Izazovi Splitu — razvoj Gradske luke

Splitska Pandorina kutija

Tribina u Europskom domu, Zagreb, 17. svibnja 2002.

U zagrebačkom je Europskom domu, a u organizaciji Foruma hrvatske sloge, u petak, 17. svibnja, održana, kako su je nazvali, radna konvencija Izazovi Splitu — razvoj Gradske luke. Pred otprilike dvadesetak ljudi i nešto novinara svoja su izlaganja iznijeli proafkovci jer je više nego očito da je projekt splitske gradske luke istovjetan projektu AFCO, koji u posljednje vrijeme diže i uzburkava valove koji oplahuju Marijan. More, dakle, vrije, pini...

Činjenice stoje kako je splitska gradska luka uvelike zapostavljena i da joj sadašnja namjena u skoroj budućnosti neće biti dostatna te da će joj kapaciteti biti premaleni. Također je istina da je potrebito nešto učiniti kako bi sam grad Split doista postao više turistički, a manje tranzitni grad. Isto je istina kako je u Splitu veliki problem komunalna infrastruktura, autobusni i željeznički kolodvor... Bivši i sadašnji gradski oci dobili su na uvid projekt koji je otvorio splitsku Pandorinu kutiju, podijelio grad, odvidao rane...

Jakša Miličić, uz podijeljena kratka skripta na četiri i pol stranice, u dugom je izlaganju govorio o problemu nezaposlenosti i besperspektivnosti u Splitu danas, te o težnji za traženjem novoga splitskog razvitka čiji bi temelj bila ideja, njezin nositelj, kapital i tržište. Spominjući turizam kao jedinu granu koja u kratku roku može podignuti splitski, pa tako i dalmatinski i hrvatski, standard, turizam kao industriju, prof. se Miličić usredotočio na točke koje su nužne u cijelom projektu, a koji je vrlo sličan AFCO-ovu projektu. Naglasio je kako bi uređenje Gradske luke, vjerojatno prema projektu AFCO, zaisgurno uspjelo definirati prostor istočno do Žnjana i zapadno do Vile Dalmacija, što nije zazvučalo previše uvjerljivo.

Predsjednik uprave »Slobodne Dalmacije« i voditelj projekta Gradska luka, Srđan Kovačić, govorio je o viziji i razvoju, istovremeno opisujući, svima dobro poznato, današnje stanje gradske luke. Plansko uređenje i organizacija prostora prvi put uzima u obzir cjelokupnost gradske luke, a ne kao do sada samo parcijalno. Grad bi se Split kao sudionik u projektu AFCO pojavio samo kao organizator, budući da grad nema novca ući u tako veliku investiciju. Dakle, vi, gospodo, pokažite pare i evo vam zemlja, radite što vas volja. Svi dostupni planovi, kojih smo dio vidjeli u pretprošlom broju »Vijenca«, pokazuju upravo to, bez obzira što su idejne skice urbanističko-arhitektonskog rješenja neprihvatljive. One su tu, postoje i oko njih se nešto radilo, a kao što je vidljivo, ispod su svakog kriterija, nisu podložne nikakvoj reinterpretaciji, nego samo šibicama ili upaljaču. Kako drukčije interpretirati staklo i željezo, tenis i šetnice koje nalikuju umjetnim inozemnim ljetovalištima za pretile bogataše popločene trećerazrednim kamenom? Eduard Katačić, arhitekt, član splitskoga gradskog poglavarstva zadužen za urbanizam i zaštitu okoliša, govorio je također o planiranju i viziji razvoja grada, gdje bi gradska luka trebala biti generator razvitka. Ivo Lozičić naznačio je važnost prometnih transverzala Splita i okolice.

Potpisi za grasku luku?

Malobrojna publika na ovoj radnoj konvenciji gotovo i nije čula ništa nova. Izrečeno je mnogo toga poznatog i već izrečenog, povremeno obojeno vlastitim estetskim i tko-zna-kojim kriterijima. Dioklecijanova palača spomenuta je samo jednom, i to u kontekstu izgradnje, jer se »njoj ne bi desilo ništa«. UNESCO ni jednom. Pa, gdje smo danas? Činjenica da je gradonačelnik bolestan samo je na kratko vrijeme odgodila nastavak pregovora i potpisivanje (nije rečeno kakvo potpisivanje, niti čega potpisivanje) sredinom lipnja. Na skupu je podijeljen i kratki tekst pravnog savjetnika i konzultanta AFCO-a, Edwarda Slavka Yambrusica, koji govori o tome kako projekt prolazi u hrvatskim medijima te analizira »Vijenčev« prilog. Bio sam svjedokom razgovora dvojice sudionika skupa o Vijenčevom prilogu. Zaključili su da je protiv AFCO-a bilo više tekstova i da ni jedan nema prave argumente, a oni koji su za AFCO drže argumente čvrsto u svojim rukama. Hmm... upravo držim »Vijenac« broj 213, otvoren na duplerici, u svojim rukama, i iznova gledam crteže... Ispod njih, kao njihov integralni dio piše: »Perspektivni pogled istočne (zapadne) strane razvoja graske luke«... Graske luke? Koje graske luke? Spliske graske luke? Kada već žele uložiti pola milijarde dolara, mogli su barem pronaći hrvatsko znakovlje i zaposliti pismenog prelamatelja. Bože sačuvaj...

Marko Kružić