrike Zvane Črnja s novim nastavkom istarskog dosjea Istrani, iza kojeg slijedi još jedan izbor stilski i tematski raznolikih proznih i poetskih radova suvremenih domaćih i stranih autora. Manifestacija Šoljanovi dani prezentirana je s nekoliko ogleda o dramskom stvaralaštvu pisca, od teksta o radiodramama (Branimir Bošnjak), do analiza Romance o tri ljubavi (Jozefina Dautbegović, Ante Stamać), kao i drame Dioklecijanova palača (Branimir Donat, Tonko Maroević). Posebna rubrika posvećena je pedesetoj obljetnici smrti Paule pl. Preradović, u kojoj će se, uz prikaz nekih aspekata njezina života, naći i prijevodi nekoliko pjesama.

Usmjerenje društvenoj i kulturološkoj tematici u ovom je broju rezultiralo s nekoliko priloga. Izborom tekstova društvenopolitičke problematike, kako donekle sugerira i uvodni tekst urednika, ovaj se časopis nastoji polemički uključiti u razmatranja određenih, manje ili više aktualnih, društvenopolitičkih problema, ponajprije lokalnih, ali takvih da se u njima ogleda i šire značenje. Tako će se, u želji da svojim primjerom potaknu i trajno održe živim dijalog među različitim stranama — kako se ističe u uvodniku, u ovome broju za tu svrhu ponovo naći prilozi koji se dotiču slovenskih tema: tekst o slovenskom književniku Levstiku te članak o hrvatsko-slovenskim povijesnim vezama. No, ni suvremena društvenopolitička problematika nešto širega, štoviše globalnog, značenja neće biti zanemarena, pa će Slavomir Jurcan u tekstu (Anti)globalizacijski tihi prevrat pisati o uzrocima, karakteristikama i temeljnim idejama antiglobalizacijskog pokreta.

Prilozi o zavičaju

Proučavanje i poznavanje tradicije, ponajprije istarske, također je jedna od zadaća ovoga časopisa, koju ispunjava stalna rubrika Prilozi o zavičaju, u kojoj će se ponovno naći znanstveni radovi, čija će se područja proučavanja ovaj put odnositi na gospodarsku povijest Istre (Dražen Vlahov) te istarsku arhitekturu i problematiku interpolacije novih objekata u staru gradsku jezgru, prikazanu na primjeru odnosa Pazinskog kolegija i sportske dvorane (Jugo Jakovčić). Iako usmjereni na tek uži, stručni dio čitateljstva, tekstovi te rubrike mogu se istaknuti kao vredniji dijelovi časopisa.

Osim spomenutih, u ovom se broju nalaze još neki prilozi i rubrike koji se dotiču različitih područja — od hrvatskog iseljeništva do kritičkih prikaza književnih izdanja, pa se s pravom može zaključiti kako su nastojanja uredništva »Nove Istre« usmjerena na obuhvaćanje što šire tematike. Raznolikošću i otvorenošću brojnim područjima, ali sa zadržavanjem određene razine kvalitete, u ovom se časopisu ujedinjuju razni interesi, čime se svakako može zainteresirati i šire čitateljstvo.

Ljubica Anđelković