Querido Marco...

Querido Marco...

Ove godine (5–28. veljače) u Cervantesovu rodnom gradu Alcalá de Henares postavljena je izložba Letras y Armas en el Renacimiento Croata (priredili Muzej grada Splita i Marulianum) popraćena katalogom na španjolskom jeziku. Potom je u Nacionalnoj knjižnici u Madridu otvorena izložba Marko Marulić y la Europa Humanista (13. ožujka — 14. travnja). Organizirali su je Biblioteca Nacional i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Madridu u suradnji s Marulianumom iz Splita

Dvije su velike obljetnice iza nas: 2000. godine obilježili smo 550. obljetnicu rođenja oca hrvatske književnosti Marka Marulića, a 2001. 500. obljetnicu završetka njegova velebnog spjeva Judita, u versih harvacki složena. Oba važna datuma hrvatske kulture proslavljena su u skladu s vredovanjem kulturnih činjenica i s gospodarskim stanjem u našem društvu, bez pompe i nazdravičarstva, ali s brojnim kulturno-znanstvenim događanjima: predavanjima, izložbama i novim izdanjima Marulićevih djela ili djela o Maruliću. Središnji nositelj proslave bio je Književni krug Split — Marulianum, ali uključile su se i druge ustanove i pojedinci, tako da je Marulić sa svojim djelom u našem narodu ponovno važno kulturno uporište i prepoznatljiv znak našeg identiteta.

Pohod na Iberski poluotok

Takav pristup Maruliću rezultirao je zanimanjem za njega i izvan granica Hrvatske. Objavljeno je više marulićevskih publikacija na stranim jezicima, organizirana su predavanja i izložbe u mnogim kulturnim središtima diljem svijeta (Toronto, Washington, Bratislava, Budimpešta, Subotica, Ljubljana, Sarajevo, Mostar, Rim, Milano, Padova, Udine, Trst, Berlin, Lisabon, Sidney). I dok su nekoć njegova latinska djela objavljivana i prevođena širom svijeta, posljednjih godina njegov hrvatski spjev Judita doživljava tu slavu. Preveden je u cijelosti na engleski, mađarski, talijanski i francuski, a djelomično i na španjolski jezik.

U tom se svjetlu može promatrati i novi Marulićev pohod na Iberski poluotok. Najprije je prošle godine u Nacionalnoj knjižnici u Lisabonu bila postavljena izložba rukopisa i knjiga O humanista croata Marko Marulić, popraćena prigodnim predavanjima Bratislava Lučina, Nikice Talana i Francisca Javiera Juez Gálveza. Ove godine (5-28. veljače) u Cervantesovu rodnom gradu Alcalá de Henares postavljena je izložba Letras y Armas en el Renacimiento Croata (priredili Muzej grada Splita i Marulianum) popraćena katalogom na španjolskom jeziku. Potom je u Nacionalnoj knjižnici u Madridu otvorena izložba Marko Marulić y la Europa Humanista (13. ožujka-14. travnja). Organizirali su je Biblioteca Nacional i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Madridu u suradnji s Marulianumom iz Splita. Prigodom otvorenja, nakon govora generalnog direktora Nacionalne knjižnice Luisa Racionera Graa, Tuga Tarle, veleposlanikova savjetnica za kulturu, povukavši paralelu između Marulića i Cervantesa, nazočnima je predstavila Marulićev lik i mjesto u hrvatskoj i europskoj kulturi. U triptihu, tiskanu na španjolskom jeziku, o splitskom humanističkom krugu, o Marulićevu životu i djelima, o recepciji njegovih djela u kontekstu europskog humanizma, posebno u Španjolskoj, pisao je Francisco Javier Juez Gálvez, profesor na Universidad Complutense u Madridu i povjerenik ove izložbe.

140 izložaka na izložbi

Sama izložba, podijeljena u više sekcija s popratnim komentarima, obuhvaća oko 140 izložaka (uglavnom iz Nacionalne knjižnice i iz Marulianuma), i to reprodukcije Marulićevih rukopisa; inkunabulska izdanja knjiga koje je Marulić posjedovao u svojoj knjižnici, zatim izdanja Marulićevih djela iz 16, 17, 19. i 20. stoljeća; grafike zemljovida i istaknutih europskih osoba vezanih uz Marulićevo ime. Ona pokazuje Marulićevo zanimanje za klasike i crkvene oce, recepciju njegovih djela u Španjolskoj, njegovo mjesto u pokretu reformacije i protureformacije, odnos inkvizicije prema njegovim djelima, njegovu vezu s istaknutim pojedincima iz španjolske i uopće europske povijesti (Hernando Colón, San Juan de Ribera, sv. Franjo Ksaverski, Diego Pérez de Mesa, Luis de Granada, Alonso Rodrígez, Francisco de Quevedo; Henrik VIII, Filip II, Sv. Toma More, Sv. Filip Howard, Margarita Navarska, Sv. Franjo Saleški, Anne d’Urfé, Pierre Bayle, Sebastian Münster, Johan G. Schwandtner, Petar Kanizije, Marko iz Lisabona...), te konačno publikacije njegovih djela i istraživanja o njemu iz posljednjih desetljeća. Kao takva, izložba zorno dočarava Marulićevo istaknuto mjesto u europskoj kulturnoj republici.

U toj prigodi, u Nacionalnoj knjižnici organiziran je ciklus predavanja o istaknutim Hrvatima iz 16. i 20. stoljeću, važnima za povijesno-kulturne veze Hrvatske i Španjolske (Marko Marulić, Vinko Paletin, Julije Klović, Luka Brajnović, Pavao Tijan i Duško Jelavić). Predavači su madridski sveučilišni profesori, kulturni djelatnici i nakladnici, osim Mirjane Polić Bobić, čije se dvije knjige također predstavljaju u okviru programa (Međ križom i polumjesecom, Ljevak, Zagreb 2000; Hrvatska — Španjolska; Most, DHK, Zagreb 2001). Još se jednom pokazuje da je kultura iznimno prikladan most za afirmaciju Hrvatske u svijetu.

Dakako, valja zahvaliti španjolskim domaćinima, koji pored preobilja svoga kulturnog blaga, pokazuju zanimanje i za našu baštinu. Posebice prijatelju Hrvatske i Marulića Franciscu Javieru Juez Gálvezu, čiji je velik trud rezultirao prekrasnom, izvrsno osmišljenom i suvremeno postavljenom izložbom. Treba čestitati Tugi Tarle na uspjehu u predstavljanju hrvatske baštine i promicanju hrvatskog identiteta. Marulićeva zvijezda, čiji su Evanđelistar i Pedeset priča objavljeni na španjolskom jeziku još daleke 1655, i danas sja na Iberskom poluotoku.

Branko Jozić