Dvije izložbe u Dubrovniku

Izložbe

Dvije izložbe u gradu

Dubrovnik Umjetnička galerija u Dubrovniku predstavila je početkom travnja dvije izložbe: crteže Vlahe Bukovca, autora Antuna Karamana, i novi postav iz fundusa galerije, autora Antuna Maračića. Postavljen je reprezentativni dio od sedamdesetak Bukovčevih crteža iz svih razdoblja te postav Od Knifera do Bukovca, koji sadrži vrijedna djela hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Izložbe su otvorene do 15. lipnja, a izložbom Bukovčevih crteža Umjetnička galerija obilježava osamdesetu obljetnicu autorove smrti.

Crteži iz Portugala

Madrid Prvi se put u Španjolskoj, u madridskom Pradu, održava zbirna izložba Drawings by the European Masters in the Portuguese Collections 1500-1800. Izložba je skupila najreprezentativnije crteže iz portugalskih javnih i privatnih zbirki u kojima se, između ostalih, nalaze crteži Leonarda, Caravaggia, Lucasa Jordána, Dürera, Tiepola i Poussina. Nešto manje od osamdeset crteža na kojima pratimo umjetničke tendencije tijekom tri stoljeća pogledajte do 21. lipnja ili na http://museoprado.mcu.es/prado/html/iexposiciones.html.

Newmanova retrospektiva

Philadelphia Prva cjelokupna retrospektiva unatrag trideset godina velikog američkog umjetnika Barnetta Newmana priređena je u Philadelphia Museum of Art i otvorena je do 7. srpnja. U suradnji s Tate Modern, izložba je prikupila 65 slika, šest skulptura i šezdesetak radova na papiru tog radikalnog i utjecajnog umjetnika prošlog stoljeća. Radovi potječu iz svih faza umjetnikova rada, od sredine četrdesetih pa do kasnih radova, kada su generacije umjetnika crpile energiju iz čistoće njegove umjetnosti i jasnoće njegove vizije. Ostale informacije pogledajte na stranici www.philamuseum-newman. org.

Raj i pakao

Rotterdam Do 21. srpnja u roterdamskom je Museum Boijmans Van Beuningen postavljena izložba Keith Haring: Heaven and Hell. Njegov opus i jedanaest godina nakon smrti ostaje prepoznatljiv i utjecajan. Na izložbi je pokazano osamdeset djela, crteža i slika, koja se tematski usredotočuju na različite sociološke pojave, smrt, moć, nasilje, seksualnost, grijeh, religiju, otkupljenje... Slikovite ikone Keitha Haringa postale su dio vizualne kulture, a okoliš će muzeja u vrijeme trajanja izložbe oslikati ponajbolji svjetski umjetnici grafita. Informacije na http://boijmans.kennisnet.nl/Keith%20haring/

Genom u umjetnosti

Seattle U Henry Art Gallery u Seattleu postavljena je putujuća izložba koja problematizira znanstvena dostignuća u genetici unatrag nekoliko godina. Izložba Gene(sis): Contemporary Art Explores Human Genomics, otvorena do 25. kolovoza, predstavlja pedesetak radova suvremenih umjetnika, i uz nju su vezana događanja kao posljedica interdisciplinarnih istraživanja umjetnika, znanstvenika, povjesničara, bioetičara... Gene(sis)... se bavi potencijalnim značenjem i utjecajem genetskih istraživanja na ljudski život i identitet. Ostalo na www.henryart.org/genesis.htm i www.gene-sis.net/home.html.

Knjige

Gilles Néret, Erotic Art, Big Art Series, Taschen Na dvije stotine stranica subjektivno odabrani likovni primjeri pokazuju koliko je istraživanje erotskog u slikarstvu i općenito umjetnosti zanimljiva pojava. Od malih, intimističkih formata i skica koji nisu namijenjeni javnosti pa do orgijastičkih akcija koje se bilježe kamerama, Gilles Néret pokušava rasvijetliti fenomen erotičnosti u umjetnosti dvadesetog stoljeća, potkrepljujući svoje teze slikovnim materijalom najeminentnijih umjetnika koji su, svaki na svoj način, prilazili toj temi.

Internet

www.musee-online.org Institucija Musée i njezina internetska stranica djeluju u suradnji s kulturnim institucijama po svijetu ne bi li potaknuli svijest o kulturi na svim razinama. Interaktivni je to direktorij kulturnih i sličnih institucija širom svijeta. On nije vezan samo uz umjetnost, nego su obrađeni i znanost, arheologija, povijest, zoologija, botanika... Pod izravnim linkovima mogu se pretraživati muzeji svijeta po abecedi, geografiji ili tipu ustanove. Iz Hrvatske se tu nalaze MUO, Botanički vrt i Hrvatski prirodoslovni muzej iz Zagreba. Trebalo bi ih malo popuniti...

Marko Kružić