KRONIKA DOGAĐAJA

Retorika i fantastika

Na predstavljanju knjige autorice Renate Lachmann pod naslovom Phantasia, Memoria, Rhetorica govorili su u utorak 21. svibnja u Matici hrvatskoj Vladimir Biti, Davor Beganović i sama autorica knjige. Davor Beganović na samu je početku naglasio da je autorica Renate Lachmann nedovoljno zastupljena u hrvatskoj znanosti o književnosti. Prvi put javlja se u hrvatskom izdavaštvu s monografijom o Ignjatu Đurđeviću. Naslov knjige govori o trima područjima kojima se autorica bavila. Prva je od njih intertekstualnost u književnosti ruske moderne, odnosno bahtinovske strukture. Drugi dio, Retorika, objavljen je u knjizi uništenje lijepoga govora, dok se treći dio knjige bavi fantastičnom književnošću. Posljednji autoričin rad bavi se jednim češkim baroknim retoričarem. Tekstovi u knjizi govore o fantastičnoj književnosti u Europi 18 / 19. stoljeća. Kako je rekao teoretičar Tzvetan Todorov, fantastička književnost dolazi ni od kuda, ali ni nigdje ne završava. U beletrističkim tekstovima nije se pojavljivala, ali do eksplozije fantastičke književnosti došlo je zbog retoričkih diskursa koji gube na snazi. Prva promjena zbiva se u diskursu prirodnih znanosti, pa se javljaju pojave kojima se objašnjava i lijepa književnost, i to od Francuske revolucije. Prof. Lachmann rođena je u Berlinu, znanstvenu karijeru počela je 1963. godine, a 1967. dobila je mjesto redovnog profesora na svojem sveučilištu, i to kao jedina žena među muškim kolegama. Prof. Vladimir Biti rekao je da se u knjizi svi pojmovi prikazuju kao jedan, ali se ipak javlja rascijepljenost. Slom retorike 18. stoljeća urodio je pojavom fantastike. Iza svake koincidencije nalazi se namjera, pa se slučaj stalno planski podvija teoriji zavjere.

EU i hrvatski jezik

U ponedjeljak 20. svibnja održao je Odjel za jezikoslovlje tribinu pod nazivom Europske integracije i hrvatski jezik. Na tribini su govorili prof. dr. Maja Bratanić, akademik Dalibor Brozović, prof. dr. Vladimir Ivir, Marija Pejčinović, pomoćnica ministra za europske integracije i doc. dr. Marko Tadić. Prvo je govorila prof. Marija Pejčinović i to o prevođenju pravne stečevine Republike Hrvatske. Unaprijeđenje terminologije koja nastaje prevođenjem s engleskog jezika jedna je od najvažnijih zadaća kojima se struka trenutno bavi. Što se tiče socijalne dimenzije postavlja se pitanje koje zakone treba prevoditi na engleski jezik. Nepoznavanje situacije u svakodnevici dovodi do lošeg socijalnog stanja. Što se tiče gospodarske dimenzije ona traži ukidanje postojećih barijera. Javljaju se još pravna dimenzija i kulturna dimenzija, koja traži standardizaciju materinskog jezika. Pravna stečevina preduvjet je za ulazak u Europsku uniju i svo hrvatsko zakonodavstvo mora biti prevedeno na jedan jezik Europske unije, koji će dakako biti engleski. Hrvatsko zakonodavstvo odnosno pravna stečevina sastoji se od preko 200 000 kartica, koja traži osnivanje stalne radne skupine za prevođenje, koja bi ujednačavala terminologije nastale raznim prevoditeljskim individualizacijama. Prevođenje teksta sadrži nekoliko elemenata procesa: to su jezični redaktor, terminolog, te alati za prevođenje, koji sadrže i jezikoslovne baze Europske unije. Prijevod fraza mogao bi se obavljati preko računalne pripreme tekstova. Studij interdisciplinarnog prevođenja moguć je na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta u Zadru, a termin pravnik-lingvist javlja se u svijetu i označuje ljude koji završe pravo i poslije prevođenje rekla je Maja Bratanić. Obrazovanje prevoditelja u Hrvatskoj trebalo bi provoditi Ministarstvo za europske integracije. Akademik Brozović govorio je o povijesti problema višejezičnosti unutar Europske unije, koja se nalazi u samoj osnovi demokracije, a s obzirom na to da u EU postoje mnogi standardi i službeni jezici. Marko Tadić naglasio je da bi hrvatski trebao postati jedan od službenih jezika EU, ali to traži tehnološko unaprjeđenje jezičnih tehnologija u RH.

Schleriermacher i filozofija

U povodu izlaska Schleiermacherova djela Hermeneutika i kritika. S primjenom na Novi zavjet, Odjel za filozofiju Matice hrvatske održao je u srijedu 22. svibnja u Matici hrvatskoj tribinu pod naslovom Schleiermacher i filozofija. U okviru tribine predavanje su održali dr. sc. Željko Pavić, prevoditelj i priređivač oba sveska, i dr. sc. Dimitrije Savić, izdavač. Savić je naglasio da je ovdje riječ o prvom prijevodu te vrste na svijetu, te je naglasio kako je samorazumljivo da Schleiermacherova hermeneutika pripada u filozofiju. Knjiga se bavi temom tumačenja i interpretacije tekstova Svetog pisma. Ispravno je razumijevanje svetih spisa pomoćna disciplina teologije i lingvistike, osobito teorije znaka. U tom smislu ona nema veze s Aristotelovim učenjem, nego se takva hermeneutika javlja u svrhe protestantskih istraživanja zavjetnih spisa. Per definitionem smatra se tehničkom disciplinom uz politiku i pedagogiju. U prvom svesku javljaju se tekstovi koji su agregat opservacije, a to su aforizmi i nedovršene rečenice o hermeneutici u sklopu teoloških predavanja. Schleiermacherovo je značenje za filozofiju i to da je utvrdio po čemu je i sama filozofija hermeneutika. U svim tim zrcaljenjima hermeneutike može se tek sa Schleiermacherom shvatiti zašto je i sama filozofija u biti hermeneutička. Riječ je o odnosu jezika i mišljenja i odnosu gramatike i tehničke interpretacije. Savić je naglasio takozvani hermeneutički krug, u kojem je jezik čovjekotvoran, a čovjek jezikotvoran. Ne postoji jezik uopće, nego postoje samo pojedinačni jezici. Mišljenje je za Scheiermachera unutrašnji govor. Željko Pavić naglasio je da takvo kritičko izdanje o njemačkom filozofu nemaju ni sami Nijemci. Knjiga sadrži i pregled literature o Schleiermacheru od 1800. do 2000. godine.

Igor Smailagić

Čitluk

23-24. V. 2002. u programu obilježavanja Dana općine Čitluk sudjelovala je i MH Čitluk. U Velikoj dvorani KIC-a Čitluk glumac Ilija Zovko izveo je monodramu Oprost, Stipe. Sljedeći dan promovirana je knjiga Petra Vulića Balada o vukovarskoj ruži i Sinju munja od Zagreba grada, a u Galeriji fra Didaka Buntića (Župni ured Čitluk) otvorena je izložba slika i skulptura studenata ALU na Širokom Brijegu.

Križevci

23. IV. 2002. u povodu Dana grada (24. travnja) u Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, u organizaciji MH Križevci, pripremljeno je prvo predstavljanje knjige akademika Nenada Trinajstića Sto hrvatskih kemičara (Zagreb, Školska knjiga, 2001). Uz autora knjigu su predstavili dr. sc. Sanja Nikolić i dr. sc. Snježana Paušek-Baždar.

24. IV. 2002. u prostorijama MH Križevci organizirana je izložba Križevci u filateliji. Izložba je priređena prigodom promocije poštanske marke 750. obljetnica slobodnog, kraljevskog grada Križevaca i obuhvaća filatelistički materijal od prvih poštanskih maraka, prigodnih omotnica i žigova vezanih uz Križevce i križevačku okolicu. Prigodna poštanska marka autorice Dubravke Zglavnik, dizajnerice iz Zagreba, prikazuje grb grada Križevaca iz 1752. Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC).

3. V. 2002. U ciklusu mladih autora u prostorijama MH Križevci izložene su slike Zdenka Baloga. Izložba nosi naslov Lutka s naslovne strane.

10. V. 2002. U Maloj dvorani Hrvatskog doma, u organizaciji MH Križevci, prigodnom izložbom i predstavljanjem najnovijih enciklopedijskih i leksikonskih izdanja obilježen je dan Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Izdanja LEKS-a predstavili su prof. dr. Tomislav Ladan i Vlaho Bogišić.

26. V. 2002. u Konzistorijalnoj dvorani biskupske rezidencije u Križevcima, MH Križevci organizirala je izložbu Najljepše ilustracije u knjigama knjižnice Grkokatoličke biskupije u Križevcima.

Makarska

MH Makarska objavila je sedmu (!) knjigu aforizama Luke Tomića Zrno soli.

Našice

20. IV. 2002. MH Našice i Srednja škola Isidora Kršnjavoga organizirale su izlet članova i prijatelja MH iz Našica i Orahovice te djelatnika našičke srednje škole u Virje. Glavni sadržaj puta bio je posjet spomen-sobi prof. Stjepana Krčmara (Virje, 1920 — Zagreb, 1990), koji je u razdoblju od 1954. do 1963. djelovao u Našicama kao gimnazijski profesor i direktor škole, a ostvario je i zanimljiv književni opus. (Silvija Lučevnjak)

Pag

18. V. 2002. na Dan utemeljenja novoga grada Paga, u Zbornoj crkvi sv. Marije, predstavljena su dva izdanja: Život i djelo don Jose pl. Felicinovića: Zbornik radova sa Znanstveno-stručnog skupa održanog u Zadru i Pagu 18. i 19. rujna 1999 (Pag-Zadar: Matica hrvatska Pag i Filozofski fakultet u Zadru, 2002), i Bartol Kašić i Biblija: Zbornik radova s predstavljanja prvotiska Kašićeva hrvatskog prijevoda Sv. pisma u Pagu 30. ožujka 2001 (Pag: Matica hrvatska Pag, 2002). O prvom zborniku govorili su doc. dr. Miroslav Granić, prof. dr. Erma Ivoš, dr. fra Bernardin Škunca i don Živko Kustić, a o drugom zborniku pročitan je tekst prof. dr. Josipa Lisca. Poslije predstavljanja predsjednik Gradskog vijeća Grada Paga Ante Fabijanić i paška gradonačelnica Andreja Bukša predali su Nagradu grada Paga za životno djelo pateru dr. Vladimiru Horvatu. U programu su sudjelovali paški crkveni zborovi pod vodstvom sestre franjevke Miljenke Biošić.

19. V. 2002. na 180. obljetnicu rođenja don Stjepana Buljete, u Ulici Jurja Dalmatinca (Vela ulica gornja), u organizaciji MH Pag i nadžupnog ureda u Pagu, otkrivena je spomen-ploča s brončanim reljefom don Stjepana Buljete (1822-1904), kanonika Zbornoga kaptola u Pagu, dobrotvora i političara, začetnika hrvatske preporodne misli i narodnjačkog pokreta u Pagu.

Rijeka — Zadar

17. V. 2002. održan je dan MH Rijeka u Zadru. U prvom dijelu programa predsjednik MH Rijeka prikazao je djelatnosti ogranka u Rijeci. Uz prigodnu izložbu slika Miljenko Smokvinea održao je predavanje Hrvati na Arktiku. Nastupilo je dvoje mladih sopaca u krčkoj pučkoj nošnji, Ivana i Franjo Turčić. U drugom dijelu nastupila je muška klapa Luka iz Rijeke i predstavljen je pjesnički rad Vesne Miculinić-Prešnjak. Uz autoricu pjesme je recitirala Sanja Knežević, a na gitari ih je pratila Valentina Ević iz Zadra. Zbirku pjesama Mladena Barabe-Cvitića iz Paljuva predstavili su Giovanni Matešić Jeremija i Darko Deković, a pjesme je čitala Višnja Deković. Nastupilo je i KUD Paljuv.

Samobor

23. V. 2002. MH Zaprešić, MH Samobor, OŠIvan Perkovac Šenkovec, OŠSamobor, OŠBogumil Toni, OŠRude i delegati Brdovca, Zaprešića i Samobora, priredili su u Samoboru, jedanaesti put, svečanost in memoriam Ivanu Perkovcu. Sve škole izvele su kratak program, OŠSamobor organizirala je kviz za učenike, a Radio Samobor priredio je program s učenicima koji su pobijedili na kvizu. (Ranka Novosel)

Sarajevo

9-10. V. 2002. u dvorani pape Pavla VI. na Vrhbosanskoj teološkoj bogosloviji u Sarajevu, u organizaciji Odjela za filozofiju MH u Zagrebu i MH Sarajevo, prof. dr. sc. Edo Pivčević (Sveučilište Bristol) održao je predavanje o temi Globalistički kapitalizam i nacionalizam. Nakon predavanja, pročelnik Filozofskog odjela MH doc. dr. Stipe Kutleša i tajnica Ksenija Grubišić predstavili su filozofski niz biblioteke Parnas. Sljedeći dan na Filozofskom fakultetu u Sarajevu prof. Pivčević održao je predavanje pod naslovom Kaos. (Nita Tulić)

16. V. 2002. U klubu Lira HKD Napredak, u organizaciji MH Sarajevo, Hrvatskog društva za znanost i umjetnost iz Sarajeva i HKD Napredak, održano je predstavljanje knjige prof. dr. Bože Žepića Enigma Bosna i Hercegovina. Knjigu su predstavili prof. dr. Franjo Kožul i doc. dr. Zdravko Lučić. (Nita Tulić)

Varaždinske Toplice

21. V. 2002. MH Varaždinske Toplice priredila je u Gradskoj vijećnici okrugli stol Glagoljska baština varaždinske županije. Uvodno predavanje na temu Glagoljska baština u sklopu razvoja hrvatskoga jezika i pisma održao je akad. Josip Bratulić. U programu su sudjelovali mr. sci. Anica Vlašić-Anić sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu, pročelnik Konzervatorskog zavoda MK u Varaždinu Željko Trstenjak, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu Damir Hrelja, te članovi MH Varaždinske Toplice Božena Filipan i Drago Ilić.

Zadar (Škabrnja)

19. V. 2002. u OŠ Vladimir Nazor održana je Obnoviteljska skupština Povjereništva MH u Škabrnji. Na skupštini su govorili predsjednik MH Zadar prof. dr. Šime Batović, član Nadzornog odbora MH Zadar prof. dr. Stijepo Obad, tajnik MH Zadar prof. Ivan Paštar, ravnatelj Povijesnog arhiva u Zadru prof. Slavko Ražov i potpredsjednik MH Stjepan Sučić.

Vesna Zednik