Izvor za dijalektološka istraživanja

Slavko Malnar, Pamejnek, Matica hrvatska Čabar, Čabar-Rijeka, 2002.

Vrijedan razlikovni rječnik govora čabarskoga kraja i prilog hrvatskoj i slovenskoj jezikoslovnoj znanosti popisao je i sistematizirao, istražujući i bilježeći, Slavko Malnar, poznati proučavatelj lokalne povijesti, autor i urednik emisije Pod starim krovovima na Radio Čabru, potpisnik knjige Prezimena u čabarskom kraju kroz stoljeća — od 1498. do 1997. godine; te nositelj nekoliko priznanja za svoje brojne aktivnosti.

Razlike u govorima čabarskoga kraja od mjesta do mjesta postoje barem u nijansama, a tim se govorom u prošlosti služilo četrnaestak tisuća ljudi, dok ih je danas svega oko šest tisuća. Dakle broj korisnika pokazuje tendenciju smanjivanju, osobito kad u doticaju s književnim hrvatskim jezikom neizbježno nestaju i brojne fraze, mijenjaju se kompozicije rečenica, brojne riječi itd.

Na formiranje toga govora utjecalo je i doseljavanje iz raznih krajeva s različitim govorima, a donekle i geografska izoliranost područja. Rečena struktura i sintaksa pod utjecajem su njemačkog jezika, a jedna od glavnih karakteristika u prošlosti bila mu je nepotpuno i nedefinirano izražavanje. Česta je uporaba prenesenog smisla riječi, što se fonetike i fonologije tipe, više je samoglasnika i manje suglasnika negoli u standardnom hrvatskom jeziku; česti su dvoglasi, s neobičnim skupinama suglasnika, a također je za ovaj govor karakteristično tzv. akanje — pretvaranje glasa o u a; kao i djelomičan cakavizam i slekanje — jednako izgovaranje s i š, z i ž, c i č.

Čabarski su govor proučavali brojni lingvisti te zaključili da ima ikavske elemente i pripada kajkavskom narječju. Proučavanja slovenskih i hrvatskih jezikoslovaca dovela su do posve različitih zaključaka.

Autor se pri pisanju riječi služio fonetskim pismom, uz stručne konzultacije, a prikupio je oko sedam i pol tisuća riječi i fraza; najbrojnije su imenice — ima ih više od 3200, te oko 3000 glagola, dok je pridjeva oko 550. Iz samoga je rječnika teško dobiti ikakav pregled o kompoziciji rečenica i uporabi pojedinih riječi u njima.

Knjiga je bogat izvor dijalektološke građe te vrijedan prilog našoj leksikografiji.

Katarina Marić