KRONIKA DOGAĐAJA

Bjelovar

22. IV. 2002. u atriju Gradskog muzeja MH Bjelovar obilježila je Dan planeta Zemlje hrvatskim narodnim običajima iz Đ urđeva. O temi Dan planeta Zemlje — Đurđevo govorio je dipl. ing. Milan Presečan, a KUD Veliko Trojstvo izvelo je program Đ urđevo u Bilogori.

Čapljina

28. IV. 2002. svetom misom na temeljima srušene Župne crkve u Klepcima, uz misno slavlje koje je predvodio mjesni biskup dr. Ratko Perić, MH Čapljina obilježila je 60. obljetnicu mučeničke smrti don Ilije Tomasa.

30. IV. 2002. U Dvorani kina Mogorjelo Čapljina, predstavljena je knjiga Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini, koju su priredili Ivica Puljić, Stanislav Vukorep i Đ uro Bender. (Zagreb, Zajednica Hrvata istočne Hercegovine Šetc.Ć, 2001). Knjigu su predstavili dr. Jure Burić, Stanislav Vukorep, Željko Raguž i prof. Miroslav Đ evenica. Tribinu je vodila Antonija Boras, a u programu su sudjelovali Zbor OŠVišići i KUD Zora Struge-Gorica.

Čitluk

U nakladi UG Cvit Međugorje i MH Čitluk izašao je novi broj (2/2002; br. 9) »Cvitka«, lista za sretno djetinjstvo. Poučan i zabavan list, sudeći po brojnim dječjim prilozima, iznimno dobro prihvaćen.

5. V. 2002. u Galeriji fra Didaka Buntića u Čitluku, MH Čitluk organizirala je predstavljanje knjige prof. dr. Bože Žepića Enigma Bosna i Hercegovina. Uz autora, o knjizi su govorili odvjetnik Josip Muselimović, mr. sc. Ivo Rozić i prof. Andrija Stojić.

11. IV. 2002. u Kinodvorani KIC Čitluk, u organizaciji MH Čitluk, u povodu 11. obljetnice osnutka MH i 10. obljetnice Hrvatskog radija Ljubuški, Đ uro i Goran Utješanović odigrali su predstavu Ja predsjednik.

Daruvar

5. V. 2002. u auli Gimnazije, Srednje i Tehničke škole Daruvar, u povodu 10. obljetnice utemeljenja, održana je Svečana skupština MH Daruvar. Predsjednica je i dalje Mirjana Jakčin-Ivančić.

Dubrovnik

23. IV. 2002. U organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske Zagreb i MH Dubrovnik, u dvorani Međunarodnih središta hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, održana je tribina Dubrovnik i Europa. Nakon uvodnih riječi potpredsjednice MH Dubrovnik Ivane Burđelez i pročelnika Odjela za filozofiju MH Stipe Kutleše, u izlaganju Filozofi kasnorenesansnog Dubrovnika pred izazovom žanra Ivica Martinović iznio je presjek imena, tema i žanrova koji su obilježili 16. stoljeće u Dubrovniku, te ujedno svojim djelovanjem očitovali vezu Dubrovnika i Europe. Iz druge perspektive o europskom duhu govorio je Davor Ljubimir. Ishodište njegova izlaganja bila je knjiga Marija Kopića S Nietzscheom o Europi. O samom porijeklu europske kulture — o njezinu antičkom početku te o njezinu značenju za naš opstanak govorio je Mario Kopić. (Ksenija Grubišić)

Karlovac

9. V. 2002. u prostorijama Hrvatskih šuma održana je Godišnja skupština MH Karlovac. Predsjednik ostaje Ivan Jurković.

Knin

18. IV. 2002. održana je izborna skupština MH Knin. Za predsjednika je ponovo izabran fra Frano Milanović Litre. Dopredsjenik je Ante Nadomir Tadić Šutre, a tajnik Ivica Bekan.

Kutina (Popovača)

19-20. IV. 2002. Povjereništvo MH Popovača za pedesetak Popovčana i Kutinčana organizirala je izlet u Veneciju. Posjetili su Galeriju rovinjske tvornice duhana gdje je bila otvorena izložba Menci Clementa Crnčića, a u Venecji Akademiju gdje su izložene slike starih majstora, te crkve i kulturne institucije. Vodič puta bio je povjesničar umjetnosti Mladen Mitar, potpredsjednik MH Kutina. (Dragutin Pasarić)

Petrinja

26. IV. 2002. u prostorijama Hrvatskog doma Petrinja održana je redovita izvještajna i izborna Godišnja skupština MH Petrinja. Predsjednik je i dalje Davor Salopek.

Senj

25. IV. 2002. u Domu Milutina Cihlara Nehajeva, uz mnoge goste (akad. Ivan Padovan, akad. Stjepan Babić, akad. Josip Bratulić, akad. Josip Vončina, akad. Nedjeljko Fabrio, akad. Petar Strčić, potpredsjednik MH Stjepan Sučić i dr.) MH Senj i Grad Senj obilježili su 75. godina života i 50. godišnjicu znanstvenog djelovanja akademika Milana Moguša (Senj, 1927). O životu i radu akad. Moguša govorio je akad. Josip Vončina. U svečanoj atmosferi predstavljen je i Senjski rječnik (Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Senj: Matica hrvatska Senj, 2002) Milana Moguša, o kojem je govorio akad. Josip Bratulić. Bila je predstavljena i mapa akvarela senjskih motiva Dominika Nede Palmana sa stihovima Krešimira Stanišića. U programu su nastupili prof. Ivona Šojat na glasoviru, klapa Senjkinje te učenik Gimnazije Pavla Rittera Vitezovića, koji je čitao pjesme Miroslava Kovačevića Senjanina, Ljudevita Ostermana Lude i Krešimira Stanišića. U Gradskom muzeju bila je otvorena izložba o životu i djelu akad. Milana Moguša. (Mile Butković)

Sisak

MH Sisak, nakon što se koristila prostorom u Domu kulture, dobila je od grada prostor u središtu grada, u Rimskoj ulici 9. U novome prostoru bit će organiziran antikvarijat i knjižara u kojoj će se knjige prodavati po nižim cijenama, a prostor će biti uređen i za likovnu galeriju.

Šibenik

25. IV. 2002. u Katoličkom domu u Šibeniku predstavljena je zbirka ljubavnih pjesama Na obzorju sna (Zagreb: Udruga umjetnika Tin Ujević, 2002) Stipe Papka, člana Kluba pisaca MH Šibenik. Zbirku je predstavio voditelj Kluba mr. sc. Ante Batinica. Uz autora i promotora, pjesme je čitao Antonio Lučić, a u glazbenom djelu nastupio je Žarko Šuperba.

2. V. 2002. u Katoličkom domu u Šibeniku predstavljen je roman Ambra (Zagreb: Naklada Pavičić, 2002) Ivana Aralice. Razgovor s Aralicom vodio je pročelnik Odjela za književnost MH Šibenik mr. sc. Ante Batinica. Ulomke iz romana čitala je Marijana Klisović.

Mostar

Izašao je 23. broj (ožujak, 2002) glasila MH u Mostaru »Motrišta«. I u ovom broju mnoštvo interdisciplinarnih tema: o aktulanoj političkoj situaciji, o povijesti Bosne, o ženidbenim običajima kod Hercegovaca u Dubrovniku, te više priloga o književnosti. Spomenimo i tekst Nade Dalipagić: Sjećanje na Lava Znidarčića (1918-2001), doktora pravnih znanosti, istaknutog kulturnog djelatnika, predsjednika Časnog suda MH.

Trst

22. IV. 2002. u Hrvatskom kulturnom centru u Trstu, uz pokroviteljstvo Hrvatskog časničkog zbora i Časničkog zbora Republike Italije, MH Trst organizirala je izložbu reljefa u plastici i kombiniranoj tehnici riječkog autora Ante Potočnjaka. Izloženi su radovi o temi žene i autorove grafičke studije.

Vinkovci

19. IV. 2002. predstavljajući književnu i kulturnu djelatnost bačkih Hrvata, MH Vinkovci organizirala je predavanje prof. dr. Ante Sekulića Pregled starije književnosti bačkih Hrvata, te dva predavanja književnika Milovana Mikovića Roman u književnosti podunavskih Hrvata i Književnost bačkih Hrvata u posljednjem desetljeću.

Virovitica

18. IV. 2002. održana je redovita izborna skupština MH Virovitica. Za novu predsjednicu izabrana je mr. sc. Jasna Razlog-Grlica, za dopredsjednike prof. Ivana Zelenbrz i prof. Lucijana Živković, a za tajnika Tomislav Turudić. Prema programu rada za 2002. godinu nastavljaju se dosadašnji zadaci, kao što su rad u humanitarnoj djelatnosti, izdavanje časopisa »Zavičaj«, rad s mladima u projektu Ođenica, izdavanje spomen-knjiga Gimnazije u Virovitici i Gradske knjižnice i čitaonice. Uz to planiraju se tematske tribine, okrugli stolovi i predavanja uz teme koje zaokupljuju mlade (globalizacija i umreženo društvo, ekološke teme, turističke mogućnosti kraja, prevencija ovisnosti i dr.).

Vis

MH Vis objavila je novi broj Hrvatske zore (11/2002; br. 31) posvećen svečanostima uz Dan grada Visa i blagdan njegova nebeskog zaštitinika, Svetog Jurja. Nastavlja se prilog Borisa Čarga Vodič po antičkoj Issi (2), zanimljiv je tekst Andrija Vojka Mardešića Nešto o pustinjačkim samostanskim nastambama na otocima viškog arhipelaga, a preporučamo i tekst Ive Štambuka O slici posljednje večere nepoznatog majstora venecijanske škole u muzeju Franjevačkog samostana u Hvaru.

22. IV. 2002. U bogatom petodnevnom programu, kojim su Višani obilježili dan grada (23. travnja) sudjelovala je i MH Vis. U Gradskoj knjižnici i čitaonici MH Vis i SŠAntun Matijašević Karamaneo, organizirali su promociju literarnih radova domaćih autora.

Zadar

25. IV. 2002. u prostorijama Matice hrvatske Zadar prikazana je knjiga Tomislava Marijana Bilosnića: 3000 godina Za dar. (Zadar: Matica hrvatska 2001). Knjigu su prikazali književnik Miljenko Mandžo i prof. dr. Šime Batović. (Zlata Derossi)

Zadar (Preko)

28. IV. 2002. u Hotelu Preko održana je Izborna skupština povjereništva MH Preko. Za novog predsjednika izabran je Danijel Gregov (student FF u Zadru). Skupštini su prisustvovali članovi dosadašnjeg rukovodstva, uzvanici, predsjednik Općinskog vijeća Ratko Dunatov, predsjednik i tajnik MH Zadar prof. dr. Šime Batović i Ivan Paštar. (Vesna Dunatov)

Vesna Zednik

Opsežna i vrijedna građa

»Petrinjski zbornik — za povijest i obnovu zavičaja«, gl. ur. Davor Salopek, Matica hrvatska Petrinja, god. IV, br. 4/2001.

Opsežan »Petrinjski zbornik« i ovoga je puta donio mnoštvo vrijedne građe svojim čitateljima — počevši od radova iz petrinjske povijesti i istraživanja zavičaja, preko studija, putopisa, ljudi i događaja te zapisa, sve do poezije i proze, prikaza i polemika, te konačno šest inmemoriama — onaj Bože Judaša iz 1992. godine, prigodom godišnjice pogiblje dvadeset i dvojice Petrinjaca; kao i onih članovima i suradnicima Matice hrvatske Petrinja: Mariji Horžinek, Ivanu Šeparcu, Katarini Petračić i Franji Augustinu, kao i sportskom djelatniku Ratku Popcu.

Zbornik otvara rad Ivice Goleca o Stjepanu Pejakoviću i Gospodarstvenoj bratovštini petrinjskoj (1864-1871), specifičnom obliku udruživanja poljodjelaca u Vojnoj krajini, koji je nastao kao rezultat zabrana osnivanja podružnica Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva iz Zagreba. Njegov najzaslužniji član i predsjednik Stjepan Pejaković dao je velik prinos razvoju petrinjskoga gospodarstva.

Slijedi zanimljiv članak Đ urđice Cvitanović o crkvenoj umjetnosti na području Petrinje, te opsežan tekst Zdravka Dizdara o osnivanju i djelatnosti četničkih udruženja na području petrinjskog kotara u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, kao i mnogi drugi.

Poglavlje o istraživanju zavičaja započinje tekstom povjesničara umjetnosti i restauratora Drage Miletića o srednjovjekovnoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori, koju su četnici 1991. spalili i minirali, što zahtijeva rekonstrukciju, te o njezinih šest graditeljskih razvojnih faza: romaničkoj, ranogotičkoj, prigradnji kapića na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, obnovu crkve 1705, njezinu barokizaciju 1726-1736. te proširenje i obnovu 1863. godine. Najvredniji je sloj templarski ranogotički, te autor predlaže da se najpažljivije obnavlja upravo taj njezin dio.

Vrlo je zanimljivo i istraživanje Branka Vujasinovića o mlinovima u okolini Petrinje iz sredine 18. stoljeća, s njihovim popisom.

Od studija treba istaknuti onu Ladislava Lazića o važnosti vjere i duhovnosti, u kojoj autor pokušava ukazati, u skladu s tim i prevladati određene teškoće koje se kao prepreka javljaju u današnjem društvu, te uputiti na umijeće pozitivnog življenja. Poeziju i prozu zastupali su Josip Stanić Stanios, Ivana Radić i Berislav Vuković.

Na kraju, među prikazima i polemikama Hrvoje Matković piše o knjizi Povlačenje 1945 — krivci i žrtve, koja govori o svjedočanstvima o propasti NDH, dok Vladimir Krpan donosi zanimljiv pregled izdavaštva u Petrinji za okupacije srpskih pobunjenika od 21. rujna 1991. do 6. kolovoza 1995. godine.

Zlatne misli

Leona Bauman, Riječ okovana zlatom, Matica hrvatska Orebić, Orebić 2000.

Biblioteka Pelisac orebićke Matice hrvatske (koja je dosad objavila nekoliko zanimljivih naslova, poput Između neba i zemlje Tugomira Matića, Međa šutnje, More se moru izlilo i Na ljuljački Frana Vlatkovića, Plutanja Zvonimira Mira Jurišića te Gospa od anđela skupine autora) izdala je i Riječ okovanu zlatom — razmatranja o Petru Šegedinu Leone Bauman (koja je kritike i eseje objavljivala i u »Kritici«, »Hrvatskom slovu« i »Dubrovniku«). Knjižica od stotinjak stranica, s naslovnim crtežom Petra Šegedina iz 1926. godine, podijeljena je na četiri cjeline: Baštinski duh, Kaleidoskop varki, Povijest na djelu i Život od života živi.

Razmatrajući konstante Šegedinova svijeta, autorica raščlanjuje njegov rad i sustav vrijednosti — kroz eseje, pripovijesti, roman. Uvjereni ljevičar, s idejama o pravednom svijetu koji će spasiti ljepota, uvijek čovjeka stavlja iznad svake ideologije. Pritom su mu temelj uvijek emocije, premda detaljno analizirane. Pesimizam je konstanta svakoga Šegedinova zaključka, a s pojedinačne se sudbine preslikava na opću. On odbacuje kršćansko objašnjenje svijeta, te čak zaranja u misterij zla, iako mu je shema svijeta uvijek kršćanska, nastavlja dalje Bauman. Temeljna je naime Šegedinova dilema ima li Boga ili je on pak samo tvorba visokorazvijene svijesti, te mu je osnovni argument o njegovu nepostojanju sama nesavršenost svijeta kao takva.

Riječ okovana zlatom sve u svemu zanimljivo je i poučno izdanje koje ne bi smjelo proći nezapaženo.

Katarina Marić