KRONIKA DOGAĐAJA

Čabar

MH Čabar objavila je dijalektalni rječnik Slavka Malnara Pamejnek: govor u čabarskom kraju (Čabar, 2002). Govorom čakavskoga područja, kojim je nekada govorilo oko 14 000 ljudi (cijelo područje nekadašnjeg kotara Čabar), danas se služi manje od 6000 stanovnika: većina u gradu Čabru, a ostali u općini Delnice i u pograničnom područje Slovenije. Autor je kao izvorni govornik prikupio više od 7000 riječi i fraza. Sve su riječi naglašene i zapisane fonetskim pismom, a uz gotovo svaku riječ zabilježen je i primjer.

Čazma

9. IV. 2002. u Gradskoj vijećnici Čazma održana je Izborna skupština MH Čazma. Nova je predsjednica Vinka Jelić.

Čitluk

28. IV. 2002. MH Čitluk organizirala je predstavljanje knjige Bazilija Pandžića Hercegovački franjevci sedam stoljeća s narodom. Knjigu su predstavili fra Andrija Nikić, fra Mate Dragićević i fra Milan Lončar. Istoga dana u Galeriji fra Didaka Buntića otvorena je izložba slika broćanske slikarice Janje Miletić.

Fažana

19. IV. 2002. osnovana je nova udruga, MH Fažana. Na Izbornoj skupštini za predsjednika je izabran Alojz Štoković.

Garešnica

27. III. 2002. održana je Izborna skupština MH Garešnica. Za predsjednika je izabran prof. Zvonko Farago.

Opatija

MH Opatija objavila je knjigu Antuna Onsee Progon onih koji drugačije misle ili Sindrom inkvizicionizma u prostoru i vremenu: jedan pogled na inkviziciju (Opatija, 2002). Autor analizira temu inkvizicionizma tijekom prva dva tisućljeća prije rođenja Isusa Krista, shvaćajući je kao uvod za obradu institucije srednjega vijeka — inkvizicije.

Samobor

20. IV. 2002. u Gradskom muzeju u Samoboru, u organizaciji MH Samobor održani su Deseti susreti haiku pjesnika Hrvatske. Sudjelovalo je više od pedeset pjesnika. Svim sudionicima uručeni su suveniri: rad Grozdane Korpar (knjižica od keramike na kojoj piše X i Samobor japanskim pismom). MH Samobor objavila je i zbornik 10. samoborski haiku susreti (Samobor, 2002).

28. IV. 2002. u Stojdragi, u organizaciji Društva za revitalizaciju Žumberka i Grkokatoličkog ureda crkve sv. Jurja otkrivena je spomen-ploča na rodnoj kući Marka Vukasovića. U programu je sudjelovala MH Samobor, Glazbeno društvo Ferdo Livadić i Voklani ansambl Samoborke.

Senj

MH Senj objavila je grafičku mapu Dominika Palmana Ulice, portuni, volte, kantuni a dvanaest grafičkih listova u tehnici akvarela i tekstovima o Senju. Palman je rođen 1924. u Senju. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i doktorirao na PMF-u. Objavio je mnogo znanstvenih radova i knjige iz područja geometrije. Do 1994. radio je kao redovni profesor na PMF-u.

Zadar

8. IV. 2002. istaknuti hrvatski sociolog religije Željko Mardešić u prostorijama MH Zadar održao je predavanje o temi Kršćanstvo i globalizacija.

11. IV. 2002. MH Zadar organizirala je Dane hrvatskog jezika. Predavanje o temi Štokavska i standardnojezična prozodija održao je prof dr. Josip Lisac, dr. Mile Mamić govorio je o Mijenama u hrvatskom jeziku, a akad. Petar Šimunović predavao je o Prezimenima u hrvatskom jeziku.

19. IV. 2002. u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Zadru MH Zadar priredila je predstavljanje knjige prof. dr. Mladena Dorkina Prosudbe o književnosti i knjigama. O knjizi su govorili akad. Ivo Frangeš i prof. dr. Josip Lisac.

Zenica

19. IV. 2002. održana je Izborna skupština MH Zenica. Za predsjednika je ponovno izabran Ferdo Bošnjak.

20. IV. 2002. održana je Svečana skupština u povodu 160. obljetnice Matice hrvatske i 10. obljetnice MH Zenica. U foajeu Hrvatskog doma Kralj Tomislav potpredsjednik MH Stjepan Sučić otvorio je izložbu radova akad. slikara Zvonka Ostojića (r. u Kaknju 1950). Na Skupštini je bio predsjednik MH Čitluk Andrija Stojić, predsjednik MH Čapljina Ante Brkić i član Upravnog odbora MH Široki Brijeg Grgo Mikulić. Predstavljen je i novi broj časopisa MH Zenica Krijesnice (9/2002; br. 22) s temom broja Katoličko školstvo u BiH.

Vesna Zednik

O globalizaciji

Dana 12. travnja 2002. održano je predavanje prof. dr. Ede Pivčevića Globalistički kapitalizam i nacionalizam. Prof. Pivčević doktorirao je u Bristolu u Engleskoj, a radio je i u Njemačkoj. Utemeljitelj je Britansko-hrvatskog društva i filozofskog časopisa »Cogito«. Tema predavanja doticala je pitanja kojim putem treba poći u politici. Prema riječima prof. Pivčevića kapitalističko poduzetništvo ima cilj da stvori i uvećava dobit, što znači da mora širiti svoje djelovanje. Filozofski kapitalizam traži dobru političku situaciju. On reducira ulaganja i rast gospodarstva. Vlada mora ozbiljno postupiti ako želi izbjeći krizu. Postoji prešutni sporazum političkih vođa i gospodarstva kako bi se povećala korist, uvećala dobit i državni budžet. Takva situacija sliči nastavku stare imperijalističke politike, ali ekspanzija nije više teritorijalna, nego ekonomska. Razvijene zemlje ne zgrću kolonije, jer su one dobile nezavisnost, ali se produbilo njihovo vazalstvo prema bogatim zemljama. Većina postkolonijalnih zemalja pati od niska obrazovanja, apatije i nedostatka radnih navika. Međunarodne industrijske korporacije u potjeri za profitom iznalaze barijere, a njihova aktivnost ostaje u korist matičnih zemalja. U zemljama koje se nazivaju rajem za poreze kontrola je stranog poslovanja mala. Političke vođe žele nesmetani rast, o kojem ovisi opstanak političkog gospodarstva. Male zemlje nemaju mogućnosti da zadrže kontrolu nad privredom, pa postaju ovisnima o Svjetskoj banci i MMF-u. Zemlja dužnik mora reducirati prihod prema troškovima građana, a sve važne odluke donose strani vjerovnici da bi zaštitili svoj dohodak. Monetarna unija kao što je nova Europska, donosi osnovnu kamatnu stopu i usklađivanje normi te veći prosperitet. Pojedinac dakako želi poboljšanje svojega standarda.

Energetika u Hrvatskoj

Dr. sc. Branimir Molak održao je u Matici hrvatskoj 24. travnja predavanje u organizaciji Odjela tehničke kulture MH pod nazivom Energetika u Hrvatskoj. Dr. Molak radio je u Ini i kao inspektor u Nuklearnoj elektrani Krško. Govorio je o stanju proizvodnje i potrošnje energije u Hrvatskoj, te već na početku predavanja ukazao na prekomjerno visoke cijene energenata u odnosu na kupovnu moć stanovnika. Što se tiče proizvodnje primarne energije u Hrvatskoj, najviše je pala proizvodnja nafte, pa plina, proizvodnja hidroenergije varira, dok je proizvodnja ugljena potpuno iščezla. Finalna potrošnja energije u Hrvatskoj najveća je u industriji i prometu, a zatim u kućanstvima. Domaća proizvodanja nafte pomalo se gasi u razdoblju od 1964. do 2000. godine, otkad imamo posljednje podatke. Proizvodnja plina stagnira ili pada, a uvoz čini 50 posto potrošnje. Struktura potrošnje plina u Hrvatskoj pokazuje da je u kućanstvima vrlo mala, a velik dio energije troši se, zapravo gubi, u transformacijama. Potrošnja električne energije nije dosegnula razinu prije rata. Vlada RH prognozira proizvodnju do neto 16 milijardi kWh do 2010. godine. Gubici u Hrvatskoj jako su veliki. Omjer u odnosu na neto potrošnju je 20 posto, dok je on u zemljama EU 8 posto, pa bi ušteda mogla biti milijardu i pol kWh. Po snazi u Hrvatskoj su najjače termoelektrane, a slijede hidroelektrane. Maksimalno je opterećenje moguće zadovoljiti domaćim elektranama, pa nema potrebe za uvozom. Polovicu energije u Hrvatskoj proizvedu hidroelektrane, dok ostatak dolazi iz termoelektrana, a dio i iz uvoza. Struktura potrošnje u Hrvatskoj je takva da potrošnja u industriji pada, a u kućanstvima raste, iako je cijena kućanstvima povećana; zatim slijedi promet i ostali potrošači.

Koncert Marine Cuce

U srijedu, 17. travnja, održan je u Matici hrvatskoj koncert mlade hrvatske sopranistice Marine Cuce. Marina Cuca studira pjevanje u klasi proslavljene Ljiljane Molnar Talajić i jedna je od naših najuspješnijih mladih pjevačica. Program je izveden u dva dijela, i to pod glasovirskom pratnjom prof. Darka Domitrovića. U prvom dijelu programa mogli smo čuti djela A. Vivaldija Gloria, J. S. Bacha Arija iz oratorija Magnificat, F. Schuberta Gretschen am Spinnrade, E. Griega Solvejgs Lied, M. P. Musogorskog Što vam znače ljubavne riječi, P. I. Čajkovskog Zaboraviti tako brzo, te na kraju djelo S. Rahmanjinova Ja te čekam. Drugi dio koncerta također je održan pod glasovirskom pratnjom prof. Darka Domitrovića, a sastojao se od ovoga programa: R. Strauss: Morgen i Allersellen, I. Zajca: Domovini i ljubavi, M. Preband: Niz bašću, G. Puccini: Arija Laurette iz opere Giani Schicchi, te na kraju Arija Rusalke A. Dvoűáka iz opere Rusalka.

Ljepota Velebita

U četvrtak, 18. travnja, održao je akademik Sergej Forenbacher znanstvenu tribinu pod naslovom Velebit — očima jednog ljubitelja prirode. Voditeljica tribine bila je mr. sc. Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku. Akademik Forenbacher autor je knjige Velebit i njegov biljni svijet, koju je predstavio i na ovom predavanju, redoviti je član HAZU, specijalizirao se iz veterinarske medicine, dobitnik je Nagrade J. J. Strossmayer i Nagrade za izdavački pothvat.

Planina Velebit duga je 145 km, širine od 10 do 30 kilometara. Proteže se od Vratnika nad Senjem do rijeke Zrmanje. Velebit ima 130 vrhova koji prelaze visinu od 1300 metara, a neki vrhovi sežu i do 1700 metara. Ime samoj planini potječe od toga da ju je narod smatrao velebnom. Primorska strana Velebita naoko je gola, krševita, siva, ali kako nam je prikazao autor, puna je biljnog i životinjskog svijeta. Primorska Velebitska terasa nivo je planine koji je još nastanjen ili barem sezonski nastanjen pastirima. Sjeverna strana Velebita krataka je i uglavnom obrasla gustim šumama. U takvim gustim šumama javljaju se livade koje lokalno stanovništvo naziva padežima. Mjesto na Velebitu nazvano Sveto brdo gusto je obraslo planinskim i pretplaninskim rudinama — pašnjacima. Ta je planina vrlo slabo napojena vodom. Kada voda presuši, ostaju samo bunari sa živim svijetom iz potoka. Osebujni su na takvim mjestima kameni mlinovi koji su mljeli žito. Mlada je Paklenica mnogo više divlja, biološki dosta dugo zatvorena, a znaimljiva je kao mjesto gniježđenja bjeloglavih supova. Krš na Velebitu uglavnom je sastavljen od dolomita, kojeg zimi hvata led, a orkanske bure pušu na udare, a jugo, također orkansko, puše kontinuirano. Srednji Velebit se sastoji od fantastičnih oblika krša, što je autor prikazao i dijapozitivima.

Gadamerova filozofija

U povodu smrti filozofa Hansa-Georga Gadamera Odjel za filozofiju održao je okrugli stol na kojem su sudjelovali prof. dr. Damir Barbarić, doc. dr. Ivan Kordić i dr. Željko Pavić. Gadamerova Istina i metoda objavljena je 1976. godine u Sarajevu. Gadamer čini hermeneutički obrat na niti vodilji jezika. Umjetnost predstavlja kao prediskazno iskustvo, za razliku od jezičnog pojma. Umjetnost vidi kao razumijevanje filozofske hermeneutike. Gadamer pretumačuje pojam ukusa time što tvrdi da povezanost umjetničkog i hermeneutičkog nije moguća bez unutarnjeg shvaćanja smisla. Sva je teorija u biti estetička, a estetika u biti teorijska. Bit je umjetničkog djela njegova nadvremenost. Gadamer tvrdi da umjetničko djelo nije samo jezično, nego da je prediskazna razina također jezična. Historijska je spoznaja smjer iskušavanja i spoznavanja. Gadamer smatra da su osobe već pripremljene — predstrukturirane za razumijevanje djela. U nejezičnom umjetničkom djelu predjezično je razumijevanje duhovno. Prema tom filozofu pretpostavka duhovnosti nije moguća bez stajanja u predaji. Glazba je stoga potpuna redukcija s prostora u vrijeme, pa se smatra da je karakter glazbenog djela čisto vremenski. Njegova istina transcendira svaki iskaz, pa samo glazbenik može jezično reproducirati. Važnost je estetike mogućnost da se djelo razumije samo za sebe. Bit je hermeneutičkog iskustva često zanemarivan predjezični dio Gadamerove hermeneutike — pa zahvaća psihološko i gramatičko. Bitak dobiva onaj svoj porast iz kojega teku budućnost i tradicija. Čitajući Gadamera filozofija se može zavoljeti. »Bunim se protiv smrti«, govorio je filozof koji je doživio pune stotinu i dvije godine. Osim toga borio se da razumije zbilju. Ljudski tu-bitak sam se razumije u smislu da svoj bitak treba misliti kao vrijeme, a razumijevanje bitka aktivira se u ljudskom tu-bitku.

Igor Smailagić